Robert B Fishman
Boston Consulting Group (BCG) za poslovno savjetovanje procjenjuje da na 150 bilijuna američkih dolara (USD) Vrijednost svjetskih šuma. To je više od trenutne cijene svih dionica (oko 87 biliona dolara) i svega zlata koje je čovječanstvo ikada iskopalo (dvanaest biliona USD po sadašnjoj visokoj cijeni).
Šume skladište velike količine CO2, pročišćavaju vodu i zrak, pružaju stanište životinjama i biljkama i pružaju sredstva za život milionima ljudi. Ipak, svake minute (!) Šumsko područje veličine 30 nogometnih terena nestaje.
Zamjena „rada“ šuma tehnologijom koštala bi ljude 135 biliona dolara. To bi bilo oko 17.000 dolara za svaku osobu na svijetu.
Šume sada pokrivaju oko 30% kopnene površine na našoj planeti. Petina njih je u Rusiji, dvanaest posto u Brazilu, devet posto u Kanadi, osam posto u SAD-u i pet posto u Kini.
"Drvosječe u Amazonu ne rade od kuće"
Ako nastavimo kao prije, gotovo trećina ovih šuma nestat će do 2050. godine. To je gubitak od oko 50 biliona dolara. Za usporedbu: kriza u Coroni do sada je koštala čovječanstvo oko 16 trilijuna dolara.
Ali šta prijeti šumi? Za BCG su manje šumski požari i štetočine, ali 70% globalno zagrijavanje i krčenje šuma. Za vrijeme krize u Coroni, uništavanje amazonskih prašuma nastavilo je ubrzavati. "Ilegalni drvosječe ne rade od kuće", rekao je Romulo Batista iz Greenpeacea njemačkoj novinskoj agenciji dpa. Naučnici BCG -a imenuju pet ključnih koraka za spas šuma:
- Sadnja drveća
- Održivo gospodarenje šumama, odnosno ne smijemo posjeći više nego što raste. Prema BCG-u, samo 40% svjetskih šuma trenutno se održi održivo.
- održiviju poljoprivredu
- proizvoditi i jesti manje mesa
- Šume se više ne mogu posjećivati zbog palminog ulja, soje, govedine i drvne građe
- moramo reciklirati korišteno drvo umjesto "žetve" novog
- Globalno zagrijavanje moramo u prosjeku ograničiti na najviše 2 stepena. To su države dogovorile u Pariškom sporazumu. Do sada ga, međutim, gotovo niko nije pratio.
Na taj bi način čovječanstvo moglo ograničiti gubitak šuma i njihovu vrijednost barem do deset posto do 2050. godine u odnosu na danas. Prema istraživanju, da bi se spasila puna vrednost šuma, morali bismo posaditi mnogo novih. Za to bi nam trebalo barem područje veličine Australije.
Konsultantska grupa iz Bostona procenjuje vrednost šuma u Nemačkoj (oko 0,3% svetskih šuma) na oko 725 milijardi eura. Ovdje suša i štetočine prijete oko deset posto šumskih površina do 2050. godine.
Robert B Fishman
