O folafolaga o le tau na faia e le tele o kamupani tetele e le tu i se suʻesuʻega vavalalata

saunia e Martin Auer

2019 hat Amasone faatasi ai ma isi faalapotopotoga tetele Le Tau i le Tau faavae, tasi o ni fa'atasiga e kamupani o loʻo tautino e avea ma carbon neutral i le 2040. Ae e oʻo mai i le taimi nei, e leʻi faʻamatalaina auiliili e Amazon pe faʻapefea ona faʻamoemoe e ausia lena sini. E le'o manino pe na'o le CO2 e fa'aosoina e le tautoga po'o kasa kasa uma, ma e le o manino po'o le a le tele o le a fa'aitiitia moni pe na'o le fa'amalieina e ala i le fa'amama kaponi.

Ikea mana'o e "tau lelei le tau" i le 2030. O le uiga tonu lava o lena mea e tumau pea le le manino, ae o loʻo taʻu mai ai e manaʻo Ikea e fai mea e sili atu nai lo le alu i le carbon neutral i lena taimi. Aemaise lava, o loʻo fuafua le kamupani e faʻaititia ana faʻamalama e naʻo le 2030 pasene i le 15. Mo le vaega o totoe, e mana'o Ikea e faitau fa'aoso 'alo'ese, fa'atasi ai ma isi mea, e pei o fa'aleagaga e 'alofia moni e ana tagata fa'atau pe a latou fa'atau mai fa'aola mai Ikea. E faitau fo'i e Ikea le kaponi o lo'o noatia i ana oloa. O lo'o iloa e le kamupani o le kaponi lea e toe fa'asa'oloto pe a ma le 20 tausaga i le averesi (fa'ata'ita'iga pe a lafoa'i ma susunu oloa fafie). Ioe, o lenei mea e toe fa'afitia ai le aafiaga o le tau.

apu faʻasalalauga i luga o lana upega tafaʻilagi: "Matou te le faʻaituau CO2. Ma e oʻo atu i le 2030, o oloa uma e te fiafia i ai o le a faʻapea foi." Ae ui i lea, o lenei "We are CO2-neutral" e naʻo le faʻatatau i le tagata faigaluega lava latou faʻagaioiga tuusaʻo, pisinisi malaga ma femalagaiga. Peita'i, e na'o le 1,5 pasene o le aofa'i o fa'apogai a le Vaega. O le 98,5 pasene o totoe o loʻo tupu i le sapalai filifili. O iinei, ua faʻatulagaina e Apple ia lava se faʻaititia o le 2030 pasene ile 62 faʻavae ile 2019. E fa'asilisili lena, ae o lo'o mamao lava mai le fa'aituau CO2. E misi ni sini vaeluaga auiliili. E leai fo'i ni fa'amoemoe e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o le malosi e ala i le fa'aogaina o oloa. 

O faiga lelei ma le leaga

O tulaga faapena e mafai ona vaaia i isi kamupani tetele. O le tane mafaufau Fou Climate Institute na va'ava'ai toto'a i fuafuaga a kamupani tetele e 25 ma au'ili'ili ai fuafuaga auiliili a kamupani. I le tasi itu, o le manino o fuafuaga sa iloiloina ma i le isi itu, pe o fuafuaga fuafuaina e mafai ma lava e ausia ai sini na faʻatulagaina e kamupani i latou lava. O sini autu a le kamupani, o lona uiga pe o oloa i lenei tulaga ma i lenei tulaga e fetaui ma manaoga lautele, e leʻi aofia ai i le iloiloga. 

O mea na maua na fa'asalalauina i le lipoti a le Corporate Climate Responsibility Monitor 2022[1] faatasi ai ma le NGO Mataʻitusi Maketi Carbon veröffentlicht. 

Ua faailoa mai e le lipoti le tele o faiga lelei e mafai ona fuaina ai le tausisia o folafolaga o le tau a kamupani:

  • E tatau i Kamupani ona mata'ituina uma a latou fa'aleagaga ma lipoti i tausaga ta'itasi. Fa'aigoa o latou mai a latou lava gaosiga ("Scope 1"), mai le gaosiga o le malosi latou te fa'aaogaina ("Scope 2") ma mai le sapalai sapalai ma faiga i lalo e pei o felauaiga, fa'aaogaina ma le lafoaia ("Scope 3"). 
  • E tatau i kamupani ona fa'ailoa i a latou fa'amoemoega o le tau o nei fa'amoemoe e aofia ai fa'apogai i le lautele 1, 2 ma le 3 fa'apea fo'i ma isi fa'ata'ita'iga o le tau (e pei o suiga o le fa'aogaina o fanua). E tatau ona latou fa'atulagaina ni fa'amoemoe e le aofia ai fa'aputuga ma ia ogatasi ma le 1,5°C fa'atatau mo lenei alamanuia. Ma e tatau ona latou setiina fa'ailoga manino ia le sili atu i le lima tausaga le va.
  • E tatau i Kamupani ona fa'atino faiga fa'amama loloto ma fa'ailoa atu ina ia fa'aa'oa'o ai isi. E tatau ona e maua mai le malosiaga fa'afouina aupito maualuga ma fa'ailoa uma fa'amatalaga o le puna.
  • E tatau ona latou tu'uina atu le lagolago tau tupe mo le fa'aitiitia o suiga o le tau i fafo atu o la latou fa'atauga, e aunoa ma le fa'afoliga o le fa'aitiitia o latou fa'apogai. E tusa ai ma le paleni o le carbon offsets, e tatau ona latou aloese mai folafolaga taufaasese. Na'o na'o le CO2 offsets e tatau ona faitaulia e fa'afitia ai le fa'aoso e matua'i le ma'alofia. E tatau i Kamupani na'o le filifilia o fofo e fa'amama le kaponi mo le tele o seneturi po'o le afe tausaga (a itiiti ifo i le 2 tausaga) ma e mafai ona fa'atatauina sa'o. O lenei tagi e mafai ona faʻafeiloaʻi naʻo fofo faʻatekonolosi e mineralize CO100, o lona uiga o le liua i le magnesium carbonate (magnesite) poʻo le calcium carbonate (lime), mo se faʻataʻitaʻiga, ma o le a naʻo le avanoa i le lumanaʻi e le mafai ona faʻamaonia saʻo.

