in

Atinaʻe i sisifo o le EU: sefulu tausaga i le

faalauteleina EU

Matou te tusia le tausaga 2004: I 1. I le masina o Me, o le Europa o le a faʻalauteleina le aofia ai o Niu Sila ma Tutotonu Tutotonu e sefulu (CEECs), gagana e sefulu ma le 75 miliona tagata. A o le tusa ma le afa o le faitau aofai o tagata tuai o le EU e fiafia i lenei itula iloga pe a faatusatusa i le agai i sasae o le EU, o le isi afa ua fefefe i le lolovaia o femalagaiga, o le lolovaia o oloa taugofie (faatoaga) ma le faateleina o solitulafono.
O le au Europa e faʻamoemoe o le faalauteleina o le itu i sasaʻe o se lagona malosi tele mo Europa. Mo la latou vaega, o le CEEC lava latou o loʻo faʻatuputeleina a latou tupe maua ma tulaga ola, saofaga moni mai Cohesion ma Faiga Faʻavae, ma e le o se olaga o le saolotoga, saogalemu ma le faatemokalasi.
O Wolfgang Schüssel, ao avea ma le chancellor Austrian, na faamamafaina, mo se faataitaiga, avanoa mo le faalauteleina o le itu i sasae o Austria ma galuega ua uma ona fausia e le tatalaina o le itu i Sasaʻe, lea o le a faamoemoeina o se taunuuga o le auai atu o le EU. O Romano Prodi, i le taimi lea o le Peresitene o le Komisi Europa, na tosina mai le gaioiga tau tamaoaiga o se maketi masani. Na ia faatatau i suesuega, e tusa ai ma le faalauteleina o sasaʻe o le a aumaia ai le CEEC i le va o le lima ma le valu pasene ma le sui usufono o le EU e uiga i le tasi pasene o le tamaoaiga o le GDP. Na matua lapatai foi o ia e uiga i le faateleina o le faigata o faaiuga a Europa ma le siitia o tupe maua.

Faʻalautelega i Sasaʻe ma le Emperor o Sasaʻe o Austria

O aʻafiaga lelei o le faʻasalaga i sasae i luga o Austria e le o taʻua i le asō. I le uma, o le 18 pasene o oloa auina atu i Ausetalia e alu i itu i sisifo o le Iunaite Setete. E tusa lenei ma le sili atu i le fitu pasene o le GDP o le Auterina (2013). O le aufaipisinisi o Austrian o lo oi ai se tulaga iloga i lenei itulagi. O se lipoti lata mai a le Vienna Institute for International Studies Studies (wiiw) o loʻo faʻamatalaina le tulaga Austrian i le faalauteleina o sasaʻe e pei ona taua i lalo: O Austria o le numera tasi o tagata teufaafaigaluega tupe mai fafo mai Slovenia ma Croatia. O le numera lua i Bulgaria ma Slovakia, numera tolu i Czech Republic ma numera fa i Hungary.
E ui o le ulufale atu o Austria i totonu o le EU e na o le 2015 tausaga, ae sa suʻesuʻeina lenei mea Austrian Institute for Economic Economics (wifo) ua i ai le aafiaga o le tamaoaiga: "Ua avea Austria ma atunuu fou ma Europa e le gata mai i le tulaga faaupufai. Ua faamanuiaina ai mai i laasaga uma o le tamaoaiga, "o le tala lea a Fritz Breuss o le tamaoaiga o le soifua maloloina. I lana suesuega i luga o aafiaga o le auai a le EU, na ia faaiuina ai le faalauteleina o le itu i sasaʻe, o le sui auai o le EU, o le faaofiina o le euro ma le auai i le EU i totonu o le atunuu o Ausetalia ua aumaia i tausaga taitasi i le va o le 0,5 ma le tasi pasene o le tuputupu aʻe o le GDP. O le mea lea, e ui lava o Austria o se tasi o tamaoaiga pito i sili ona tele i le itu i sasae ma EU i le itu i sasae, o le faitau aofaʻi o se tasi o tagata sili ona masalosalo. Na fautuaina e le 2004 le 34 pasene o le faalauteleina o sasaʻe, 52 pasene le matua teena. I le taimi nei, ua suia lenei iloiloga. I le uma, o le 53 pasene o Ausetalia e manatu o le faalauteleina o le itu i sasaʻe o se filifiliga lelei i se aso mulimuli ane.

