opcija
AMSTERDAM, Holandija – Najveće svjetske agrobiznise ostvarile su više milijardi dolara profita od 2020. nego što UN procjenjuju da bi mogle zadovoljiti osnovne potrebe najugroženijih ljudi na svijetu i pandemije koronavirusa.
20 kompanija -- najvećih u sektoru žitarica, đubriva, mesa i mlečnih proizvoda -- isporučilo je 2020 milijardi dolara akcionarima u fiskalnoj 2021. i 53,5. godini, dok UN procenjuju da bi manji ukupni iznos, 51,5 milijardi dolara, bio dovoljan za obezbeđivanje hrane i skloništa i pomoć za spašavanje života za 230 miliona najugroženijih ljudi na svijetu.[1]
Davi Martins, aktivista Greenpeace Internationala rekao je: “Ono čemu svjedočimo je ogroman transfer bogatstva na nekoliko bogatih porodica koje u suštini posjeduju globalni sistem ishrane, u vrijeme kada se većina svjetske populacije bori da sastavi kraj s krajem. Ovih 20 kompanija bukvalno bi moglo spasiti 230 miliona najugroženijih ljudi na svijetu i imati milijarde profita koji su ostali u rezervi. Plaćati više dioničarima nekih prehrambenih kompanija jednostavno je nečuveno i nemoralno.”
Greenpeace International naručio je studiju za analizu profita 20 agrobiznisa širom svijeta u periodu 2020-2022, u vrijeme Covid-19 i otkako je Rusija napala Ukrajinu - dok istražuje koliko je ljudi pogođeno nesigurnošću hrane i ekstremnim rastom cijena hrane. širom svijeta u istom periodu.[2] Ključni nalazi pokazuju kako su veliki agrobiznisi iskoristili ovu krizu da zgrnu groteskne profite, izgladnjuju milione i pojačaju kontrolu nad globalnim prehrambenim sistemom, a sve da bi isplatili nečuvene svote novca svojim vlasnicima i dioničarima.
Davi Martins je dodao: “Samo četiri kompanije – Archer-Daniels Midland, Cargill, Bunge i Dreyfus – kontrolišu više od 70% svjetske trgovine žitom, ali od njih se ne traži da otkrivaju svoje znanje o globalnim tržištima, uključujući svoje zalihe žitarica. Greenpeace je otkrio da je nedostatak transparentnosti o pravim količinama žitarica uskladištenih nakon ruske invazije na Ukrajinu ključni faktor iza špekulacija na tržištu hrane i naduvanih cijena.[3]
“Ove korporacije su toliko pohlepne da su izbacile iz sistema male farmere i lokalne proizvođače čija je svrha da zapravo hrane ljude. Vlade i kreatori politike moraju odmah djelovati kako bi zaštitili ljude od zloupotreba velikih korporacija. Potrebne su nam politike koje regulišu i olabave stisak korporativne kontrole nad globalnim sistemom hrane, ili će se sadašnje nejednakosti samo produbiti. U suštini, moramo promijeniti sistem ishrane. Inače će koštati milione života.”
Greenpeace podržava prelazak na model suvereniteta hrane, kooperativan i socijalno pravedan sistem hrane u kojem zajednice imaju kontrolu i moć nad načinom na koji se njime upravlja; Vlade na međunarodnom, nacionalnom i lokalnom nivou imaju ključnu ulogu u konačnom okončanju korporativne kontrole i monopola u prehrambenom sistemu. Na vladama i kreatorima politike je da poduzmu mjere i usvoje politike koje osiguravaju transparentnost i strožiju regulativu aktivnosti sektora.
primjedbe:
Pročitajte cijeli izvještaj: Nepravda u hrani 2020-2022
[1] Prema Globalnom humanitarnom pregledu 2023, Procijenjeni trošak humanitarne pomoći do 2023. je 51,5 milijardi dolarapovećanje od 25% u odnosu na početak 2022. Ovaj iznos može spasiti i podržati živote ukupno 230 miliona ljudi širom svijeta.
[2] 20 kompanija koje čine fokus istraživanja Greenpeace Internationala su Archer-Daniels Midland, Bunge Ltd, Cargill Inc., Louis Dreyfus Company, COFCO Group, Nutrien Ltd, Yara International ASA, CF Industries Holdings Inc, The Mosaic Company, JBS SA, Tyson Foods, WH Group/Smithfield Foods, Marfrig Global Foods, BRF SA, NH Foods Ltd, Lactalis, Nestlé, Danone, Dairy Farmers of America, Yili Industrial Group
[3] IPES izvještaj, Još jedna savršena oluja?, identifikuje četiri kompanije koje kontrolišu 70% svetske trgovine žitom
onih
Fotografije: Greenpeace