O loʻo taʻua i le lipoti faiga leaga nei:

  • Fa'aaliga filifilia o mea e fa'aoso, aemaise mai le Va'aiga 3. O nisi kamupani latou te fa'aogaina lenei mea e natia ai le 98 pasene o latou tulagavae atoa.
  • Fa'ateleina fa'alumaga ua tuana'i ina ia fa'aitiitiga foliga sili atu.
  • Tu'u mai fafo o fa'apogai i subkonekarate.
  • Natia le le gaoioi i tua o sini sili.
  • Aua ne'i aofia ai fa'aoso mai le sapalai o sapalai ma faiga i lalo.
  • Sese sini: e le itiiti ifo ma le fa o le 25 kamupani na suʻesuʻeina na faʻasalalau faʻamoemoega o le mea moni e le manaʻomia se faʻaitiitiga i le va o le 2020 ma le 2030.
  • Fa'amatalaga le manino pe le talitonuina e uiga i puna eletise na fa'aaogaina.
  • Fa'alua fa'atatau o fa'aitiitiga.
  • Filifili fa'ailoga ta'ito'atasi ma fa'alauiloa i latou o le CO2-neutral.

Leai se tulaga muamua i le fua fa'atatau

I le iloiloga e faavae i luga o nei faiga lelei ma leaga, e leai se kamupani na suesueina na ausia le tulaga muamua. 

Na sau Maersk i le tulaga lua (“talia”). O le kamupani va'a lapo'a tele i le lalolagi na fa'ailoa mai ia Ianuari 2022 o lo'o fa'amoemoe e ausia le fa'amama fa'atosina-zero mo le kamupani atoa, e aofia ai vaega uma e tolu, i le 2040. O se fa'aleleia atili lea nai lo fuafuaga ua mavae. E o'o atu i le 2030, e tatau ona pa'u'u i le 70 pasene le fa'aoso mai fa'auma ma le 50 pasene o le fa'aosoina o fela'ua'iga (fa'aa'oa'oga i tone felauaiga). O le mea moni, afai e fa'atupula'ia le aofa'i o uta i le taimi e tasi, o le aofa'i lea e i lalo ifo o le 50 pasene o le fa'aoso atoatoa. Maersk e tatau ona ausia le tele o faʻaitiitiga i le va o le 2030 ma le 2040. Maersk ua faʻatulagaina foʻi sini mo se suiga tuusaʻo i le CO2-neutral suauʻu, e pei o synthetic ma bio-fuels. LPG o se fofo le tumau e le o manatu. Talu ai o nei suau'u fou o lo'o tula'i mai ai le tumau ma le saogalemu, ua fa'atonuina fo'i e Maersk su'esu'ega fa'atatau. E valu va'a uta o lo'o fa'atulaga e fa'agaoioi i le 2024, lea e mafai ona fa'agaioi i suau'u fa'ato'aga fa'apea fo'i ma le bio-methanol po'o le e-methanol. Faatasi ai ma lenei mea, e manaʻo Maersk e aloese mai se loka-i totonu. Ua fa'atosina fo'i e le kamupani le Fa'alapotopotoga o le Gataifale a le Lalolagi mo se lafoga lautele o le carbon i luga o felauaiga. Ua faitioina e le lipoti le mea moni e faapea, e ese mai i fuafuaga auiliili mo isi suauu, Maersk o loʻo tuʻuina atu ni nai faʻamoemoega manino mo le lautele 2 ma le 3 emisi. Ae sili atu i mea uma, o le malosiaga e maua mai ai le eletise mo le gaosia o isi suauʻu e iu lava ina sau e taua tele.

Apple, Sony ma Vodafone na tulaga tolu (“agalelei”).

O kamupani o loʻo mulimuli mai na o sina faʻamalieina laʻititi: Amazon, Deutsche Telekom, Enel, GlaxoSmithkline, Google, Hitachi, Ikea, Volkswagen, Walmart ma Vale. 

Ma o le lipoti o loʻo maua ai ni fesoʻotaʻiga laiti ma Accenture, BMW Group, Carrefour, CVS Health, Deutsche Post DHL, E.On SE, JBS, Nestlé, Novartis, Saint-Gbain ma Unilever.

E na'o le tolu o nei kamupani na faia ni fa'aitiitiga fuafuaga e a'afia ai le tau aofa'i atoa: Tenimaka va'a tele Maersk, kamupani feso'ota'iga a Peretania Vodafone ma Deutsche Telekom. 13 kamupani na tuʻuina atu faʻamatalaga auiliili o faiga. I le averesi, o nei fuafuaga ua lava e faʻaitiitia ai le faʻamalo i le 40 pasene nai lo le 100 pasene folafolaina. Le itiiti ifo ma le lima o kamupani naʻo le ausia o le 15 pasene faʻaititia ma a latou faiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, latou te le aofia ai faʻamalo mai a latou kamupani faʻatau poʻo mai faʻagasologa i lalo e pei o felauaiga, faʻaoga ma lafoai. E sefululua kamupani e le'i tuuina mai ni fa'amatalaga manino mo a latou fuafuaga fa'aitiitia kasa kesi. Afai e te ave uma kamupani su'esu'e fa'atasi, latou te ausia na'o le 20 pasene o le fa'aitiitiga folafolaina o le fa'alumaina. Ina ia ausia pea le maualuga o le 1,5°C, e tatau ona faʻaitiitia uma faʻamalama i le 2030 i le 40 pasene i le 50 faʻatusatusa i le 2010.

CO2 taui e faʻafitauli

O le atugaluga faapitoa o le tele o kamupani e aofia ai le carbon offsetting ia latou fuafuaga, tele lava e ala i polokalame toe faʻaleleia o vaomatua ma isi fofo faʻavae natura, e pei o Amazon o loʻo faia i luga o se fua tele. O se fa'afitauli lea ona o le kaponi o lo'o fusifusia i lenei auala e mafai ona toe fa'afo'i atu i totonu o le ea, mo se fa'ata'ita'iga e ala i mu o le vaomatua po'o le ta'atiaga ma le mu. O ia fo'i poloketi e mana'omia ai fo'i nofoaga e le o maua mo se taimi umi ma e ono le maua ai mo le gaosiga o mea'ai. O le isi mafua'aga ona o le fa'aosoina o le kaponi (e ta'ua o mea leaga e fa'aoso) Faʻaopopo e mana'omia e fa'aitiitia ai le fa'aoso. E tatau la ona matua lagolagoina e kamupani ia polokalame mo le toe totoina o le vaomatua po o le toe faaleleia o eleele peat ma isi mea faapena, ae le tatau ona latou faaaogaina lea lagolago e fai ma alofaga e aua le faaitiitia ai a latou emisi, o lona uiga e le aofia ai o ni mea le lelei i totonu o le latou paketi. 

E oo lava i tekinolosi e aveese mai ai le CO2 mai le ea ma fusifusia tumau (mineralize) e mafai ona naʻo le faʻamaoniaina o taui pe afai latou te faʻamoemoe e faʻaitiitia ai faʻamaʻi e le maalofia i le lumanaʻi. I le faia o lea mea, e tatau i kamupani ona amanaia e oʻo lava i nei tekinolosi, pe a faʻatinoina, o le a naʻo se avanoa faʻatapulaʻa ma o loʻo i ai pea le tele o le le mautonu e fesoʻotaʻi ma i latou. E tatau ona latou mulimulita'i toto'a i atina'e ma fa'afouina a latou fuafuaga o le tau e tusa ai.

E tatau ona faia tulaga tutusa

I le aotelega, o lo'o maua i le lipoti le le lava o tulaga tutusa i le atunu'u ma fa'ava-o-malo mo le iloiloina o folafolaga o le tau a kamupani. O tulaga fa'apea o le a mana'omia fa'anatinati e iloa ai le tulaga moni o le tau ma le fufuluina.

Ina ia mafai ona atiaʻe tulaga faʻapena mo le net-zero fuafuaga a faʻalapotopotoga tumaoti e pei o kamupani, tagata teu tupe, taulaga ma itulagi, na lomia e Malo Aufaatasi se tasi ia Mati i lenei tausaga. tulaga maualuga vaega tomai aumaia i le ola. Fautuaga e tatau ona fa'asalalau a'o le'i o'o i le fa'ai'uga o le tausaga.

Mata'utia: Renate Christ

Fa'avaa ata: Canva/postprocessed by Simon Probst

[1]    Aso, Toma; Mooldijke, Silke; Smit, Sybrig; Posada, Eduardo; Hans, Feterika; Fearnehough, Harry et al. (2022): Mata'ituina Tiutetauave o le Tau 2022. Cologne: Inisetiute Fou ole Tau. I luga ole laiga: https://newclimate.org/2022/02/07/corporate-climate-responsibility-monitor-2022/, maua ile 02.05.2022/XNUMX/XNUMX.

O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!

I LE FUAFUAGA I LE FILIFILIA AUSIA


Tuua se Faamatalaga