“O le tulaga o le soifuaga ua matua faaleleia i le tele o atunuu. I Bulgaria ma Romania, ua faaluaina le GDP i le kapita.

O le itu i sasaʻe

I totonu o sui fou o le itu i sasae, o le aotelega o le paleni o le tamaoaiga, e tumau pea ona lelei. Vagana ai le tausaga muamua o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, 2009, o le tamaoaiga o le atunuʻu o atunuu fou uma e sefulu e sili atu nai lo le "EU tuai". O lenei eseesega i le alualu i luma o lona uiga ua latou latalata i le EU i le tamaoaiga. I totonu o le Baltic States, mo se faʻataʻitaʻiga, o le tau faʻateleina i le va o le 2004 ma le 2013 na faʻatupulaia e tusa o le tolu, ma i Polani e oʻo lava ile 40 pasene. O tulaga ola lelei ua faaleleia atili foi i le tele o atunuu. I Bulgaria ma Romania, o le GDP i le kapeteni ua faaluaina.
O loʻo faʻatupeina foi tupe mai le Iuni a le Iuni a le Iuni a le EU. E ui lava e le o le tulaga na faamoemoeina e atunuu, o lenei mafuaʻaga ona o lo latou lava gafatia. E le mafai e faʻalapotopotoga faʻapitoa ona faʻapipiʻiina tupe na tuʻuina atu ia i latou. E le gata i lea, o le faʻatupeina faʻapitoa a le atunuʻu na faʻamaonia e avea o se faʻalavelave tele. Ae ui i lea, o le faalauteleina o le itu i sasae ma le tele o tupe na fesoʻotai ai na fesoasoani i atunuʻu e faʻaleleia a latou atinaʻe tetele, tulaga tau le siosiomaga, tagata soifua ma le lelei o pulega a le malo. O tupe teufaafaigaluega mai fafo, lea na tafe mai i le setete o le ekalesia a le ekalesia tuai o le EU, ua faaleleia ai le tauvaga o nei atunuu ma taitai atu ai i se tekinolosi faaleleia o le toeitiiti lava o faagasologa uma.

O le atunuʻu ile atunuʻu e maua ai le tuputupu ae?

o le faamoemoega autu o le tusiata o fale Tamaoaiga Europa e faapea o se maketi i totonu faateleina - nei mai 500 miliona tagata faatau ma 21 milion kamupani e aofia ai - o le a aumaia se malosiaga tuputupu ae maoae mo Europa, lea o lona saolotoga fa (gaoioiga saoloto o oloa, tautua, tupe faavae ma tagata) ma Taaloga masani tauva. O lenei faʻafitauli faʻapitoa-faʻapitoa na toilalo. O le tamaoaiga a le EU na tupu i tausaga 2004 i le 2013 i luga o se fua na o le 1,1 pasene.
O mafuaʻaga o finauga. E ui o nisi e vaʻavaʻai i latou i le le faʻamaonia atoatoa o saolotoga faavae (e na o auaunaga e mafai ona ofoina atu i EU-wide talu mai le 2010), o isi e tuʻuina i latou i le tamaoaiga o le tamaoaiga o le IS. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faiga faʻavae o fesuiaiga o fesuiaiga a le EU e fetaui ma atunuu e malosi le tauvaga. Simeona Djankov, o se Minisita o Tupe Bulgarian muamua ma le Sui Palemia, o loo faamatalaina lenei asymmetry i le faataitaiga a Potukale: I Potukale, o le euro faigata e lē mafai i faiga faatauva i se pulega o fua faatatau o fesuiaiga o tupe faatulagaina, e pei o le umi e le suia lona galue maketi ma ona auala Wirtschaftsregulativa ". Faatasi ai ma le sili atu ona maualuga o lona tupe, e le mafai e Potukale ona faatau atu ana oloa ma auaunaga i le maketi o le lalolagi i tau faatauva. "
O le tali atu a Europa i le faʻatupulaʻia o le tamaoaiga o le tamaoaiga, na taʻua muamua o le Lisbon Agenda. O se fuafuaga faʻavae o le tamaoaiga o le tamaoaiga e tatau ona avea Europa ma "sili ona faʻatauvaʻa ma faʻamalosia le tamaoaiga i le lalolagi i totonu o le sefulu tausaga". Ae ui i lea, a maeʻa ona iloa o nei sini e maualuga, o le tali o le "Euro 2020 Strategy".
Europa 2020 o se polokalame tau tamaoaiga e sefulu tausaga na faʻaaogaina e le 2010 e le Fono a Europa. O lona sini o le "atamai, gafatia ma le faʻatupulaia o le tuputupu ae" ma le faʻamaopoopo lelei o le tamaoaiga o le atunuʻu ma Europa. O le tulimataʻiga o le faʻaleleia o suʻesuʻega ma atinaʻe, aʻoaʻoga maualuluga ma aʻoaʻoga i le olaga atoa. I le taimi lava e tasi, o le taulaiga e taulai atu i le lelei o le va fealofani ma le faʻalauteleina o tekinolosi tau le siosiomaga.

