in , ,

Mea'ai a tamaiti: toetoe o mea uma e le lelei

Mea'ai a tamaiti: toetoe o mea uma e le lelei

Ua salalau le le lava o taumafa i tamaiti ma tupulaga talavou. O se su'esu'ega talu ai nei ua fa'ailoa mai ai ua le manuia le fa'atonuga fa'atauva'a a le pisinisi o mea'ai i tamaiti - toetoe lava o oloa uma e le lelei mo tamaiti.

fa'amaumauga a Robert Koch Institute e manino: i le averesi, o tamaiti i le va o le ono ma le sefulutasi tausaga e itiiti ifo i le afa le tele o fualaau aina ma fualaau faisua, ae sili atu i le faaluaina le tele o suamalie po o meaai mama e pei ona fautuaina. I le taimi nei, e tusa ma le 15 pasene o tamaiti ma tupulaga talavou ua manatu ua sili atu le mamafa ma le ono pasene e oo lava i le tino puta - e lamatia i latou i faʻamaʻi e pei o le maʻisuka ituaiga 2, faʻafitauli o sooga, toto maualuga ma maʻi fatu mulimuli ane o le olaga. E tusa ai ma le OECD, e tusa ma le lima uma o maliu i Siamani e mafua mai i se mafuaaga le lelei ai e taitai i tua.
Tasi le mafua'aga: E le lava le fa'atauva'a a le alamanuia tau taumafa e fa'atatau i le fa'atauga a tamaiti.

O le taunuuga lea o se suʻesuʻega maketi na faia e le faʻalapotopotoga faʻatau foodwatch faʻatasi ma le Siamani Alliance mo fa'ama'i le pipisi (DANK) talu ai nei na tuuina atu. E tusa ai ma lea, 242 mai le 283 oloa a tamaiti na suesueina (85,5 pasene) o loʻo iai pea le tele o suka, gaʻo poʻo le masima. E tusa ai ma taʻiala a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), e le paleni ma e le tatau ona faʻatau atu i tamaiti.

O le suʻesuʻega e aofia ai oloa mai le aofaʻi o kamupani taumafa e 16 ua sainia se tautinoga ofo atu i le maketiina a tamaiti e sili atu ona faʻamoemoeina ("EU Pledge") - e aofia ai Nestlé, Danone ma Unilever. foodwatch suʻesuʻeina le tele o nei kamupani i tua i le 2015 - faʻatasi ai ma iʻuga tutusa: I lena taimi, 89,7 pasene o oloa na le mafai ona ausia fautuaga a le WHO.
“O oloa o lo'o fa'asalalauina fa'atasi ai ma ata fa'ata'ita'i, solo i luga ole laiga ma meaalofa meata'alo mo tamaiti e masani lava o lole lole ma mea'ai ga'a. E le o le tautinoga ofo atu i le maketiina o tamaiti e sili atu ona gafataulimaina poʻo le (Siamani) feterale polokalame faʻaitiitia suka faʻaitiitia na suia ai, "o le faʻamatalaga lea a Oliver Huizinga, faʻatonu faʻapolopolo i foodwatch.

“Ua leva ona salalau le le paleni i le taimi o laiti: o tagata talavou e taumamafa tele fualaau aina ma fualaau faisua ma le tele o suamalie ma meaai mama. O faʻasalalauga mo meaʻai e iai aʻafiaga leaga i amioga a tamaiti ma tupulaga talavou ma faʻalauteleina le atinaʻeina o le tino puta,” o le tala lea a Prof. Berthold Koletzko, Taitaifono o le Children's Health Foundation i le Falemaʻi a Tamaiti a le Iunivesite o Munich.

lamatiaga o le soifua maloloina

"O le faʻasalalauga mo tagata gaʻo e faʻatatau i tamaiti e le o se solitulafono faatauvaa, ae o se lamatiaga i le soifua maloloina o tamaiti," o le lapataiga lea a Barbara Bitzer, Pule Faʻatonu o le Siamani Suka Sosaiete (DDG) ma le fofoga fetalai mo le German Alliance for Non-Communicable Diseases (DANK), o se faʻalapotopotoga a 23 sosaiete faʻapitoa faʻasaienisi ma fomaʻi, faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga suʻesuʻe. "E tatau i le malo feterale ona lafoaʻia le fuafuaga ofo fua ae faʻasaina faaletulafono le faʻasalalauga o oloa le lelei i tamaiti."

Tulaga: I le taua faasaga i le le lava o taumafa, o le taulaiga faaupufai ua oʻo mai i le taimi nei i maliega ofo fua i le va o alamanuia. I le amataga o le 2007, na faia ai e kamupani taumafa tetele i Europa se maliega ofo fua ma le "EU Pledge" ina ia sili atu a latou faʻasalalauga meaʻai ma le toe faʻatau atu meaʻai leaga i lalo o le 12 tausaga. O tusitala o le suʻesuʻega na suʻesuʻeina uma oloa faʻasalalau i tamaiti e kamupani na sainia le "EU Pledge". I le faia o lea mea, na latou faʻatusatusaina le faʻaogaina o meaʻai o oloa ma manaʻoga a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi mo meaʻai paleni paleni.

O le WHO Regional Office mo Europa o loʻo faʻamalamalamaina taʻiala faʻapitoa e tusa ai ma na o oloa paleni paleni e tatau ona faʻatau atu i tamaiti. Faatasi ai ma isi mea, o le aofaʻi o gaʻo, suka ma masima, ae faʻapea foʻi ma le kalori mea e aofia ai poʻo mea suamalie faʻaopoopo e iai se sao. 10 o le 16 gaosi oloa na suʻesuʻeina naʻo oloa faʻatau atu i tamaiti e le o usitaia fautuaga a le WHO. Faatasi ai ma i latou o Ferrero, Pepsico, Mars, Unilever ma Coca-Cola. Nestlé (44 oloa), Kellogg's (24 oloa) ma Ferrero (23 oloa) fa'asalalauina le numera tele o oloa le paleni.

Photo / Vitio: Shutterstock, Soifua Maloloina mo Tamaiti.

Tusiaina e Helmut Melzer

I le avea ai ma se tusitala ua leva, sa ou fesili ifo ia te aʻu lava po o le a le mea moni e talafeagai mai se vaaiga tusitala. E mafai ona e vaʻai i laʻu tali iinei: Filifiliga. Fa'aali atu i se auala fa'apitoa - mo ni atina'e lelei i totonu o lo tatou sosaiete.
www.option.news/about-option-faq/

Tuua se Faamatalaga