in , ,

Lipoti fou a le IPCC: Matou te le o sauni mo mea o le a oʻo mai | Greenpeace int.

Sineva, Suiselani - I le su'esu'ega sili ona atoatoa o a'afiaga o le tau e o'o mai i le taimi nei, o le lipoti a le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) Working Group II i aso nei na tu'uina atu ai i malo o le lalolagi ana su'esu'ega fa'asaienisi lata mai.

O lo'o taula'i atu i a'afiaga, fetuutuuna'i ma fa'aletonu, o lo'o fa'ailoa mai e le lipoti i au'ili'iliga loloto le ogaoga o a'afiaga o suiga o le tau ua i ai nei, ma fa'atupu ai le tele o le gau ma le fa'aleagaina o tagata ma meaola faanatura i le lalolagi atoa ma fa'amoemoe e fa'atupula'ia i so'o se isi vevela.

Fai mai Kaisa Kosonen, Faufautua Sinia Faiga Faavae, Greenpeace Nordic:
“E matua tiga lava le lipoti e faitau. Ae e na'o le feagai ma nei mea moni ma le fa'amaoni sauā e mafai ai ona tatou maua ni fofo e fetaui ma le fua o lu'itau feso'ota'i.

"O lea ua i ai lima uma i luga o le nofoa! E tatau ona tatou faia mea uma vave ma faʻamalosi i laʻasaga uma ma aua le tuʻua se tasi. O aia tatau ma mana'oga o tagata sili ona vaivai e tatau ona tu'uina i le fatu o gaioiga o le tau. O le taimi lenei e tula’i ai, mafaufau tele ma tutu faatasi.”

Thandile Chinyavanhu, Climate and Energy Activist, Greenpeace Africa fai mai:
"Mo le toʻatele, o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau o se mataupu o le ola poʻo le oti, ma fale ma lumanaʻi o loʻo lamatia. O le mea moni lea o loʻo ola ai nuʻu o Mdantsane ua maliliu e pele ia i latou ma mea totino o le ola, ma mo tagata o loʻo nonofo i Qwa qwa e le mafai ona maua auaunaga faʻalesoifua maloloina poʻo aʻoga ona o le ogaoga o le tau. Ae o le a tatou tauina faatasi lenei mea. O le a tatou o i luga o auala, o le a tatou o atu i faamasinoga, lotogatasi mo le faamasinoga tonu, ma o le a tatou tali atu ia i latou o latou gaioiga na mafua ai le faaleagaina o lo tatou paneta. Sa latou talepeina, o lea ua tatau ona toe faaleleia.”

Louise Fournier, Faufautua Tulafono - Faʻamasinoga o le Tau ma Noataga, Greenpeace International fai mai:
"Faatasi ai ma lenei lipoti fou a le IPCC, e leai se filifiliga a malo ma pisinisi ae ia galulue e tusa ai ma le faasaienisi e ausia a latou aia tatau a tagata. Afai latou te le faia, o le a ave i latou i le faamasinoga. O nu'u o lo'o a'afia i suiga o le tau o le a fa'aauau pea ona puipuia a latou aia tatau fa'aletagata, mana'omia le fa'amasinoga ma fa'amauina i latou e nafa. E le'i fa'atusalia le numera o fa'ai'uga taua ma ni fa'ai'uga mamao na pasia i le tausaga ua tuana'i. E pei lava o aafiaga o le tau, o nei tulaga uma o le tau e fesoʻotaʻi ma faʻamalosia se tulaga faