in , ,

Commons – Fa'afefea ona manuia le fa'aauau | S4F AT


saunia e Martin Auer

O le aʻoaʻoga o le "faʻalavelave o tagata lautele" o loʻo tupu pea lava pea i le talanoaga e uiga i le faʻalavelave o le tau ma le faʻalavelave o le paneta. E tusa ai ma ia, o mea masani e mautinoa lava e mafai ona faʻaaogaina ma pala. Ua faaalia e le saienitisi faaupufai ma le tamaoaiga o Elinor Ostrom pe aisea e le tatau ai ona tupu lenei mea ma le auala e mafai ai ona faʻaaogaina punaoa e ala i le faʻatulagaina o nuʻu, masani i le tele o seneturi.

O tagata atamamai o loʻo matauina lo tatou paneta e tatau ona oʻo mai i se faʻaiʻuga o se faʻalavelave mataʻutia o loʻo tupu iinei: oi tatou o tagata o le lalolagi o loʻo faʻaumatia lo tatou paneta. Matou wissenina ia tatou faaumatia o ia. Matou wollen ihn fa'aumatia. Ae peitai e foliga mai e le mafai ona tatou maua se auala e faamuta ai le faatafunaga.

O se faʻataʻitaʻiga faʻapitoa o lenei mea faʻapitoa e sau mai le American ecologist Garrett Hardin (1915 i le 2003). Faatasi ai ma lana tusiga 1968 "Le Mala o le Malo"1 - i le Siamani: "The Tragedy of the Commons" poʻo le "The Tragedy of the Commons" - na ia fatuina se upu fale e faʻamatalaina ai le faagasologa o gaioiga a tagata taʻitoʻatasi e oʻo atu ai i se taunuuga e leai se tasi na manaʻo. I totonu o le tusiga, ua taumafai Hardin e faʻaalia o oloa masani e mafai ona maua e pei o le atemosifia, ogasami o le lalolagi, fagogota, vaomatua poʻo vao faʻalauaʻitele e tatau ona faʻaaogaina ma faʻaleagaina. Na ia ave foʻi le upu “tagata masani” po o “mea masani” mai le nofoaga faitele, o le fanua lafulemu sa fai faatasi e se nuu. E fai ma fa'ata'ita'iga se fa'a lafumanu fa'atasi.

E fa'apea le fa'atatauga: 100 povi 'ai i le vao. E lava na'o le vao e toe fa'afouina i tausaga ta'itasi. E sefulu o nei povi o a'u. Fai mai Hardin, “I le avea ai o se tagata e mafaufau lelei, e taumafai uma le au fai lafu povi ina ia sili atu lona aoga.” Afai ou te auina atu nei se povi lona sefulutasi e fafaga nai lo le sefulu, o le a faaitiitia le fua o le susu i le povi i le tasi pasene ona o povi taitasi ua itiiti nei. ua 'ai. Ua pa'u foi la'u susu susu i le povi, ae talu ai ua sefulutasi a'u povi nai lo le sefulu, o la'u susu atoa e maua mai e toeitiiti lava iva pasene. Ou te faavalevalea la pe a ou tuuina atu le povi lona sefulutasi ina ia le soona utaina le lafumanu. Ma o le a sili atu loʻu valea pe a ou vaʻavaʻai i isi tagata fai lafumanu o tuli atu isi povi i totonu o le vao ma na o aʻu lava na manaʻo e puipuia le vao. O le a faaitiitia le fua o le susu o a'u povi e sefulu ae maua e isi le manuia. O lea e fa'asalaina ai a'u ona o le amio fa'atatau.

O isi faifa'ato'aga uma e tatau ona mulimulita'i i le manatu lava e tasi pe a latou le fia alu i lalo. Ma o le mafuaaga lena e le maalofia e pei o le taunuuga i le faalavelave Eleni o le a soona faaaoga le vao ma iu ai ina tuufua.

I'uga o le soona fafaga i le Vaituloto o Rukwa, Tanzania
Lichinga, FF E-GATA 4.0, ala i le Wikimedia Commons

Le fili o le faatupulaia o tagata

Fai mai Hardin, e na o le lua lava filifiliga e puipuia ai le faʻalavelave: a le o le tulafono faatonutonu e ala i se pulega tutotonu poʻo le vaevaeina o tagata lautele i vaega tumaoti. O le fai lafumanu e fafaga ana povi i lona lava fanua o le a faaeteete ia aua nei faaleagaina lona eleele, o le finauga lea. "Po o pisinisi tumaoti po o le socialism," na ia fai mulimuli ane ai. O le tele o tala o le "faʻalavelave o tagata lautele" e muta iinei. Ae e lelei le iloa po o le a le isi faaiuga na faia e Hardin. O finauga ia o loo tulai mai pea lava pea i felafolafoaiga e uiga i mala o le tau.

Ua va'aia e Hardin le mafua'aga moni o le fa'aogaina o punaoa i le fa'atupulaia o tagata. Na te fa'aaogaina le fa'ata'ita'iga o le fa'aleagaina o le si'osi'omaga e fa'aalia ai lenei mea: Afai e lafo e se paionia to'atasi i le Wild West ana otaota i le vaitafe lata ane, e le'o se fa'afitauli. A o'o atu le faitau aofa'i i se tulaga fa'apitoa, e le toe mafai e le natura ona mitiia a tatou otaota. Ae o le vaifofo faʻapitoa lea e talitonu Hardin e aoga mo lafumanu e le aoga mo vaitafe, sami, poʻo le siosiomaga. E le mafai ona pa i totonu, ua sosolo le eleelea i soo se mea. Talu ai na ia vaʻaia se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o le filogia ma le faitau aofaʻi o tagata, o le faaiuga a Hardin o le: "O le saolotoga e faʻatupu ai e le mafai ona gafatia."

Fa'ailoga lanu ma le fa'ailoga tagata

I se tala mulimuli ane i le 1974 ua faaulutalaina “Fa'atonu Va'a Ola: o le mataupu e faasaga i le Fesoasoani i e Mativa“ (“Etika o le vaa faaola: talosaga e tetee atu i fesoasoani mo e matitiva”)2 na ia faamanino mai: o fesoasoani tau taumafa mo atunuu matitiva e na o le siitia o le faitau aofai o tagata ma faapea ona faateteleina ai faafitauli o le soona faaaoga ma le filogia. E tusa ai ma lana talafaatusa, o le faitau aofaʻi o atunuu mauʻoa o loʻo nonofo i totonu o se vaʻa faʻaola e mafai ona na o se numera faʻatapulaʻa o tagata. Ua si'omia le va'a e tagata malelemo ma'ema'e'e ma fia o i totonu. Ae o le tuʻuina atu i luga o le vaʻa o lona uiga o le paʻu o tagata uma. Afai lava e leai se malo o le lalolagi e pulea le toe gaosia o tagata, fai mai Hardin, e le mafai ona faia se amio faʻasoa. "Mo le lumanaʻi vaʻaia, o lo tatou ola e faʻalagolago i le faʻatagaina oa tatou gaioiga e taʻitaʻia e le vaʻa ola, tusa lava pe faigata."

Na tusia e Hardin tusi e 27 ma tusia tala e 350, o le tele o ia mea sa fa'aalia fa'ailoga lanu ma tagata fa'ale-nu'u. Ae pe a tuʻuina atu manatu o Hardin i tagata lautele, o le nationalism paʻepaʻe na faʻaalia ai ona mafaufauga e tele lava ina le amanaiaina. O talanoaga o ona manatu atoatoa e mafai ona maua muamua i luga o upega tafaʻilagi papaʻe supremacist. E faapefea na tusia e le faalapotopotoga a Amerika SPLC, e fa'amanatuina ai o ia o se toa.3

E tatau la ona i'u leaga? E tatau ona tatou filifili i le va o le pule malosi ma le faʻaleagaina?

O le feeseeseaiga i luga o le "malosi tutotonu" poʻo le "faʻasaʻo" o loʻo faʻaauau pea e oʻo mai i aso nei. Na faʻaalia e le tagata fai tamaoaiga Amerika Elinor Ostrom (1933 i le 2012) o loʻo i ai se avanoa lona tolu i le va o pou e lua. I le 2009, o ia o le tamaitai muamua na mauaina le Alfred Nobel Memorial Prize in Economics mo lana galuega4, lea na ia taulimaina malosi ai mataupu a tagata lautele. O le faamalo a le Nobel Committee na fai mai na faaalia ai "le auala e mafai ai ona pulea lelei mea totino e faʻalapotopotoga faʻaoga."

I tua atu o maketi ma le setete

Elinor Ostrom
Photo: Proline server 2010, Wikipedia/Wikimedia Commons (cc-by-sa-3.0)

I lana tusi "Governing the Commons"1990 (Siamani: "The Constitution of the Commons - Beyond Market and State"), na muamua lomia i le 4, na tuʻuina ai e Ostrom le suʻesuʻega a Hardin e uiga i le faʻalavelave o tagata lautele i le suʻega. Sa ia su'esu'eina muamua fa'ata'ita'iga fa'atino a nu'u na fa'atautaia ma fa'aogaina se puna'oa i se taimi umi, ae fa'apea fo'i ma fa'ata'ita'iga o le fa'aletonu o le pulea e le tagata lava ia. I le suʻesuʻega faʻapitoa, na ia faʻaogaina ai le taʻaloga e faʻaalia ai e le o le pulea e se malosiaga i fafo (setete) poʻo le faʻamaoniaina e faʻamaonia ai fofo sili ona lelei mo le faʻaogaina faʻaauau ma le faʻasaoina umi o oloa masani.

