in , ,

E le tatau i malo ona fa'aleagaina le Feagaiga Fa'asolopito o le Global Ocean Treaty e ala i le tu'uina atu o le moli lanumeamata i le la'uina o le sami loloto | Greenpeace int.

Kingston, Jamaica - O le fonotaga lona 28 a le International Seabed Authority ua amata i le aso nei i le potopotoga a sui mai le lalolagi i Kingston, Jamaica, ae lei atoa le lua vaiaso talu ona malilie i ai Malo Aufaatasi i le Global Ocean Treaty. O le fonotaga o se taimi taua tele mo le lumanaʻi o le sami ona o kamupani eli o le sami loloto o loʻo faanatinati le faʻalauiloaina o lenei pisinisi lamatia.

Sebastian Losada, Faufautua Sinia Faiga Faavae a le Vasa, Greenpeace International fai mai: “O a ni malo o le a mananao e faavaivaia le faataunuuina o lenei feagaiga e ala i le tuuina atu o le moli lanumeamata i le eliina o le sami i se taimi vave ina ua mavae lenei manuia iloga o Niu Ioka? Na matou o mai i Kingston e fai atu leotele ma le manino o le la'uina o le sami loloto e le fetaui ma se lumana'i gafataulimaina ma talafeagai. saienisi, kamupani ma ua uma ona fai mai tagata Pasefika e le o le tulaga lena. O atunuu lava ia na faaiuina feutagaiga mo le puipuia o le sami ua tatau nei ona faamavae ma mautinoa o le sami loloto e puipuia mai le maina. E le mafai ona e faatagaina lenei pisinisi le alofa e agai i luma."

O le fa'atonuga a le ISA o le fa'asaoina lea o le alititai fa'ava-o-malo ma pulea uma gaioiga fa'atatau i minerale [1]. Ae ui i lea, eli i le sami loloto ua faamalosia lima o malo, fa'aaogaina ose tulafono fa'alilolilo ma fefinaua'i e tu'uina atu ai se ultimatum i malo. 2021, le Peresetene o Nauru faatasi ma le Le kamupani uameas lala, Nauru Ocean Resources, na faʻaosoina le "pule e lua tausaga" lea e faʻamalosia ai malo ISA e faʻatagaina le laʻuina o le sami loloto e amata ia Iulai 2023 [2].

"O le 2-tausaga ultimatum e faʻatumauina ai manaʻoga o nai tagata i luga aʻe o le toatele ma o le a le mafai ai e malo ona ausia a latou matafaioi autu o le puipuia o le sami. Ua sili atu ona faanatinati le faia o se taofiga o le la'uina o le sami loloto. O le tele o malo ua faʻaalia le le fiafia i le faʻamalosi e faʻavaveina feutanaiga faʻapolokiki autu i le amiotonu ma le soifua maloloina o le gataifale. O le lumanaʻi o le afa o le fogāeleele e tatau ona filifili mo le manuia o tagata soifua - ae le o le taimi faʻatulagaina i se kamupani ua leai ni tupe, "o le tala lea a Losada.

O le taeao nei na taunuu ai le vaa o le Greenpeace Arctic Sunrise i Kingston. O le auvaa ma le aumalaga a le Greenpeace o loʻo faʻatasi ma le aufaipisinisi Pasefika o loʻo lagolagoina le laʻuina o le sami loloto ma e leʻi tuʻuina atu muamua se faʻavae i le fonotaga a le ISA e faʻaalia ai o latou manatu, e ui o se faaiuga e mafai ona suia ai lo latou lumanaʻi. O nei tagata faʻamalosi o le a auai i le fonotaga a le ISA o ni tagata matau ma o le a latou talanoa saʻo i malo [3].

Alanna Matamaru Smith mai le Te Ipukarea Society i luga o le Arctic Sunrise genannt:
“Na aoaoina i tatou e o tatou tuaa i le taua o le 'mana tiaki', o leoleo e puipuia ai a tatou punaoa faanatura mo tupulaga o le lumanai. I tua atu i le Atu Kuki, o lo'o matou galulue fa'atasi ma nu'u fa'apitonu'u e fa'alaua'itele le a'afiaga o le si'osi'omaga o le la'uina o le alititai a'o galulue aga'i i se fa'agata. O le i ai iinei ma faaleoina atu o matou atugaluga i le avea ai o se aumalaga tuʻufaʻatasia mai le Pasefika o se avanoa ua leva na misia e le ISA i a latou fonotaga.

E tatau i malo ona tolopo lenei faʻatulagaga ua faʻatulagaina e lenei fefinauai ultimatum i le isi lua vaiaso ma faʻamautinoa e le toe amataina le laʻuina mo nai masina o lumanaʻi. Ae o le la'uina o le sami loloto o le a fa'aauau pea ona avea ma se fa'amata'u i tua atu o le lua tausaga, ma e tatau i atunu'u ona una'ia le fa'agataina o le la'uina o le sami loloto, lea e mafai ona malilie i ai i le Fono a le ISA, lea e fa'atasia ai malo 167 ma le Iuni a Europa. O le isi fonotaga a le ISA Assembly o le a faia i Kingston, Jamaica ia Iulai 2023.

Saunoa

[1] UN Feagaiga i le Tulafono o le Sami na faavaeina le ISA i le 1994 e faʻatonutonu ai gaioiga i lalo o le sami i ogasami faavaomalo, lea na faʻaalia ai "le tofi masani a tagata".

[2] O lenei talosaga na faia e tusa ai ma le parakalafa 15 o le Vaega 1 o le Fa'aopoopo i le Maliega i le Fa'atinoga o le Vaega XI o le Feagaiga a Malo Aufaatasi i le Tulafono o le Sami Pe a logoina e se sui o le atunuu le ISA e manaʻo e amata le laʻuina o le sami, e lua tausaga o le faʻalapotopotoga e tuʻuina atu tulafono faatonutonu. Afai e le'i mae'a tulafono faatonutonu pe a mae'a lenei, e tatau i le ISA ona iloilo se talosaga eli. O le masina nei o Iulai e fa’agata ai le tu’uina atu e le ISA o tulafono atoa, ma o le mataupu a le fa’amasinoga i le mae’a ai o le taimi e tu’uina atu ai, o se mataupu lea o felafolafoaiga fa’apolokiki ma fa’aletulafono.

[3] O le a saunoa foi tagata galulue mai le Pasefika atoa i se faatasiga a le Greenpeace International ia Mati 24.

puna
Ata: Greenpeace

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga