Loše vesti

Sylvester u Kölnu: u gužvi na predvorja stanici u Kelnu je u pitanju napada na žene. U vijestima je muškaraca "od Sjeverne Afrike pojava" se spominje, brzo dolazi sugestija da bi moglo biti na azil. Danima spekulativne poruka, društvenih medija se žestoko raspravlja, povećane tenzije protiv pojaviti izbjeglica. Nekoliko dana kasnije, Köln policija objavila činjenice: 821 oglasi su krivična djela doček Nove godine, 30 Osumnjičeni su identifikovani, od kojih je 25 došao iz Maroka ili Alžira. U 15 osumnjičeni je bio azilanata.

Samo loše vesti

Dobrodošli u medijsko ludilo! „Samo loše vijesti su dobre vijesti“ moto je u novinarstvu. Opisuje princip da se priče dobro prodaju samo ako su zasnovane na sukobu ili dramatičnoj situaciji. Ostati kod azilanata: Budući da su proteklih godina desetine hiljada izbjeglica stigle u Austriju, negativni izvještaji ne prestaju. Borci IS bili su uvedeni u izbjegličke tokove, rečeno je nakon napada u Parizu. Kriminal raste, osnovni je temelj mnogih medija.
Ulf Küch, voditelj Bund deutscher Kriminalbeamtera u Donjoj Saksoniji, u svojoj knjizi "Soko Azyl" dolazi do zaključka: "Postotak kriminalaca koji su ušli u Njemačku sa izbjeglicama nije veći u postotku od udjela kriminalaca u Njemačkoj Stanovništvo. "Ali previše medija nije zainteresirano za činjenice, radije se fokusirajući na loše vijesti. Uticaj na potrošače medija je podizanje kose.

„Dobili smo zahtjeve da izvještavamo o provalima u istočnu Austriju, jer tamošnji zločin eksplodira. Pogledali smo statistiku i utvrdili: To nije tačno. "

"Dobili smo zahtjeve da prijave pad u istočnoj Austriji, jer je djelo eksplodirati tamo", kaže Heidi Lackner, odgovoran je za ORF emisiji "na sceni". "Pogledali smo statistike i nađeno: To nije istina." U stvari, kriminal u Beču je pao u posljednjih nekoliko godina: U prvoj polovini 2015 bilo da 22 posto manje provala i do 81 posto (ovisno o vrsti prekršaja) manje zločina u odnosu na prošlu godinu. Lackner je zaključio: "To nije zločin je porastao, ali subjektivni osjećaj ugroženosti. Jer ljudi čitaju tabloide, koje leže slobodno u podzemnoj i gdje je sve podređeno provale, ubistva i ubistvo. "

percepcija

"Ne doživljavamo kako se svijet mijenja na bolje"
Švedski univerzitetski profesor Hans Rosling razvio je u 90er godinama takozvani test neznanja, koji se bavi pitanjima osnovnih globalnih činjenica kao što su siromaštvo, životni vijek ili raspodjela dohotka. Test je već proveden u nekim zemljama, a rezultat je uglavnom sličan: stanje na planeti smatra se previše pesimističnim. Na primjer, prosječni životni vijek širom svijeta je 70 godina, ali više od polovice ispitanika je iskoristilo 60 godine. Danas je stopa globalne pismenosti 80 posto - ali samo trećina ispitanih je to mogla zamisliti. Samo sedam posto Amerikanaca i 23 posto Šveđana znalo je da se udio svjetskog stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu prepolovio od 1990-a i da se nije udvostručio, kao što oko pola vjeruje. U stvari, siromaštvo opada u gotovo svim zemljama, kao što je rast stanovništva i smrtnost djece. S druge strane, očekivani životni vijek i pismenost rastu. "Ali većina ljudi na zapadu ne shvaća koliko se brzo i duboko ostatak svijeta mijenja", kaže Rosling, "vrlo često na bolje". Snažni pesimizam na Zapadnom Roslingu drži se u zrcalnom intervjuu za "letargičnost, koja, jer ionako sve ide u pakao, oslobađa od nečega raditi".

Loše vijesti: novine tabloida faktora

Je slobodni novinar Renate Haiden kratko radio na novine i Austrija je objavio: "Najvažniji, naslove, glavni urednik Wolfgang Fellner lično proverio. Morali su biti brz i jednostavan za čitanje, sadržaj teksta nije bilo važno. "Haiden ostavku nakon kratkog vremena posao jer oni rade zajedno kao" da nije zahvalan. " "U redakciju, a posebno vrlo mlad, NKV radnici sjedili. Meni su se ponašali kao pripravnik u iako sam profesionalno iskustvo. "
Možda je to i zbog tih okolnosti da novinari uživaju dobar ugled u javnosti: U anketama pouzdanost zanimanja medija ljudi redovno sleti na zadnjim sedištima.