I le tulaga muamua, e tatau i le pulega a le setete ona i ai faʻamatalaga atoatoa e uiga i uiga o punaoa ma amioga a tagata faʻaoga ina ia mafai ai ona faʻamaonia saʻo amioga leaga. Afai e le atoatoa a latou fa'amatalaga, e na'o latou fa'asalaga e mafai ona toe fa'atupu le amio le pulea. O le lelei ma sili atu le saʻo o le mataʻituina, o le sili atu ona taugata. O nei tau e masani lava ona le amanaiaina e le au lagolago o le pulega a le setete.

O le tu'ufa'atasiga, i le isi itu, e tu'uina atu ai tau i tagata fa'aoga mo pa ma mata'ituina. I le tulaga o le fanua lafulemu, atonu e tupu le tau e fiafia i nisi o vaega ae o isi e mafatia i lamala. Ae ua le toe mafai e le au fai lafu povi ona agai i nofoaga lafulemu. E mafua ai le soona fafaga i nofoaga matutu. O le tausaga a sau e ono toe afaina ai le lamala i isi vaega. O le fa'atauina o mea'ai mai nofoaga lafulemu e mana'omia ai le fa'atuina o ni maketi fou, lea e fa'aalu ai tau.

O le auala lona tolu

E le gata i le faʻapitoa ma le faʻamalosi, o loʻo finau Ostrom e iai isi fofo i le va o le maketi ma le setete. Na te suʻesuʻeina faʻataʻitaʻiga suʻesuʻega e pei o laufanua faʻalaʻau ma vaomatua i Suitiselani ma Iapani, faʻatautaia faʻatasi faiga faʻasusu i Sepania ma Filipaina, puleaina o vai eleele i Amerika, fagotaga i Turkey, Sri Lanka ma Kanata. O nisi o faiga manuia ua mafai ai ona gafataulimaina pulega nuu mo le tele o seneturi.
Na maua e Ostrom i ana suʻesuʻega faʻapitoa ma faʻapea foʻi i suʻesuʻega falesuesue e le o tagata uma o loʻo faʻaogaina se lelei masani e tutusa "faʻaoga faʻaoga faʻapitoa". O lo'o iai tagata ti'eti'e sa'oloto e amio fa'apito i taimi uma ma e le felagolagomai lava i tulaga fai filifiliga. E iai tagata fa'aoga e na'o le felagolagomai pe afai latou te mautinoa o le a le fa'aogaina e tagata ti'eti'e fua. E iai i latou e naunau e saili le felagolagomai ma le faamoemoe o le a toe tali atu lo latou faatuatuaga. Ma le mea mulimuli, atonu o loʻo i ai foi ni nai tagata faʻatauvaʻa moni e vaʻavaʻai i taimi uma mo le lelei o le nuʻu.
Afai e mafai e nisi tagata ona galulue faatasi i se agaga o le faatuatuaina ma maua ai le manuia soofaatasi, o isi e mātauina lenei mea e mafai ona uunaʻia e felagolagomaʻi foʻi. E taua le mataituina e tagata uma o amioga a le isi ma iloa foi le aoga o le galulue faatasi. O le ki i le foʻia o faʻafitauli o loʻo taoto i le fesoʻotaʻiga ma le fausiaina o le faʻalagolago.

O le a le uiga masani manuia

I se tulaga lautele, o loʻo taʻua e Ostrom o le fefaʻasoaaʻi gafataulimaina o mea masani e sili atu pe a ausia tulaga nei:

