in

Milu vs. suiga

Milch

O le tele o tagata i totonu o Europa Tutotonu i aso nei e mafai ona suʻe le susu, tatou te nofo aitalafu i se gafa. Talu ai ona o le malosi o le tagata e vaelua ai le suka suka (lactose), na muai fuafua i le natura mo tamaiti laiti. O le enzyme lactase, lea e talafeagai mo ia, toe atiaʻe i le gasologa o le taimi.

E ui lava o meaola e pei o povi, mamoe po o'oti, o fale i Sasaʻe Tutotonu ma Anatolia i le vaitau o le 11.000 e faʻatau ai a latou oloa susu, e na o mea faʻapitoa e pei o le sisi poʻo le yoghurt gaosia. Ina ua o atu nei uluai faifaatoaga i Europa, sa latou feiloai ma tagata faimalaga ma tagata faapotopoto. E uiga i le 8.000 tausaga ua mavae, ae leʻi leva ona faamautu muamua tagata muamua, na tupu ai le fesuiaiga o le gafa. Na faʻamautinoaina ai le gaosiga o le lactase o le enzyme mo se taimi uumi, lea na mafai ai e le au matutua ona faʻaleleia oloa gaosiga. Saienitisi mai le Johannes Gutenberg University University Mainz ma le Iunivesite o Lonetona ua manatu o le gaosiga o le susu i le eria o Hungary, Austria po o Slovakia.

Milch

Susu o se emuliona o polotini, susu suka ma susu gaʻo i le vai; i se isi faaupuga, gaʻo, polotini, vitamini ma faʻasologa elemeni ua faʻavaivaia i totonu o le vai. O vaevaega o mea taʻitasi e eseese mai i meaola o meaola i meaola o meaola. O loʻo faʻaletonu le taumafaina o susu i Europa, ma Saina ma Initia o ni maketi tuputupu aʻe. I le 2012, 754 miliona tone o susu (Austria: 3,5 miliona tone, 2014) na gaosia i le lalolagi atoa, 83 pasene o susu o povi.

Susu & CO2

E le mafai ona mafaufauina 65 e faitau piliona o lafumanu ua "gaosia" i tausaga taʻitasi i le lalolagi atoa. Latou te faʻatau ma faʻatau ma aumai tononi o le methane, o le gaosiga o le kesi pesi. I le tuufaatasia, o nei mea uma o lona uiga o le avega i luga o le atemosifia o le lalolagi o aano ma aano o iʻa e sili atu le maualuga nai lo le feoaiga o le auala i le lalolagi atoa. E moni e mafai ona faʻatusatusa faʻatusatusaga pe o le a le pasene o elemene e maua ai le kesivaina e mafua ai le gafa ma le gaosiga o susu. Mo nisi o 12,8, o isi eo mai i le 18 poʻo le sili atu i le 40 pasene.

O lea e mafai ai ona tatou manuia i le taimi nei mai le susu o meaʻai. "E faaaoga e le povi se meaʻai (mutia) mo i tatou ma faʻaleleia. O lenei mea e avea ai le susu ma polotini taua ma mea e maua mai ai le calcium, "o le saunoaga lea a Michaela Knieli, o le tagata tomai faapitoa mo le" mate umweltberatung "i Vienna. O le susu susu e leai se GM e leai se totogi ma e na o le vaʻaia ma le pasteurized. "O le mea moni, o le mea lena e sau mai le povi. E te le tuʻuina mai se mea. "Mai se vaaiga faʻaauau pea, e taua le aua nei faʻauluina mai le fafaga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le a le tulaga o oloa gaosi oloa, pe o fea e masani ona sau mai ai le fafaga mai le faatoaga ona o se taunuuga o le tamaoaiga faʻasalalau? E sili ona fautuaina pe a fai o povi o loʻo i luga o vaomatua.