"Najvažnije su bili naslovi, sadržaj članka nije bio važan."
Renate Haiden, bivša urednica dnevnog lista Österreich

Poruke crtaju pogrešnu sliku

A 2015 RTL naručio Forsa istraživanje u Njemačkoj pokazalo je da gotovo polovina ispitanika pronašao dnevne vijesti na negativne: 45 posto ispitanika je reklo TV vijesti su "previše u sukobu", poznat 35 posto, napravili su TV poruka bojim 80 posto poželio rješenja. Izmanipulisani i negativne poruke brzo može dovesti do beznađa, da osjećaj da ništa u u čitaocima i gledaocima - očigledno sumorna - promijeniti stanje u svijetu (vidi intervju). Za proučavanje američke radio stanice NPR u saradnji sa Fondacijom Robert Wood Johnson i Harvard School of Public Health 2.500 Amerikanci su razgovarali. Četvrtina ispitanika reklo je da je naglašena u posljednjih mjesec dana, što je najveći razlog su nazivali potrošnju vijesti.

Ali istina je drugačija nego što pokazuju mnogi mediji: Kanadski Steven Pinker, evolucijski psiholog na Univerzitetu Harvard, otkrili da je nasilje kroz istoriju se smanjuje. "To je sve moguće oblike nasilja: rat, ubistva, mučenja, silovanja, nasilje u porodici", kaže Pinker, koji je ukazao na činjenicu da će se vijest pokaže lažnu sliku. "Kada se uključite TV vijesti, uvijek naći samo stvari koje su se dogodile. Ćete čuti ni glasa Reporter: prijavim uživo iz velikog grada gdje nema građanskog rata. Dokle god je stopa nasilja se ne smanjuje na nulu, da će uvijek biti dovoljno zvjerstva da popuni večernjim vijestima. "
Profesor švedskog univerziteta Hans Rosling takođe pokazuje svojim testom neznanja kako negativni naslovi narušavaju percepciju svijeta (vidi infobox).

"Ono što je potrebno jesu svijetle tačke, alternative i novi vođe."

Orijentirano na rješenje i konstruktivno vs. Loše vijesti

Na početku 1970-a futurolog Robert Jungk bio je mišljenja da novinari uvijek trebaju izvještavati na obje strane kovanice. Oni bi trebali otkriti pritužbe, ali i predstaviti moguća rješenja. To je takođe osnova novinarstva orijentisanog na rješenja ili konstruktivnog karaktera, što je Ulrik Haagerup, šef danskog odjeljenja za emitovanje, pomogao u oblikovanju. Haagerup u svojim informativnim emisijama posebno traži konstruktivne pristupe koji ljudima daju nadu. Njegov je cilj prikazati cjelokupnu stvarnost, a ne samo nabrajati loše vijesti dana. "Dobro novinarstvo znači vidjeti svijet obama očima", rekao je Haagerup. Koncept djeluje, ocjene su porasle.
"Ako se mediji trajno i isključivo fokusiraju na probleme ovog svijeta i na potragu za krivcem, naša percepcija svijeta sastoji se samo od problema, krivca i slika neprijatelja", kaže Doris Rasshofer, bivša glavna urednica časopisa "Bestseller" orijentiranog na rješenja , „Ono što je potrebno jesu svijetle tačke, alternative i novi lideri koji se fokusiraju na rješavanje izazova“, zaključuje novinar. "A o tome trebaju izvještavati u medijima."

Intervju s Univ.-Prof. Dr. Jörg Matthes je direktor Instituta za novinarstvo i nauku o komunikacijama na Univerzitetu u Beču

Kako negativni naslovi utiču na društvo?
Jörg Matthes: Ljudi koji često konzumiraju negativne vijesti ocjenjuju opću situaciju koja se tiče kriminala ili terora kao ozbiljniju i ozbiljniju od ostalih. Stvarno stanje opasnosti precijenjeno je.

Zašto je toliko medija fokusirano na negativne vijesti?
Matej: Poruke o problemima više su vijesti i konzumiraju ih više od pozitivnih vijesti. Tijekom evolucije bili smo programirani, kao da je to bilo tako da percipiramo i težimo negativne informacije više nego pozitivne, jer je to osiguralo naš opstanak.

Ankete kažu da mnogi žele manje negativnih vijesti.
Matej: Ipak, ako im date toliko negativnih i pozitivnih vijesti, ti ljudi bi se više fokusirali na negativne. Ovdje se radi i o ponudi i potražnji - nije slučajno što je Kronen Zeitung najčitanija novina u Austriji. Zato ne možete kriviti samo medije za negativne vijesti.

Što mislite o novinarstvu orijentiranom na rješenja?
Matej: Naravno da ima smisla tražiti konstruktivan pristup vijestima i ne ostavljati medijske potrošače nasamo sa problemima našeg vremena. No, novinarstvo usmjereno na rješenja zahtijeva mnogo vremena i treba mu resurse. Stanovništvo i političari moraju biti svjesni da to nije besplatno. Dobro novinarstvo ima svoju cijenu.

Foto / Video: Shutterstock.