  • O loʻo iai tulafono manino e uiga i ai e faʻatagaina e faʻaaogaina ma o ai e leai.
  • O tulafono mo le faʻatatauina ma le tuʻuina atu o se punaoa e fetaui ma tulaga faʻalotoifale. Mo se fa'ata'ita'iga, 'ese'ese upega po'o laina fagota e fa'atagaina i fagota eseese. O galuega faʻatasi i le vaomatua poʻo le taimi o le seleselega e faʻatulagaina taimi, ma isi.
  • O tagata fa'aoga lava latou e fa'atulaga tulafono ma suia pe a mana'omia. Talu ai e aafia i latou i tulafono lava ia, e mafai ona latou saofagā i o latou aafiaga.
  • E mataituina le tausisia o tulafono. I vaega toalaiti, e mafai e i latou e aafia ona matau sa'o amioga a le tasi ma le isi. O tagata e mata'ituina le usita'ia o tulafono a le o tagata fa'aoga i latou lava pe tofia e tagata fa'aoga ma e tali atu ia i latou.
  • Ole soli ole tulafono ole a fa'asala. I le tele o tulaga, o soliga taimi muamua e togafitia lelei, o soliga fai soo e sili atu ona ogaoga. O le tele o le mautinoa o i latou o loʻo aʻafia e le o faʻaaogaina e tagata tietie fua, o le tele foi lea o le latou pipii i tulafono lava ia. Afai e maua se tasi o soli tulafono, o le a afaina foi lona igoa.
  • O auala e foia ai feeseeseaiga e vave, taugofie ma tuusao, e pei o fonotaga i le lotoifale po o se faamasinoga tau faamasinoga ua tofia e tagata e faaaogāina.
  • E amanaʻia e le setete le aia tatau a tagata faʻaoga e fuafua ai a latou lava tulafono. O le poto masani ua faʻaalia ai o faʻalavelave a le setete i tu ma aga masani e masani ona taʻitaʻia ai lo latou faʻaleagaina.
  • Fa'alapotopotoga fa'apipi'i: A feso'ota'i fa'atasi se fa'alapotopotoga lautele i se faiga fa'a'oa'oa tele, fa'ata'ita'iga o vai fa'apitonu'u ma alavai lapopo'a, o fa'atonuga tau pulega i vaega e tele e "fa'aputu" fa'atasi. E le na o le tasi le nofoaga autu tau pulega.

Faʻatasi i le paʻu

O se aganuu masani e faʻaalia ai lenei mea Vitio e uiga i se "nofoaga o le vaomatua" i Bladersbach, North Rhine-Westphalia, o ona aʻa e toe foʻi i tua i le 16th seneturi.

O le umiaina e le afioaga o le vaomatua e le vaeluaina o se vaomatua tuufaasolo o uiga ia o pitonuu o le vaomatua. E fa'aogaina fa'atasi e aiga o tua'a. E tipi fafie i le taumalulu. O le "sui" filifilia e faamatuu atu se vaega o le vaomatua mo le taina i tausaga taitasi. E vaevaeina lenei vaega e tusa ai ma le numera o aiga. O tuaoi o "nofoaga" e faailogaina i le samala o lala mafiafia, o ia mea taitasi ei ai se numera vaneina i luga. A mae'a le fua, ona fa'asolo lea o vaega ta'itasi o vaomatua i totonu o aiga. Ona faailoga faatasi lea e i latou e ona nuu tuaoi ia tuaoi o latou nofoaga mai pou tuaoi.

Seʻia oʻo i le 1960s, o oak i totonu o lenei vaomatua fefiloi sa faʻaaogaina e gaosia ai le paʻu o paʻu. O le galuega o le pa'u o le pa'u na faia i le tautotogo. I le taumalulu, e mafai ona tatuu laau birch, hornbeam ma alder. I se vaega muamua, e le'i fa'asalaina vaega o le togavao, ae na faia fa'atasi e tuaoi o le vaomatua le galuega ma mulimuli ane fa'aputu fafie. O le vaomatua o se "cop forest". E toe tutupu a'e ta'i o la'au toso mai le a'a. A maeʻa le 28 i le 35 tausaga, e tatau ona tipi i lalo ogalaau feololo, a leai o aʻa ua matua tele e fausia ai ni pu fou. O le fa'aogaina o le ta'amilosaga e mafai ai ona toe fa'afouina le vaomatua.

Ae e le tatau ona na'o nu'u fa'alenu'u masani. O le isi vaega o lenei faʻasologa puupuu e faʻamoemoe e faʻalauiloa nisi o masani o loʻo galue i aso nei, mai Wikipedia i Cecosesola, o se vaega o le galulue faʻatasi i Ekuatoa o loʻo tuʻuina atu i le 50 aiga i fualaau aina ma fualaau faisua taugofie, soifua maloloina ma falelauasiga mo le silia ma le 100.000 tausaga. .

Ata fa'avaa: Marymoor Park community garden, ISA. Paka Itumalo o King, CC BY-NC-ND

vaefaamatalaga:

1 Hardin, Garrett (1968): The Tragedy of the Commons. I: Saienisi 162 (3859), itulau 1243–1248. Initoneti: https://www.jstor.org/stable/1724745.

2 Hardin, Garrett (1974): Fa'ata'ita'iga o Va'a Fa'aola_ o le mataupu e fa'asaga i le fesoasoani i e matitiva. I le: Psychology Today (8), itulau 38–43. Initoneti: https://rintintin.colorado.edu/~vancecd/phil1100/Hardin.pdf

3 Fa'a. https://www.splcenter.org/fighting-hate/extremist-files/individual/garrett-hardin

4 Ostrom, Elinor (2015): Puleaina o le Malo. Cambridge: Cambridge University Press. O le tusi na muamua lomia i le 1990.

O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!

I LE FUAFUAGA I LE FILIFILIA AUSIA


Tuua se Faamatalaga