Milu susu: mai le taamilosaga masani

E tele atu ma sili atu le au faifaatoʻaga o loʻo liliu atu i le susu susu, pe a fafaga faʻatasi ma mulimuli vaʻaia le taamilosaga masani. O le mea lea, i le tau mafanafana, e faʻatagaina susu o povi susu e fafagaina vao ma togalaau mai vao, togafiti ma mauga o mauga ma faʻatasi ai ma le fafagaina o vaovao ma meaʻai o le cereal i le taumalulu. E leai se meaʻai fafaga. O le susu susu susu susu mai "Ja! Natura. " E tusa ai ma le kamupani, 365 aso i le tausaga e aunoa ma se totogi mo povi i luga o le polokalama, o le a le itiiti ifo i le 120 aso i luga o le lafumanu ma le isi tausaga o le taʻavale ma fafo i fafo, le faʻasaina faasaina. Hummingbird faifaatoaga mai le "Toe foi mai i le Amataga" faʻatagaina susu povi 180 aso e nonofo ai i fafo, e aofia ai aso 120 o le taumamafa.

I le isi itu, i le faaopoopo atu i mafaufauga talafeagai, o povi gaʻo sa taofi i totonu o le fale o manu o se faafitauli faalelagona foi, e tusa ai ma Knieli. E le naʻo le faafitauli o le susu (Infobox). "E gaʻo susu o povi i fua o le protein. E mafai ona avea le taumafataga o le soya mai le vaomatua. O le mea e tupu ai, e sili atu mea e gata ai i totonu o le manava o manu nai lo le manava o tagata vavao. "

O le filifiliga

A oʻo mai i le susu susu, e toʻatele foi e muamua mafaufau e uiga i le vaomatua ma le inisinia. O le mea moni e le o le tulafono mo inu soya i Austrian o loʻo faʻaalia e se toe iloiloga o le mekasini a le tagata faatau: "I le fitu mai le tasi meaʻai ua leva ona tofotofoina, o tagata soya e sau mai Ausetalia. Ou te matua le faamaoni lava, "o le tala lea a Nina Siegenthaler, tagata paleni i le Verein für Konsumentininformation (VKI). O faʻataʻitaʻiga o meaola (genetically modified organisms) (GMOs) sa maua foi i le leai o se meaʻai inu soya.

E ese mai i le tasi na tuʻuina atu le soya Vaisana, o isi tagata e toafa e le o talanoa e uiga i le puna oa latou mea e masani ai mo le soya suamalie. O le araisa ma almond oona na tofotofoina e "Konsument" sa leai ni faamatalaga i atunuu na afua mai i mea taua. O le a taua le mafai ona faʻamasino pe faʻapefea ona gaosia le gaosiga o gaosiga o susu. O tagata e ese mai i latou e pei o Joya, e le o suʻesuʻeina le susu o susu, ia taʻua o le amataga o le Oat Austria. "Afai o le soy, spelled or oats mai Ausetalia, ona vavae ese loa lea o le susu o le laau pe a faatusatusa i le susu susu. Ou te le tau fafagaina ma tausia soo se meaola, lea e tau atu i le maualuga o CO2, ma e tau leai ni auala o femalagaiga, "o le tala lea a Knieli o le" die umweltberatung ".

Rice Milk: tele mea le lelei

Afai o se sukalaisa poo se susu e suitulaga i le oloa faaulufaleina mai, ona oʻo lea i auala tetele o felauaiga ma, mo le araisa, ua faaopoopoina le totoina o le CO2. Laititi lauiloa: susu susu e maua ai le tele o le methaneta, lea e tupu i taimi uma pe a faʻafefeteina e microorgan organic plant - e le gata i meaʻai manu.

