in

Bitweetweet: suka ma isi mea suamalie

suka

New York Mayor Michael Blomberg ua uma ona faʻaosoina 2012. Leai, e le faasaga i tagata faʻatau fualaau faʻatau po o tagata faatupu vevesi, ae faasaga i se oloa faʻapitoa e mafai ona maua i le toetoe o fale uma. "O le tele o le gasegase o le a avea ma faafitauli tele o le soifua maloloina i totonu o le atunuu," o le tala lea a Blomberg, o le taʻua o suʻesuʻega e toetoe o le 60 pasene o Niu Ioka o le a mamafa pe mamafa - tuuaia Blomberg mo le avea ma suka.

Sugar i nofoaga uma

O le faʻatulagaina o laʻau suamalie o se mea fou. E oo lava i le vai i totonu o le ogalaau e aofia ai le suka, susu susu e tusa ma le ono pasene o le lactose. "O lagona o le malupuipuia lea e sau ma le inu o seti faavae mo le vaavaai mo le faamafanafanaga i le suamalie, e oo lava i le matua," Dr. Andrea Flemmer, tusitala o le "Ofoofogia!".
Mai i se vaaiga tau atinae, o vailaau faʻamalosi faigofie e pei o le suka, lea e mafai ona faʻaaogaina vave i le metabolism e maua ai le malosi, ua tatou maua ai se avanoa. A uma mea uma, o le lava le malosi e sola ese ai mai se laumei saber-toothed fiaai e le leaga. Ae na o lo tatou olaga ua suia tele talu mai lena taimi.
O matou augatuaa, e pei o tagata tuli manu, na ave le 20 kilomita i le aso. E le mafaamatalaina i nei aso. Soo se tasi e faasee e pei o le Europa laʻititi e le manaʻomia le malosi vave, ae o lo matou tofo mo le "suamalie" ua tumau pea. Afai o le suka e tumau pea se aseta taua tele, e pei o uluai seneturi, o le a avea ma afa e leaga. Ae o le ogatotonu o le 19. Ona o le tau o le suka e mafua ona o le amataga o le gaosiga o fale gaosi oloa i le seneturi lona 20, ua avea ma oloa i aso uma ma le taumafa ua matua faateleina lava i aso nei.

Mata o le suka e te maʻi ai?

O suʻesuʻega eseese ua faʻaalia ai fegalegaleaiga i le va o le faʻamaʻi maualuga o le maʻisuka, faʻamaʻi cardiovascular ma le maualuga o le suka. Nutritionist Dr. Claudia Nichterl: "I lenei autu, na vaelua manatu o tagata suʻesuʻe. O nisi uiga o le taumafaina o le suka i le atinaʻe o le oona, ituaiga o le maʻisuka ituaiga 2, maʻi o le lipid metabolism, toto maualuga, maʻi o le fatu ma le kanesa. O isi saienitisi latou te iloa foi le mafuaʻaga o nei faamai i le tele o ituaiga soifuaga o tagata soifua - o meaʻai tele, maualuga-gaʻo ma le le lava o le faamalositino. "
Le tusitala Siamani Grimm Ulrich Hans faia i lana tusi fou "mautinoa le matautia i le soifua maloloina" aemaise lava le suka mo le galu fou o obesity e nafa: "Lapatai saienitisi Tutoatasi mai le tulaga lamatia, va obesity alia, o le Alzheimer, kanesa. Ma luga o mea uma: o le maʻisuka maʻi suka. E sili atu i le selau kalama o le suka mama i aso uma, e masani lava ona le iloa, aua o le tele o suka i meaai gaosi e natia lelei, ae leai ni aʻafiaga mo tagata gaosi oloa, "o le tala lea a le tagata atamai.

Suʻe lelei i le suka?

E mafai e le tasi ona faʻaitiitia le lamatiaga o le soifua maloloina e ala i le filifilia o se suka faapitoa? "Mai se manatu faasaienisi, o le faʻaaogaina o suka enaena, suka atoa po o le meli e leai ni faʻamanuiaga faʻapitoa," o le tala lea a Claudia Nichterl. Ole suauu atoa ma le suka atoa ma le suka enaena, lea e iai ona lanu ona o toega o le syrup o totoe, e tele atu minerale nai lo le sugar sugar (sucrose).
E leai se tasi o loʻo taʻua i luga e sili atu lona maloloina i le tino. O le Fructose ua leva ona mafaufauina o se "soifua maloloina" isi. Ae ui i lea, o suʻesuʻega lata mai ua faaalia ai o le taumafa maualuga o le fructose o le mea taua i le atinaʻeina o le ate ma le fiafia tele i le faʻaleleia o le gaʻo.

