in ,

Tafaʻafesoʻotaʻi lautele - Tupe faʻapitoa?

"Matafaioi Faʻalapotopotoga Lautele" o le autu autu lea mo se lumanaʻi manuia o le lumanaʻi. Ae o tagata o lumanai e pipii atu i faiga masani a pisinisi ma o latou malosi uma. Talosia ia filifili le tagata faatau maaleale.

Tiute Lautele a le Sosaiete - Tupe Faʻatino

"I le taimi nei, ua avea le CSR ma vaega o le filosofia a le aufaʻatasi a le tele o kamupani ma ua oʻo foi i le tele o kamupani."

Pita Kromminga, UPJ

O le lisi o le eletise o loʻo lisiina e le RWE AG e faʻafefe ai le malala i le Rhenish lierite mining area ina ia mafai ai ona maua mai le eletise. O loʻo faʻaaogaina mining i luga o le tele o vaega o loʻo i totonu o le fale tatala, ma tuʻu ai laufanua o loʻo moe loloto. RWE ua faitioina ona o le nafa ma le faaitiitia o le vai ma le faaleagaina o mauga. O nuʻu ma le natura na faʻaumatia e ala i le solo.

RWE & taua mo Hambach togavao

Le tasi i le va o Cologne ma Aachen Hambacher Forst e tatau ona vavaeina ia Setema 2018. O le vaomatua, lea e fua i le lua sikuea kilomita, o se toega o le 40 sikuea kilomita o vaomatua bourgeois, lea na faʻamaonia mo le Hamcast opencast mine talu mai le 1978. O lenei o le toe vaega mulimuli o le vaomatua o loʻo i ona aʻa, lea na tetee i ai tagata fou mo le ono tausaga e ala i le fausiaina o fale laau ma nonofo ai i le vaomatua. I le aso 1 o Aukuso, 2018, na tuuina atu ai e RWE Power se talosaga i pulega faatonutonu ma leoleo e "faʻamaonia le Hambacher Forst, lea e umia e le RWE," o galuega faasolitulafono ma faʻaaoga ". RWE faʻamaonia lona faʻaaloalo i le faʻamalamalamaina ma le tiute tauave i tagata faigaluega ma le puipuiga o le eletise.

I le aso 6 o Oketopa, na faʻatonuina ai e le Faamasinoga Maualuga Maualuga i Münster se faʻataunuʻu muamua i le Hambacher Forest ma o loʻo tausisia le talosaga a le Malo Tele mo le siosiomaga ma le natura faʻasaoina i Siamani. Na finau le BUND e faapea o le vaomatua o loʻo 'aina e pusi ua lamatia ma e tatau ona puipuia e avea o se nofoaga o le faasaoina o le FFH.

O le taua mo le Hambacher Forest e le gata i laau ma pusi ua lamatia. O le fesili autu pe, ona o le fesuiaiga o le tau ma le televave o le natura ma meaola eseese, e nafa lava ma laʻu lignite i le fale tatala ma le gaosia mai o le eletise. O le gaʻo e sili atu ona sili atu le carbon dioxide nai lo le suauu po o le gas i le kilowatt hour o le eletise e faʻalauteleina ma o le mea lea e maua ai le saofaga tele i suiga o le tau. RWE's CO2 emissions i le 2013 na sili atu i le 163 miliona tone, ma avea ai le vaega ma emitter aupito tele o CO2 i Europa. O le faʻafefe o le koale e faʻafeiloaʻi ai foi le sulfur dioxide, metala mamafa, mea faʻavevela ma le pefu lelei.

