e Renate Keriso
Aʻo leʻi faia le fonotaga o le tau i Sharm El Sheikh, o lipoti taua mai faʻalapotopotoga a UN na faʻasalalau i nai aso talu ai, e pei o tausaga talu ai. E i ai le faamoemoe o le a amanaia lea tulaga i feutagaiga.
LIPOTI O VAEGA A LE UNEP EMISSIONS 2022
O le Lipoti a le Emissions Gap a le UN Environment Programme (UNEP) e suʻesuʻeina le aʻafiaga o faiga o loʻo i ai nei ma saofaga a le atunuʻu o loʻo avanoa (Nationally Determined Contributions, NDC) ma tuʻuina atu i latou i le faʻaititia o kasa greenhouse (GHG) e manaʻomia mo le ausiaina o le 1,5°. C po'o le 2°C fa'atatau e mana'omia, fa'afeagai. O loʻo faʻatalanoaina foi e le lipoti faiga i vaega eseese e talafeagai mo le tapunia o lenei "va".
O faʻamatalaga autu sili ona taua e pei ona taua i lalo:
- E na'o fua fa'atatau o lo'o iai nei, e aunoa ma le iloiloina o le NDC, o lo'o fa'amoemoeina le fa'aosoina o le GHG o le 2030 GtCO58e i le 2 ma le mafanafana o le 2,8°C i le fa'ai'uga o le seneturi.
- Afai e fa'atinoina uma NDCs e le fa'atupula'ia, e mafai ona fa'amoemoeina se mafanafana o le 2,6°C. E ala i le fa'atinoina o NDC uma, e feso'ota'i ma tu'utu'uga e pei o fesoasoani tau tupe, e mafai ona fa'aititia le maualuga o le vevela ile 2,4°C.
- Ina ia fa'atapula'aina le mafanafana i le 1,5°C po'o le 2°C, e mafai ona fa'aoso i le 2030 na'o le 33 GtCO2e po'o le 41 GtCO2e. Ae ui i lea, o le fa'aoso mai le NDC o lo'o iai nei e 23 GtCO2e po'o le 15 GtCO2e maualuga. E tatau ona tapunia lenei avanoa fa'aoso i ni faiga fa'aopoopo. Afai e fa'atinoina ia NDCs, e fa'aitiitia le va o fa'aoso i le 3 GtCO2e ta'itasi.
- O tau e laʻititi laʻititi nai lo lipoti talu ai ona o le tele o atunuu ua amata ona faʻatinoina faiga. Ua fa'aitiitia fo'i le fa'aitiitiga fa'aletausaga o fa'alelalolagi ma ua 1,1% i le tausaga.
- I Glasgow na talosagaina setete uma e tuʻuina atu NDC faʻaleleia. Peita'i, o nei mea e na'o le fa'atupuina o le fa'aitiitiga o le GHG i le 2030 o le 0,5 GtCO2e po'o le itiiti ifo i le 1%, o lona uiga na'o se fa'aitiitiga fa'atauva'a i le va o fa'aoso.
- O atunuu G20 atonu o le a le ausia sini ua latou faʻatulagaina i latou lava, lea o le a faʻateleina ai le va o le emission ma le maualuga o le vevela.
- Le tele o atunu'u ua tu'uina atu ni fa'amoemoega e leai ni fa'amoemoe. Peita'i, a aunoa ma ni fa'amautu fa'aitiitiga mo taimi pupuu, e le mafai ona su'esu'eina le aoga o ia fa'amoemoega ma e le talitonuina tele.
Lipoti, fe'au autu ma fa'amatalaga fa'asalalau
https://www.unep.org/resources/emissions-gap-report-2022
UNFCCC SYNTHESIS LIPOTI
O le ofisa failautusi o le tau na tofia e setete fai konekarate e iloilo le aafiaga o le NDC na tuuina atu ma fuafuaga umi. O le lipoti e oʻo mai i faʻaiuga tutusa e pei o le UNEP Emissions Gap Report.
- Afai e fa'atino uma NDCs o lo'o iai, o le a o'o i le 2,5°C le mafanafana i le fa'ai'uga o le seneturi.
- E na o le 24 setete na tuʻuina atu NDC faʻaleleia ina ua maeʻa Glasgow, ma e itiiti sona aoga.
- 62 atunuu, e fai ma sui o le 83% o le lalolagi, o loʻo i ai ni faʻamoemoega umi-zero, ae masani ona leai ni fuafuaga faʻatinoina. I le tasi itu, o se faʻailoga lelei lea, ae o loʻo i ai le tulaga lamatia e manaʻomia vave faiga o le a tolopoina seʻia oʻo i le lumanaʻi mamao.
- E o'o atu i le 2030, ua fa'amoemoe e si'itia le GHG i le 10,6% fa'atusatusa i le 2010. E leai se isi fa'aopoopoga e fa'amoemoe pe a uma le 2030. O se fa'aleleia atili lea i fa'atatauga muamua lea na mana'omia ai se si'itaga e 13,7% e o'o atu i le 2030 ma tua atu.
- O lo'o matua'i fa'afeagai lava ma le fa'aitiitiga o le GHG e mana'omia e ausia ai le 1,5°C fa'atatau i le 45% i le 2030 fa'atusatusa i le 2010, ma le 43% fa'atusatusa i le 2019.
Fa'amatalaga fa'asalalau ma feso'ota'iga fa'aopoopo i lipoti
https://unfccc.int/news/climate-plans-remain-insufficient-more-ambitious-action-needed-now
FAALAPOTOPOTOGA A LE LALOLAGI VATOA WMO
O le Greenhouse Gas Bulletin talu ai nei o loʻo taʻua ai:
- Mai le 2020 i le 2021, o le faʻatupulaia o le CO2 faʻatonuga na sili atu nai lo le averesi mo le sefulu tausaga talu ai ma o loʻo faʻaauau pea le faʻatupulaia.
- O le maualuga o le CO2 o le ea sa 2021 ppm i le 415,7, 149% i luga aʻe o tulaga faʻapisinisi.
- I le 2021, na matauina ai le si'itia sili ona malosi o le methane i le 40 tausaga.
O le lipoti faaletausaga i le tulaga o le tau o le lalolagi o le a tuuina atu i Sharm El Sheikh. O nisi faʻamatalaga ua uma ona tuʻuina atu muamua:
- O tausaga 2015-2021 o le 7 tausaga sili ona mafanafana i le tala faasolopito
- Ole maualuga ole vevela ole lalolagi e sili atu ile 1,1°C i luga a'e ole tulaga muamua ole alamanuia ole 1850-1900.
Fa'amatalaga fa'asalalau ma isi feso'ota'iga
Ata fa'avaa: Pixsource i pixabay
O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!