O isi mea lelei

I le natura, e le mafaitaulia ni isi suka, o nisi e itiiti pe tutusa le kalori, o nisi e leai.
O nei mea e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, fualaau mamago, fualaau aina fou, o le meli ma le sipuni. O nei mea e masani lava e suamalie ma mafai ona faʻafefeteina i fuainumera masani, ae sili atu le fiafia i faafitauli lava e tasi e pei o le suka. Sugar mea (sugar alcohol) e masani lava e itiiti ifo le suamalie nai lo le suka ma e itiiti foʻi kaloli. O latou foi o meaola e pei o le suka lava ia. O nei mea e aofia ai le fructose ma le suka suka: sorbitol, xylitol, mannitol, maltitol, lactic acid, erythritol ma isomalt. O le suamalie o le suamalie e maua mai i le gaosiga o le suka pe o le natura o le suka e suitulaga i se mana sili ona suamalie.
O se tasi o mea e sili ona lauiloa i le natura, o se oloa o le "Stevia rebaudiana". Mo le tele o seneturi, na faʻaaogaina ai e le nuʻuo Pasila ma Paraguay se mea suamalie ma vailaʻau, talu mai le 2011, ua faʻatagaina aloaia foi i Europa e avea o se meaʻai faaopoopo.

O se vaaiga lautele lea o suiga i le suka.

O le masalo masani ...

I le salafa o le lalolagi, e tusa ma le 800 miliona tagata e faʻaaoga mea suamalie i aso uma. O nei mea suamalie e faʻatagaina i Europa: acesulfame, aspartame, aspartame-acesulfame salt, cyclamate, neohesperidin, saccharin, sucralose ma le neotame.
na masalomia Saccharin ma cyclamate tusa ai ma se suesuega mai le 1970er-tausaga e avea o se amoti mo le kanesa tagāmimi, ae matua aofaiga maualuga maua e tofotofo manu fafagaina (e ala i le faatusatusaga, o le a maua ai se tagata e 20 kg suka se aso faaumatia), o lea lenei masalosaloga le faʻamaonia. O lea taimi ma lea taimi, o le lapataiga na lapatai mai e uiga i aafiaga o le kanesa o Apartam, ae o le EFSA (Pulega o Meaʻai a Europa) na fai mai e le mafai ona iloa ai soʻo se gasegase pe gasegase.
E tusa ai ma se suesuega fou e le mafai ona faaalia Weizmann Institute 2014 o le taumafaina o saccharin, aspartame po sucralose i le tino o isumu mafua ai tali e pei o se faasiliga o le suka i Setema: o le tomai e faaaogaina kulukose, tele le tagata e faaitiitia ai le O le faʻaaogaina o le hyperglycemia - le faʻamuamua o le maʻisuka - ua sili ona lelei. O le faʻamatalaga o mea suamalie e tatau ona faaosofia ai le fia 'ai, e moni - i totonu o le puaa gaʻo na faʻaaogaina mo le tele o tausaga o se meaʻai.

Ole fua na mafua ai le mea oona

O ai na te saunia ana lava meaai, iloa tonu lava mea oi ai. Sugar e le gata na natia i oloa tao, fualaau suamalie, lemonades, mixing cereal ma yogurts, ua faaopoopo foi e avea o se mea e lelei ai le suamalie i sauga eseese, ketchup, sausages, fualaau faisua, ma isi. E le afaina, e oo lava i meaʻai na folafolaina o le "leai-suka" e mafai ona aofia ai le suka (maualuga 0,5 grams o le suka i le 100 grams).
O le isi faafitauli o le numera tele o oloa mama, lea e matua maualalo i le gaʻo ae aofia ai le maualuga o le suka. A leai, o le a tofo oloa e leai se mea. O le a le tele o le suka o loʻo i totonu o le tasi poʻo le isi "malamalama" malamalama o le oloa e mafai ona faigofie ona faʻatatau i se fua faʻatatau:

O le "metara suka"

O se fasi suka e masani ona fuaina le fa kalama i Austria. O lea la, afai o se oloa e maua ai le 13 grams o mea inu gaʻo ma le 12 kalama o le suka, ia vaelua le suka i le fa. O lea la: 12: 4 = 3 fasi kesi gaʻo.

Fiafia malie!

Suga o se mea moni moni fiafia ae le o se meaai paleni. Soo se tasi e pipii i lenei tulafono faigofie e mafai foi ona fiafia i se fasi pai i le taimi nei ma le taimi lena, e aunoa ma ni faafitauli faʻalesoifua maloloina.

Tusiaina e Ursula Wastl

Tuua se Faamatalaga