E le gata i lea, o maualuga maualuga o arsenic e masani ona maua i le araisa, lea o lona tulaga le lelei e afaina i tagata ma tino gasegase. E ui o le fa mai le lima suka inu meainu na suʻesuʻeina i lalo ifo o le tau aofaʻi na fuafuaina e le European Safety Food Safety, e fautuaina ai e le Consumer Consumer lapataiga ma manatu ole a le kuka le suka mo tamaiti ma tamaiti. O le faagasologa o le faʻamalosi e faia ai le araisa e sili ona suamalie. Na talia lelei e molimau. "Ae o le valea o le: Talu ai ona o le gaosia o keke araisa o loo i ai le sili atu o suka nai lo nisi meainu suamalie lea na faaopoopoina i ai le suka," o le tala lea a Siegenthaler. "Mai se vaaiga o meaola ma mea taumafa, o le susu araisa o se mea matuitui i le itu. Pe a fufuluina le fai araisa e maua ai le tele o le tau-faaleagaina ai le methane, e faaopoopo atu i ai, o le araisa e feaveai i le afa o le lalolagi, "o le tala lea a Knieli. O lenei susu susu o le ai ai le tele o aogā mo tagata mamaʻi. Talu ai ona e le pei o meainu e faia mai le sipeli, oisa po o isi meaʻai, o se keke araisa e masani lava e leai se saolotoga.

Alu suasusu: e le o se mea masani

Ae faapefea le susu o le almond? E le gata i lea, ua latou i ai talu mai le Vaitau Tutotonu. E tele ana mea e fai i aso nei o loʻo faʻamaʻaina ai ni fagu almond uamea? O le lisi o mea aoga e umi, e maua ai e le au faʻatauvaʻa, emulsifiers ma stabilizers i le afa o meainu ua suʻeina. E le gata i lea, o mea uma lava na suamalie (e ui lava o loʻo maua le susu susu o le almond). "E mafai ona tatou talanoa pea e uiga i se mea masani? O le susu e sili atu ona masani, "o le tala lea a Siegenthaler. O le susu o le elemene o loʻo faʻafitauli foi mai se vaaiga o le natura: "O alikoni o le a faia lelei i luga o le CO2 mataupu. Ae o le toatele e sau mai le US ma ua gaosia e avea ma monocultures ma le maualuga o vailaau e tineia ai manu ma le faʻaaogaina o vai. E tatau foi ona togafitia ma le faaeteete ia mea inu ava malosi! "O le tala lea a Knieli.

E ui i le ala, o almond-vine o loʻo tofotofoina e tagata faʻatau e naʻo le lua i le fitu pasene almonds. "O nei meainu ei ai le tele o vai. E tatau ona e nofouta o loʻo tafe atu le vai i le lalolagi atoa, "o le tala lea a le tagata atamai o le" die umweltberatung ".

O le a le mea e sili atu, susu poo le susu susu? E tasi le mea e mautinoa: o le oloa atoatoa e le oi ai. E tofu uma ma tulaga lelei ma faʻafitauli. Knieli: "Afai e te faia susu mai 'ai po o le sipuni, e sili atu le lelei nai lo le susu fou. Ae ui i lea, o le susu susu ei ai ona le lelei i le kulimi. E fautuaina foi le susu susu. Ae e le afaina ai oe pe afai e le mafai ona e tu. "

le faapalepale

O le gasegase o le lactose ua salalau i totonu o tatou latitudes. I Europa Tutotonu, na o le 60 pasene o le faitau aofaʻi o tagata i aso nei e mafai ona eli suasusu susu, aʻo i Europa i Matu, e pei Scandinavia ma Aialani, 90 pasene. I totonu o Europa i Saute, e naʻo le 20 pasene, ma e oʻo lava i Asia, e toaitiiti lava tagata e taliaina oloa gaosi. Afai e le o iai le enzyme lactase, e le mafai ona vaeluaina le suāsusu susu ma tumau pea i le kolone. O loʻo i ai se gaioiga e mafua mai i siama e pei o le lactic acid ma le carbon dioxide, lea e mafai ona taʻitaʻia ai tagata e maua le lactose inlerance i tiga o le manava, manava, afaina poʻo le manava.

O isi mea e faʻavae ile laʻau e sui ile suasusu ile tilotilo - mai le soya inu ile "oat milk". Faʻatasi ai ma le itu lelei ma le leaga o ituaiga oloa taʻitasi e tusa ai ma le soifua maloloina ma tulaga o le siosiomaga.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Sonja

Tuua se Faamatalaga