opcija
PUNTA ARENAS, Čile -- Podaci Nacionalnog centra za podatke o morskom ledu pokazuju da će antarktički morski led ove godine dostići najniži obim koji su zabilježili sateliti.[1] Preliminarna mjerenja pokazuju da je morski led oko kontinenta premašio prethodni rekordni minimum od 2,1 milion kvadratnih kilometara u martu 2017. godine i pao na 20 miliona kvadratnih kilometara u nedjelju, 1,98. februara.
Na brodu naučne ekspedicije na Antarktik je Laura Meller iz Greenpeaceove kampanje "Protect The Oceans" [2]:
„Zastrašujuće je gledati kako se ovaj zaleđeni okean topi. Posljedice ovih promjena protežu se širom planete, utičući na morske mreže hrane širom svijeta. Naša nedavna naučna ekspedicija na Antarktik potvrdila je da klimatska kriza već pogađa ključne vrste u regionu.[3] 2020. vidjeli smo da je Arktik dosegao svoj drugi najniži nivo morskog leda u istoriji. Sada nam je potrebna globalna mreža zaštićenih morskih područja usred poremećaja od pola do pola. Svaka osoba na zemlji zavisi od zdravih okeana da bi preživjela; Ovo je jasno upozorenje da ih moramo štititi zauvijek.”
Tokom protekle dvije decenije, region je bilježio ekstremne fluktuacije u veličini morskog leda, ali ovogodišnji pad je bez presedana od početka mjerenja. Dok naučnici proučavaju složenu dinamiku između globalnog zagrijavanja i trendova morskog leda, očigledan je slom klime u regiji, pri čemu se neki dijelovi Antarktika zagrijavaju brže nego bilo gdje drugdje na planeti.
Antarktički ledeni pokrivač danas gubi masu tri puta brže nego što je bio 1990-ih, što doprinosi globalnom porastu nivoa mora.[4] Brzo zagrijavanje je već rezultiralo značajnim pomakom prema jugu i kontrakcijom u distribuciji antarktičkog krila, ključne vrste.[5] Nedavna ekspedicija Greenpeacea na Antarktik potvrdila je da se gentoo pingvini razmnožavaju južnije kao rezultat klimatske krize.[3]
Zdravi okeani su ključni za smanjenje uticaja klimatskih promjena jer im doprinose bezbedno držati ugljenik van atmosfere. Naučnici kažu da je zaštita najmanje 30% okeana kroz mrežu zaštićenih područja ključna za omogućavanje morskim ekosistemima da postanu otporniji kako bi bolje izdržali brže klimatske promjene. Greenpeace se zalaže za globalni sporazum o oceanu, koji bi mogao biti dogovoren u Ujedinjenim nacijama 2022. godine, koji bi mogao omogućiti stvaranje mreže zaštićenih morskih područja bez štetnih ljudskih aktivnosti u međunarodnim vodama.[6]
[1] https://nsidc.org/arcticseaicenews/charctic-interactive-sea-ice-graph
[2] Laura Meller je okeanska aktivistica i polarna savjetnica u Greenpeace Nordic
[4] https://www.ipcc.ch/report/ar6/wg1/
[5] https://www.ipcc.ch/srocc/
[6] https://www.greenpeace.org/international/publication/21604/30×30-a-blueprint-for-ocean-protection/
onih
Fotografije: Greenpeace
