Izvještaj: Potpuno ukidanje ruskog gasa bilo bi ekonomski opravdano

autora Martina Auera

Kako bi izlazak iz ruskog prirodnog gasa uticao na austrijsku ekonomiju? Nedavno objavljen izvještaj od Complexity Science Hub Beč po1. Odgovor ukratko: primjetan, ali izvodljiv ako zemlje EU rade zajedno.

Austrija uvozi 80 posto svoje godišnje potrošnje gasa iz Rusije. EU oko 38 posto. Gas bi mogao iznenada zatajiti, bilo zato što je EU uvela embargo na uvoz, ili zato što je Rusija zaustavila izvoz, ili zato što je vojni sukob u Ukrajini oštetio naftovode.

Izvještaj ispituje dva moguća scenarija: Prvi scenarij pretpostavlja da zemlje EU rade zajedno na zajedničkom rješavanju problema. Drugi scenario pretpostavlja da pogođene zemlje djeluju pojedinačno i na nekoordinirani način.

Austrija je 2021. godine potrošila 9,34 milijarde kubnih metara prirodnog gasa. Ako ne bude ruskog gasa, nedostajaće 7,47 milijardi. EU bi mogla nabaviti dodatnih 10 milijardi kubnih metara preko postojećih cjevovoda i 45 milijardi kubnih metara u obliku LNG-a iz SAD-a ili zaljevskih država. EU bi mogla uzeti 28 milijardi m³ iz skladišta. Kada bi zemlje EU radile zajedno na koordiniran način, svakoj zemlji bi nedostajalo 17,4 posto svoje prethodne potrošnje. Za Austriju to znači minus od 1,63 milijarde m³ ove godine (od 1. juna).

U nekoordiniranom scenariju, sve zemlje članice pokušale bi kupiti gas koji nedostaje na međunarodnim tržištima. Pod ovom pretpostavkom, Austrija bi mogla licitirati 2,65 milijardi m³. U ovom scenariju, međutim, Austrija bi mogla sama riješiti svoje skladište i povući dodatnih 1,40 milijardi m³. Prema ovom scenariju, Austriji bi nedostajalo 3,42 milijarde m³, što bi bilo 36,6 posto.

Studija pretpostavlja da se 700 MW gasnih elektrana može kratkoročno pretvoriti u naftu, čime se uštedi oko 10,3 posto godišnje potrošnje plina. Promjene u ponašanju kao što je smanjenje sobne temperature u kućama za 1°C mogle bi rezultirati uštedama od 0,11 milijardi m³. Smanjena potrošnja bi također smanjila plin potreban za rad infrastrukture cjevovoda za dodatnih 0,11 bcm.

Ako zemlje EU rade zajedno, Austriji bi u narednoj godini nedostajalo 0,61 milijardu m³, što bi bilo 6,5 posto godišnje potrošnje. Kada bi svaka zemlja djelovala samostalno, Austriji bi nedostajalo 2,47 milijardi m³, što bi bilo 26,5 posto godišnje potrošnje.

Nakon snabdijevanja zaštićenih kupaca (domaćinstva i elektrane), preostali plin se dodjeljuje industriji. U koordinisanom scenariju, industrija bi morala smanjiti potrošnju plina samo za 10,4 posto u odnosu na normalan nivo, ali za 53,3 posto u nekoordiniranom scenariju. U prvom slučaju to bi značilo pad proizvodnje od 1,9 posto, u gorem slučaju za 9,1 posto.

Gubici bi, navodi se u izvještaju, bili znatno manji od ekonomskog uticaja prvog talasa Covid-19 u prvom scenariju. U drugom scenariju, gubici bi bili uporedivi, ali ipak manji od gubitaka od prvog korona talasa.

Uticaj zabrane uvoza gasa u velikoj meri zavisi od kontramera koje se preduzimaju. Kao ključne tačke, izvještaj navodi koordinaciju politike snabdijevanja gasom širom EU, pripremu za prebacivanje elektrana na druga goriva tokom ljeta, poticaje za promjenu proizvodnih procesa, poticaje za promjenu sistema grijanja, poticaje za ulaganja u tehnologije obnovljivih izvora energije, poticaje za da stanovništvo aktivno učestvuje u uštedi gasa.

Ukratko, izvještaj zaključuje: "S obzirom na ogromnu štetu uzrokovanu ratom, embargo na uvoz ruskog gasa za cijelu EU mogao bi predstavljati ekonomski održivu strategiju."

naslovna slika: Boevaya mashina: Glavna zgrada Gazproma u Moskvi, preko Wikimedia, CC-BY

1 Anton Pichler, Jan Hurt*, Tobias Reisch*, Johannes Stangl*, Stefan Thurner: Austrija bez ruskog prirodnog gasa? Očekivani ekonomski uticaji iznenadnog prekida isporuke gasa i strategije za njihovo ublažavanje.
https://www.csh.ac.at/wp-content/uploads/2022/05/2022-05-24-CSH-Policy-Brief-Gasschock-Fin-Kurzfassung-DE.pdf.
Cijeli izvještaj:
https://www.csh.ac.at/wp-content/uploads/2022/05/2022-05-24-CSH-Policy-Brief-Gas-Shock-Long-Version-EN.pdf