Neoliberalizam je političko-ekonomska ideologija i ekonomska doktrina koja je stekla globalni utjecaj u posljednjim desetljećima 20. stoljeća. Ističe važnost slobodnog tržišta, ograničene državne regulacije i privatizacije. Konkretno, biznis i stranke bliske biznisu podupiru neoliberalizam, iako se s druge strane protiv njega čuju brojne kritike.
10 razloga protiv neoliberalizma:
Unatoč snažnim zagovornicima, postoje brojni razlozi protiv neoliberalizma. U nastavku objašnjavamo 10 od ovih razloga:
- Nejednakost primanja: Neoliberalizam je često dovodio do drastičnog povećanja dohodovne nejednakosti. Politike koje ostavljaju tržište nereguliranim često favoriziraju bogate na račun siromašnih.
- Socijalno osiguranje: Neoliberalne politike često dovode do smanjenja državnih socijalnih naknada i socijalnih programa. Time je ugrožena socijalna sigurnost i zaštita najugroženijih u društvu.
- radni uvjeti: U neoliberalnim sustavima radni uvjeti često su neizvjesniji i radnička prava mogu biti ugrožena jer tvrtke nastoje smanjiti troškove kako bi ostale konkurentne.
- utjecaj na okoliš: Neobuzdano natjecanje i iskorištavanje resursa u ime profita može uzrokovati ozbiljnu štetu okolišu. Neoliberalizam ima tendenciju zanemarivanja ekološke održivosti.
- financijske krize: Neoliberalizam može promovirati financijske špekulacije i nestabilnost. Globalna ekonomska kriza iz 2008. godine primjer je rizika povezanih s ovom ideologijom.
- Zdravstvo i obrazovanje: U neoliberalnim sustavima, zdravstvo i obrazovanje mogu se privatizirati, čineći pristup ovim osnovnim uslugama ovisnim o financijskim mogućnostima.
- Nedostatak propisa: Nedostatak državne regulative može dovesti do neetičkog ponašanja, poput kartelizacije i korupcije.
- nezaposlenost: Fiksacija na slobodno tržište može dovesti do nestabilnosti na tržištu rada i povećati nezaposlenost.
- Uništavanje zajednica: Neoliberalizam naglašava individualizam i može potkopati tradicionalne strukture zajednice.
- Prijetnja demokraciji: U nekim slučajevima neoliberalizam može povećati političku moć multinacionalnih korporacija i ugroziti demokraciju potkopavanjem vlada i građanskih sloboda.
Kritike neoliberalizma su raznolike i dolaze od različitih političkih struja i aktera diljem svijeta. Iako i neoliberalizam ima zagovornike koji ukazuju na prednosti slobodnog tržišta i konkurencije, navedeni razlozi neki su od glavnih argumenata koji se iznose protiv ove ideologije. Ravnoteža između tržišne slobode i društvene odgovornosti ostaje središnje pitanje u raspravi o ekonomskoj politici.
Ali kako navijači to vide? Evo nekih od temeljnih principa neoliberalizma:
- Slobodna tržišta: Neoliberalizam naglašava vrline slobodnih tržišta na kojima ponuda i potražnja određuju cijenu i distribuciju dobara i usluga bez intervencije države.
- Ograničena državna regulacija: Neoliberalne ideje pozivaju na minimiziranje državne regulative kako se ne bi ometala gospodarska aktivnost.
- privatizacija: Privatizacija državnih poduzeća i usluga još je jedno ključno obilježje neoliberalizma. To znači da državne tvrtke trebaju prijeći u privatne ruke.
- Natječaj: Natjecanje se smatra pokretačem učinkovitosti i inovacija. Neoliberali vjeruju da tržišna konkurencija potiče tvrtke da neprestano poboljšavaju svoje proizvode i usluge.
- Niski porezi i državna potrošnja: Neoliberali favoriziraju niske poreze i smanjenje državne potrošnje radi promicanja ekonomske slobode i rasta.
- deregulacija: To znači uklanjanje ili smanjenje propisa i zakona koji bi mogli ograničiti poslovne prakse.
- monetarizam: Kontrola ponude novca i borba protiv inflacije važne su teme neoliberalnog razmišljanja.
