opcija
Europski zeleni plan ima za cilj povećati organsku poljoprivredu na 2030% u cijeloj EU do 25., korištenje i rizik pesticida i zaštita osjetljivih područja od negativnih učinaka pesticida čine prirodne pesticide dopuštene u organskom uzgoju predmetom sve većeg političkog interesa. No dok neki u prirodnim pesticidima vide obećavajuće alternative korištenju kemijski sintetiziranih pesticida, proizvođači pesticida poput Bayera, Syngenta i Corteve upozoravaju javnost protiv “ekoloških kompromisa povezanih s povećanjem organske poljoprivrede” kao što je “povećanje ukupne količine upotrebe pesticida u Europi”.
U ime IFOAM Organics Europe, europske krovne organizacije za organski uzgoj, GLOBAL 2000 podvrgao je ovaj navodni sukob ciljeva jednokratnom Provjera činjenica. U njemu se analiziraju razlike između 256 pesticida koji se koriste u konvencionalnoj poljoprivredi i 134 pesticida koji su također dopušteni u ekološkoj poljoprivredi s obzirom na njihove potencijalne opasnosti i rizike te učestalost njihove uporabe. Temeljna toksikološka procjena naknadno je objavljena u znanstvenom časopisu "Toxics". Objavljeno. Klasifikacije opasnosti Globalno harmoniziranog sustava (GHS) koje je odredila Europska agencija za kemikalije (EChA) i referentne vrijednosti prehrane i zdravlja na radu koje je odredila Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u postupku odobravanja poslužile su kao mjerilo za usporedba.
Razlika između organskog i konvencionalnog vrlo je značajna
Od 256 uglavnom sintetičkih aktivnih sastojaka u pesticidima koji su dopušteni samo u konvencionalnoj poljoprivredi, 55% nosi naznake opasnosti po zdravlje ili okoliš; od 134 prirodne djelatne tvari koje su (također) dopuštene u ekološkom uzgoju, to je samo 3%. Upozorenja o mogućoj štetnosti za nerođeno dijete, sumnji na kancerogenost ili akutne smrtonosne učinke pronađena su u 16% pesticida korištenih u konvencionalnoj poljoprivredi, ali ni u jednom pesticid s organskim odobrenjem. EFSA je smatrala da je određivanje referentnih vrijednosti prehrane i zdravlja na radu prikladno za 93% konvencionalnih aktivnih sastojaka, ali samo 7% prirodnih.
"Razlike koje smo pronašli su značajne koliko i ne iznenađujuće kada bolje pogledate podrijetlo pojedinih aktivnih sastojaka pesticida", rekao je. Helmut Burtscher-Schaden, biokemičar iz GLOBAL 2000 i prvi autor studije: "Dok je oko 90% konvencionalnih pesticida kemijsko-sintetskog podrijetla i podvrgnuto je programima provjere za identifikaciju tvari s najvećom toksičnošću (a time i najvećom učinkovitošću) protiv ciljnih organizama, većina prirodnih aktivnih sastojaka zapravo uopće nije o tvarima, nego o živim mikroorganizmima. Oni čine 56% odobrenih 'biopesticida'. Kao prirodni stanovnici tla, nemaju opasna svojstva materijala. Daljnjih 19% bio-pesticida klasificirano je a priori kao "aktivni sastojci niskog rizika" (npr. soda bikarbona) ili odobreni kao sirovine (npr. suncokretovo ulje, ocat, mlijeko)."
Alternative pesticidima
Jan Plagge, predsjednik IFOAM Organics Europe komentira kako slijedi: "Jasno je da su sintetske djelatne tvari dopuštene u konvencionalnoj poljoprivredi daleko opasnije i problematičnije od prirodnih aktivnih tvari dopuštenih u ekološkoj poljoprivredi. Organske farme usmjerene su na preventivne mjere kao što su korištenje robusnih sorti, razumni plodored, održavanje zdravlja tla i povećanje bioraznolikosti na polju kako bi se izbjeglo korištenje vanjskih inputa. Zbog toga se na oko 90% poljoprivrednih površina (osobito u ratarstvu) ne koriste nikakvi pesticidi, niti bilo kakva prirodna sredstva. Ako štetočine ipak nadvladaju, upotreba korisnih insekata, mikroorganizama, feromona ili sredstava za odvraćanje drugi je izbor ekoloških poljoprivrednika. Prirodni pesticidi kao što su minerali bakar ili sumpor, prašak za pecivo ili biljna ulja posljednje su utočište za posebne usjeve kao što su voće i vino.”
Jennifer Lewis, direktorica Saveza proizvođača biološke zaštite usjeva (IBMA) odnosi se na "ogroman potencijal" prirodnih pesticida i metoda koji su danas već dostupni konvencionalnim i organskim poljoprivrednicima. “Moramo ubrzati postupak odobravanja biološke kontrole štetočina kako bi ti proizvodi bili dostupni svim poljoprivrednicima u Europi. To će podržati prijelaz na održiviji prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za bioraznolikost, kako je navedeno u Europskom zelenom planu.”
Lili Balogh, predsjednica Agroecology Europe i poljoprivrednica naglašava: „Provedba strategije Farm to Fork i strategije bioraznolikosti s njihovim ciljevima smanjenja pesticida ključna je za uspostavljanje otpornih, agroekoloških prehrambenih sustava u Europi. Cilj poljoprivrede uvijek bi trebao biti promicanje bioraznolikosti i povezanih usluga ekosustava koliko god je to moguće, tako da korištenje vanjskih inputa postane zastarjelo. Preventivnim i prirodnim mjerama zaštite bilja, kao što su raznolikost vrsta i sorti, strukture malih posjeda i izbjegavanje sintetičkih pesticida, stvaramo održiv poljoprivredni i prehrambeni sustav koji dobro preživljava krize.”
Linkovi/Preuzimanja:
- Snimka press konferencije (YouTube)
- Znanstvena studija usporediti konvencionalne i organske pesticide
- Peticija “Otrov za pčelu. Otrov za tebe."
Foto / video: globalna 2000.
