in , ,

Alu ese mai le suauu ma le kesi! Ae o fea e te maua ai le sulfur? | Saienitisi4Future AT


saunia e Martin Auer

So'o se vaifofo e tupu ai fa'afitauli fou. Ina ia taofiofia le faʻafitauli o le tau, e tatau ona tatou taofi le susunuina o koale, suauu ma kesi i se taimi vave e mafai ai. Ae o le suauu ma le kasa masani e masani ona aofia ai le 1 i le 3 pasene sulfur. Ma o lenei sulfur e manaʻomia. Fa'aigoa i le gaosiga o phosphate fertilizers ma le fa'aputuina o metala e mana'omia mo tekonolosi fou lanu meamata, mai le photovoltaic system i maa mo ta'avale eletise. 

O loʻo faʻaaogaina e le lalolagi le 246 miliona tone o le sulfuric acid i tausaga taʻitasi. E sili atu i le 80 pasene o le sulfur o loʻo faʻaaogaina i le lalolagi atoa e sau mai suauʻu. O le sulfur o lo'o avea nei ma otaota mai le fa'amamāina o mea fa'atosina e fa'agata ai le fa'aosoina o le sulfur dioxide e mafua ai le timu oona. O le fa'aitiitia o nei suau'u o le a matua fa'aitiitia ai le sapalai o le sulfur, ae fa'ateleina le mana'oga. 

O Mark Maslin o le Polofesa o le Earth System Science i le University College London. O se suʻesuʻega na faia i lalo o lana taʻitaʻiga[1] ua iloa ai o le fa'agata fa'ato'aga e mana'omia e o'o atu ai i le upega-zero fa'amoemoe o le a misi i le 2040 miliona tone o le sulfur i le 320, e sili atu nai lo le fa'aaogaina i tausaga ta'itasi i aso nei. Ole mea lea ole a o'o atu ai ile si'itia ole tau ole sulfuric acid. O nei tau e mafai ona sili atu ona faigofie ona faʻaaogaina e pisinisi "lanu meamata" sili ona aoga nai lo le gaosiga o fetilaisa. Ole mea lea ole a taugata ai fetilaisa ma taugata ai taumafa. O le au faifaato'aga laiti i atunuu matitiva aemaise lava e mafai ona latou maua ni fa'alaiti laiti ma o le a fa'aitiitia a latou fua.

E maua le Sulfur i le tele o oloa, mai pa'u ta'avale e o'o atu i pepa ma fa'amama tagamea. Ae o lona faʻaoga sili ona taua o loʻo i totonu o le vailaʻau kemisi, lea e faʻaaogaina ai le sulfuric acid e talepe ai le tele o mea. 

O le televave o le tuputupu aʻe o tekinolosi maualalo-carbon e pei o maʻa maualuga, afi taʻavale mama poʻo paneta sola o le a taʻitaʻia ai le faʻateleina o le laʻuina o minerale, aemaise o ores o loʻo i ai cobalt ma nickel. O manaoga mo cobalt e mafai ona siitia i le 2 pasene ile 2050, nickel ile 460 pasene ma le neodymium ile 99 pasene. O nei u'amea uma ua maua mai i aso nei e fa'aaoga ai le tele o le sulfuric acid.
O le faʻateleina o le faitau aofaʻi o le lalolagi ma le suia o masaniga taumafa o le a faʻateleina ai foi le manaʻoga mo le sulfuric acid mai le fale faʻalaʻau.

A'o iai le tele o sapalai o minerale sulphate, u'amea sulphides ma elemene elemene, e aofia ai ma maa mauga mu, e tatau ona matua faʻalauteleina le laʻuina e aveese mai ai. O le fa'aliliuina o le sulfate i le sulfur e mana'omia ai le tele o le malosi ma mafua ai le tele o le fa'aosoina o le CO2 ma metotia o lo'o iai nei. O le faʻaaogaina ma le faʻaogaina o le sulfur ma le sulfide minerale e mafai ona avea ma puna o le ea, eleele ma vai faʻaleagaina, faʻafefeteina le eleele ma le eleele, ma faʻasaʻo mea oona e pei o arsenic, thallium ma le mercury. Ma e masani lava ona fesoʻotaʻi faʻalavelave faʻalavelave faʻatasi ma faʻafitauli o aia tatau a tagata.

toe fa'aaogaina ma mea fou

E tatau la ona su'e ni puna fou o le sulfur e le maua mai suau'u. E le gata i lea, o le manaoga mo le sulfur e tatau ona faʻaititia e ala i le toe faʻaaogaina ma ala i faiga faʻapisinisi fou e faʻaaogaina ai le sulfuric acid.

O le toe maua mai o phosphates mai le suavai leaga ma fa'agaoioia e avea ma fetilaisa o le a fa'aitiitia ai le mana'oga e fa'aogaina le sulfuric acid e fa'agaioia ai ma'a phosphate. O le a fesoasoani lea, i le tasi itu, e faasao ai le utiuti o le sapalai o maa phosphate ma, i le isi itu, e faaitiitia ai le soona faifaatoaga o vai. O fuga o le algal e mafua mai i le soona fa'afuifu e mafua ai le le lava o le okesene, ma'i ai i'a ma la'au. 

O le toe fa'aaogaina o isi maa lithium o le a fesoasoani foi e foia le faafitauli. O le fa'atupuina o ma'a ma afi e fa'aogaina le itiiti ifo o u'amea e le masani ai, o le a fa'aitiitia ai fo'i le mana'omia o le sulfuric acid.

O le teuina o le malosi fa'afouina e aunoa ma le fa'aogaina o ma'a, e ala i tekinolosi e pei o le fa'aogaina o le ea fa'amalosi po'o le kalave po'o le malosi o le kinetic o uili ma isi mea fou, o le a fa'aitiitia uma ai le sulfuric acid ma le suau'u ga'o mana'omia ma fa'auluina le fa'apalapala. I le lumanaʻi, e mafai foi ona faʻaaogaina siama e aveese ai le sulfur mai sulfates.

O faiga fa'avae a le atunu'u ma fa'ava-o-malo e tatau fo'i ona fa'atatau i le le lava o le sulfur i le lumana'i pe a fuafua mo le fa'apalapala, e ala i le fa'alauiloaina o le toe fa'aaogaina ma le su'eina o isi puna'oa e sili ona maualalo le tau o agafesootai ma le si'osi'omaga.

Ata fa'avaa: Prasanta Kr Dutta i Unsplash

Va’ai: Fabian Schipfer

[1]    Maslin, M., Van Heerde, L. & Day, S. (2022) Sulfur: O se faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave e mafai ona faʻalavelaveina tekinolosi lanu meamata ma lamatia ai le saogalemu o meaʻai aʻo faʻaumatia e le lalolagi. The Geographical Journal, 00, 1-8. Initoneti: https://rgs-ibg.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/geoj.12475

Po'o: https://theconversation.com/sulfuric-acid-the-next-resource-crisis-that-could-stifle-green-tech-and-threaten-food-security-186765

O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!

I LE FUAFUAGA I LE FILIFILIA AUSIA


Tuua se Faamatalaga