Mai le ogatotonu o le 1970, na faalagolago foi le RWE i le malosiaga faakomepiuta ma molia ai le setete o Hesse ma le malo a le malo o Siamani mo le faaleagaina ina ua maea le faaiuga e amata i le 2011. Aisea ua le tuua ai e le RWE le paluʻu enaena i le taimi ua leva ma suia i malosiaga faʻafouina? O se failauga a le RWE na tusi mai ia i matou: "E le mafai ona aluese mai le malosiaga faaniukilia ma le eletise e maua i le koale i le taimi lava e tasi. O le mafuaaga lenei, o le faʻaaogaina o koala e faʻaleleia ai le eletise o se mea e manaʻomia mo le eletise malosi, lea na faʻateleina ona faʻamaonia e le toʻatele o sui faaupufai lautele. "E oʻo atu i le 2030, o le a faʻaitiitia e le RWE le gaosia o le kesi pe tusa ma le 50 pasene pe a faʻatusatusa i le 2015. O le fefaʻatauaʻiga i le va o le RWE ma le E.ON ua faia ai le RWE lona toʻatolu aupito tele o le gaosiga o malosiaga faʻafouina i Europa. Ma le lua avanoa? Na saunoa le failauga a le RWE e silia ma le 22.000 hectares ua uma ona toe faʻaleleia i le Rheinische Revier, lea e 8.000 hectares o vaomatua.

Tafaʻafesoʻotaʻi lautele

O faitioga a le malo ona o le le lava o le tuufaatasia o tiute tauave e tulimatai autu lava i vaega faavaomalo. E mafua ona o nei kamupani e sili atu ona iloa nai lo tamaiti laiti? E manatu i latou e taufaamatau tagata matala? Pe talu ai latou te le popole e uiga i manatu lautele ona o lo latou malosi tau tamaoaiga? O le a matua ese lava.

Peter Kromminga, pule o le TTs network CSRJ O le a avea le CSR ma vaega o le filosofia a le aufaʻatasi a le tele o kamupani ma ua oʻo atu foi i ni kamupani laʻititi ma laʻititi, e le na o na tulaga. tetele. "Faatasi ai ma kamupani laiti, o le taua o tagata e umia o se vaega taua mo le tautinoga. "O le uunaiga a le malo ua faateleina le taua mo kamupani tetele, ae o tulafono faatonutonu foi ua i ai se matafaioi, e pei o le lipoti o le CSR mo kamupani lisiina i le Europa."

Nestlé & le Faʻatupeina Tupe

O se vaega e fai mai e tele mea e fai mo le sosaiete, ae o loo matuā faitioina lava, o le meaʻai tele Nestlé ma lona laumua i Suitiselani. Ua tuuaia Nestlé i le faʻaumatiaina o vaomatua mo le faʻaaogaina o le suauu pama, faʻaaogaina o punaoa tau suavai, faʻataʻitaʻiga manu po o le lelei o meaai pepe.

"Matou te talitonu o le a matou manuia i le taimi uumi pe afai matou te fatuina se tau faaopoopo mo a matou tagata e umia sea ma le sosaiete i le taimi e tasi. O lenei faiga o le fatufatuina o le taua o fefaʻatauaʻiga e faʻapipiʻi ai mea uma tatou te faia ma mafai ai ona faʻatinoina a tatou gaioiga faʻapitoa: faʻaleleia atili le lelei o le olaga ma fesoasoani i se lumanaʻi manuia, "na tusia e Nestlé i le lipoti 2017 e uiga i ona tiute lautele. Faataitaiga e aofia ai: E silia ma le 1000 oloa fou e maua mai le nutimomoia, 57% o le numera o le sefulu ma le lua vaega sili ona taua ma pepa ua gaoioi ma le tatau, 431.000 tagata faifaatoaga, toleniina eletise, eletise ma le suavai, ma e tusa ma le kuata o le eletise e sau mai punaoa faafouina ,

Nestlé e taumafai foi e faʻaitiitia le eletise eletise e ala i le fesuiaiga poʻo le toe faʻaleleia o mea faʻapipiʻi, faʻamatalaga sili atu i le faʻasaoina saʻo ma lagolago le atinaʻeina o faiga mo le aoina, faʻavasegaina ma le toe faʻaaogaina o le afifiina. O faʻatau uma e tatau ona toe faʻaaoga pe toe faʻaaogaina i le 2025. I le talitonuga, e mafai ona e finau, ua uma ona i ai. Ae peitai, o se mea moni, o le olaga i aso nei, o mea taumafa ma meainu e vave ona faʻafefe i luga, e maua ai le tele o otaota. O se inu i se pET PET poʻo se aluminika e mafai ona inu i ni nai minute, o se mea e teu ai, pasta lapisi poʻo se meaʻai e le o toe umi ae faʻaaoga. O mea totoe o le afifiina, lea e masani ona maeʻa i luga o le laufanua.

O mea eletise tetele

Greenpeace ma isi faʻalapotopotoga faʻava-o-malo ua galulue i atunuu e 42 i le lalolagi atoa i nai masina talu ai nei otaota palasitika aoina i aai, paka ma matafaga ma fuaina le 187.000 fasi pepa e ala i le igoa igoa. O le tele o palasitika mai Coca-Cola, PepsiCo ma Nestlé, sosoo ai ma Danone ma Mondelez - o kamupani o loʻo pulea le maketi o meaai.
E foliga mai e matua leai lava se aoga e faatumulia ai le suavai taua i ni fagu palasitika ma feaveaia i le lalolagi atoa. O se fale tele o le faletupe o Nestlé o loʻo i totonu o le taulaga tafafao masani o Vittel i Farani Vosges. O Nestlé sa i ai se vai iina talu mai le taufaʻaiʻuga o le 1960 ma ua mafai ona faʻamalosi mai le tasi miliona kupita mita i le tausaga. O se fale faisisi a le fale e fufulu ai le 600.000 kupita mita i le tausaga. Peitai, talu mai le vaitau o le 1990, ua paʻu ifo le maualuga o le eleele i le tusa ma le 30 inisi senitimita i le tausaga. I se faʻatalatalanoaga mo le ARD, o Jean-Francois Fleck, o le peresetene o le siosiomaga o le VNE, na tuuaia Nestlé e le puipuia le vai, ae faʻaaogaina. O le taumafaiga a tagatanuu i le lotoifale "Eau 88" ua tetee e faasaga i le faʻaaogaina o latou vai ma ua faatuina ai se "faitotoa i le toafa" na faia i palu vaovao i fafo.

O le taimi nei e tatau ona fausiaina se laina mo le 20 miliona Euro, lea e aumaia ai le tele o vai mai se nuu lata ane i Vittel. O le Mayor of Vittel na taʻu atu i le ARD e le mafai ona taofia Nestlé mai le gaosia o le suavai aua o le 20.000 galuega o le a tuusao ma le tuusao e faalagolago i le faguina o vai.

Ua lipotia mai e le kamupani Nestlé e le o lamatia tele le suavai ma ua faaitiitia ai le toesea i le 750.000 kupita mita i le tausaga aua o ia lava e fiafia i le gafatia o le punavai. O loʻo iai i le au atamamai faʻaloia le filifili pe mafai e le kamupanī ona faʻaaogaina le tele o le suavai e pei ona i ai muamua, tusa lava pe na faʻatagaina pemita ma pe faʻafefea ona faʻaogaina le suavai i lalo o le Fuafuaga o le Suavai a EU.

E matua ese lava

O le mea moni, e tele kamupani latou te fai mai o le a latou gaoioi ma le mausali ma le faʻatino. Ae ui i lea, e masani lava ona faigata i tagata faatau ona iloilo pe saʻo a latou faʻamatalaga pe mafai ona e talitonu i ai pe leai foi. O le "lanu meamata" o le autu foi lea o le ata fou a Werner Boot "The Green Lie", lea na faamatala ai e le tusitala o Kathrin Hartmann e uiga i "lanu meamata" a faalapotopotoga, mo se faataitaiga e uiga i le suauu pama. Nestlé, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo faʻapea mai ua sili atu le suiga i le "susueina" na maua ai le suauu pama. Fai mai le siosiomaga e leai se gaʻo palu palu, e le o luga o se tulaga tau alamanuia.

"E tele mea ou te le manatu e fetaui pe faʻapefea ona sosola tagata i lea mea. Matou te mananao ia avea ma tali. "