Međutim, neoliberalizam nije bez kritike. Protivnici tvrde da može pridonijeti nejednakosti prihoda, socijalnoj nepravdi, degradaciji okoliša i financijskim krizama. Rasprava o neoliberalizmu je složena, a učinci njegovih politika variraju ovisno o njihovoj provedbi i kontekstu. Međutim, ideologija i dalje utječe na ekonomske i političke odluke diljem svijeta.
Kome koristi neoliberalizam?
Neoliberalizam prvenstveno može koristiti korporacijama i bogatim pojedincima. Evo nekih od glavnih skupina i aktera koji često imaju koristi od neoliberalnih politika:
- Tvrtke i velike korporacije: Neoliberalne politike, poput smanjenja poreza, deregulacije i privatizacije, mogu povećati korporativnu dobit jer smanjuju troškove i povećavaju pristup tržištima i resursima.
- investitora i dioničara: Povećanje dobiti poduzeća i cijena dionica može koristiti dioničarima i ulagačima koji imaju koristi od povećanja povrata.
- Bogati pojedinci: Smanjenje poreza bogatima i smanjenje državnih socijalnih davanja može pomoći u zaštiti i povećanju bogatstva bogatih.
- Multinacionalne korporacije: Slobodno tržište i deregulacija olakšavaju multinacionalnim tvrtkama trgovanje i širenje preko granica.
- Financijske institucije: Financijska industrija može imati koristi od deregulacije i ublaženih regulatornih zahtjeva, koji mogu potaknuti trgovanje i špekulacije.
- Tehnološka tvrtka: Tehnološke i inovativne tvrtke mogu imati koristi od promicanja konkurencije i slobode tržišta.
Važno je napomenuti da dobrobiti neoliberalizma nisu ravnomjerno raspoređene. Učinci uvelike ovise o provedbi i popratnim mjerama.
Koje su austrijske stranke neoliberalističke?
U Austriji postoji nekoliko političkih stranaka, od kojih neke u različitim stupnjevima zagovaraju neoliberalnu politiku. Međutim, važno je napomenuti da se političko okruženje može mijenjati tijekom vremena i da pozicije i naglasci mogu varirati ovisno o određenim političkim vođama i razvoju događaja. Evo nekih od austrijskih stranaka koje su se u prošlosti ili u određenim aspektima svoje politike smatrale neoliberalističkima:
- Austrijska narodna stranka (ÖVP): ÖVP je jedna od tri glavne političke stranke u Austriji i kroz povijest je provodila pro-poslovnu politiku koja je bila otvorena tržišnim silama i privatizaciji državnih tvrtki.
- Neos – Nova Austrija i liberalni forum: Neos je politička stranka u Austriji koja je osnovana 2012. godine i slijedi neoliberalni kurs. Zalažu se za ekonomsku liberalizaciju, niske poreze i državnu potrošnju te obrazovne reforme.
Važno je naglasiti da političke stranke i njihove pozicije mogu varirati tijekom vremena, te da točna politička orijentacija može ovisiti o liderima i članovima stranke. Stoga je preporučljivo ispitati aktualne političke platforme i izjave kako bi se dobila točna slika stajališta stranke o gospodarskoj politici.
Foto / video: Shutterstock.
po definiciji:
“….N* = škola mišljenja liberalizma koja teži slobodnom, tržišno utemeljenom ekonomskom poretku s odgovarajućim značajkama dizajna kao što su privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, slobodno formiranje cijena, sloboda natjecanja i sloboda trgovine, ali ne odbacuje u potpunosti državnu intervenciju u gospodarstvu, ali je želi ograničiti na najmanju moguću mjeru…”
..
Ne nalazim tu ništa zamjerku... Naprotiv: bez poduzetničkog rizika, bez angažmana i motivacije (koja bi u neliberalnom tržišnom okruženju svakako bila zanemarena) nema napretka. Gotovo svaka "zapadno orijentirana" zemlja vjerojatno se temelji na neoliberalizmu. Naprotiv, totalitarizam. -> nema slobode tiska, slobode izražavanja, hijerarhijskog razmišljanja, neravnoteže prihoda...užasna misao...;)
U doba promjena, neoliberalizam posebno posrće zbog deregulacije; Moramo uspjeti uskladiti svoje ekonomske i financijske sustave s globalnom upravom i promicati opće dobro. Najvažnija obveza je globalno prioritiziranje svih pitanja okoliša i klime. Tamo pronalazimo globalna rješenja (www.climate-solution.org) i poduzimamo demokratske akcije kroz građanske pokrete.