O luitau

E ui lava i nei faanaunauga maualuga, o le faʻaauau pea o le tamaoaiga o le tamaoaiga ua faʻaalia ai le le atoatoa o le atinaʻeina o tamaoaiga a Europa. O le tuputupu ae o le tamaoaiga ua pagatia i totonu o setete uma o le Iunaite Setete ma ua taitai atu ai i le malosi aupito sili ona malosi i le maea ai o le taua i Europa.
E ui o le leai o se galuega i le taimi atoa o Europa aʻo leʻi oʻo i le tamaoaiga, na faʻatupulaʻia loa mai le 2008 ma toe oʻo ai i le lua-numera numera. O le mea e leaga ai, o setete fou ma le itu i sisifo o le Iunaite Setete o loʻo i le pito i lalo o le liki. I le faaiuga o le 2013, na fuafua e Eurostat e le i ai se galuega a le 26,2 miliona o alii ma tamaitai i le salafa o EU ma 5,5 miliona talavou i lalo ole 25 tausaga. O le leai o se galuega i le atoa ma le leai o se galuega a le autalavou o loʻo i ai nei i le tele o luʻitau a le EU, o se tupulaga atoa o tupulaga talavou e aunoa ma se galuega ma se vaaiga moni i luga o se olaga na faia e le tagata lava ia, e mafai ona vaaia o se toilalo faaupufai.
O le isi faafitauli o feagai ma le EU o se faateleina tele o le le tutusa. O le mea moni na siitia le 2004 i le 20 pasene i fuainumera o le faitau aofaʻi, ae na o le lima pasene i le tamaoaiga, na siitia ai le vaeluaga o tupe maua i le EU e tusa ma 20 pasene. Ona o le tele o tulaga tau tupe maua i le taimi o pulega a le komisi faipule (mataupu faavae: e tofu mea uma), o le le tutusa i totonu o sui fou o le aufaipisinisi na siitia malosi.
Ae ui i lea, o le faafitauli lenei mo le lalolagi i Sisifo: ua faateleina le leai o se tupe maua o tupe maua i atunuu uma o le OECD i le silia ma le tolu tausaga talu ai. O lenei atinaʻe o le le tutusa o tupe maua e tuʻuina mai ma se fesuiaiga i tupe maua mai le totogi i tupe maua. I le taimi lava e tasi, o le maualuga o tupe maua o loʻo faʻatupulaia pea, ae o le lafoga o lenei pasene maualuga o le maualuga o tagata maua i totonu o atunuu uma o le OECD.

E ese mai i le tamaoaiga

E ese mai i manuia tau tamaoaiga ma luitau, o le faalauteleina o le itu i sasae e iai foi sona tulaga faasolopito. Ua toe faʻafou Europa i le maeʻa ai o le 50-tausaga ile lua vaega ma le Cold War. O le sini autu o le tuufaatasia o Europa, o le faatupuina o le filemu ma le malupuipuia mo Europa, ua ausia moni lava.
O aso nei, o loʻo iai faʻamatalaga faʻamalosia o le tamaoaiga, agafesoʻotai ma le faʻapolokiki i totonu o le setete fou o le EU O le faʻalagolago i le EU naʻo ia e le o se faʻavalea mo luitau o lo tatou taimi. Ae ui i lea, e fesiligia pe o nei atunuu e sefulu o le a manuia i le faasaolotoina oi latou lava mai a latou pulega, malo Rusia, ma suia i latou i faigamalo faatemokalasi e aunoa ma le auai i le EU. Keywords: Ukraine.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Veronika Janyrova

Tuua se Faamatalaga