Johannes Gutmann, Faitotoa o le La

Margarine e leai ni pama pama

Die Company sonnentor mai Sprögnitz i Lower Austria ona saili ma maua ni isi mea mo a latou kuki: O le kamupani laiti Naschwerk i le Waldviertel ua atiae lana lava margarine ina ia mafai ona tao ni kuki kuki e aunoa ma le suauʻu pama mo Sonnentor.
O Johannes Gutmann, o le fausiaina ma le pule faatonu o Sonnentor, na amata ona faatauina ma faatau atu laau i maketi faifaatoaga i le 30 tausaga talu ai. I le taimi nei, e 400 tagata faigaluega ma le 300 faifaatoaga konekarate e maua mai i le 900 oloa i lana pisinisi a le aiga - mai mea manogi ma le teas i le suamalie. Sonnentor ua tuʻuina atu i le faʻaleleia ma le faʻaauau pea, tulaga lelei galuega ma fefaʻatauaʻiga lelei ma o se paionia i le tamaoaiga lelei masani. Fai mai Gutmann e galue o ia e tusa ai ma le mataupu: soo se tasi e gaoioi, faʻamalosi isi. Gutmann: "E tele mea ou te le manatu e talafeagai i le auala e galulue ai tagata i lea mea. Matou te mananao ia avea ma fofo. "O le umi lava na te le taliaina ai ni tagata matapeʻapeʻa, e mafai ona ia galue i lenei auala ma tuputupu ae ma le mataalia. O se mea lelei foi lea e maua mai i le mu o le tagata lava ia.

O le aufailaʻau ma le faifaatoaga o fualaʻau o Josef Zotter mai Riegersburg i Styria o loʻo vaʻavaʻai tutusa. I le 1987, na faia ai e le tagata fai togafiti ma faipule le faleoloa o le pastry i Graz ma lona faletua o Ulrike, na faia ai ni meaʻai e le masani ai ma fai ai ni sukalati ua faia. I le 1996 sa ia failaina mo le gaumativa, ma i le tolu tausaga mulimuli ane, na ia toe faʻavaeina o ia lava e fai ma sukalati. Mo lana kulupulati, ua ia faatauina mai nei pini koko mai le au faifaatoaga i Amerika Latina i tau talafeagai ma ua uma ona maua le tele o tau mo lona maualuga ma mafaufauga fou. Zotter e 210 tagata faigaluega i le taimi nei, ma o lana fanau matutua e toʻalua foi e galulue mo le kamupani. "O matou o se pisinisi masani a le aiga, lea ei ai se faʻavae o le aiga, e tusa ai ma mea tatou te faia," o lana tala lea. O le mafuaʻaga taua o lona tiute faʻapitoa na tuʻufaʻatasia, atonu o lona gaumativa, na ia iloiloina ma le toe iloilo: "O le gaumativa e taʻitaʻia ai ni taunuuga se lua: E mafai ona e fetuʻutuʻunaʻi i aiaiga o tulafono uma o le tamaoaiga pe oe faia mea uma aua e le mafai ona e toe , O le tele e faʻafetaui i mataupu faavae o se tamaoaiga o maketi. Ou te le manao i lena mea. "

"E ala i lisi lisi o vailaau, atonu na tatou feita ai i nisi tagata faatau, ae na tatou manumalo foi i tagata fou."

Isabella Hollerer, Bellaflora

Faʻataʻitaʻituina i fafo fafo le pisinisi o togalaau

O le mea e aʻafia ai i ia kamupanī, o latou foi e lamatia ai o latou talitonuga. Le kamupani bellaflora E pei o le Leonding i Upper Austria, mo se faʻataʻitaʻiga, na faasaina le kemisi mai ona togalaau i le 2013, na suia le laina i fomaʻi masani i le 2014 ma ua faʻaitiitia le faʻaaogaina o peat talu mai le 2015. O galuega mo tagata ei ai manaʻoga faʻapitoa, o le malosi o le la mai a tatou lava gaosiga ma le faʻaaogaina o le vai ma otaota e toetoe lava o se mea moni. O lea tautinoga e mautinoa lava le lamatia, o le tala lea a Isabella Hollerer, o ia e nafa ma atinae gafataulimaina i Bellaflora: "E ala i le lisiina o oloa kemikali, atonu na tatou feita ai i nisi o tagata faatau, ae na manumalo ai foi i tagata fou." Ae ui i lea, na muamua lava ona aoaoina tagata faigaluega. ia fiafia i le auala gafatia. Soo se suiga i masaniga e faigata, ae o le taimi nei ua mitamita tagata uma i ai, o le tala lea a le ofisa puleaina. O se isi suiga tau tamaoaiga e tu mo lea.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Sonja Bettel

Tuua se Faamatalaga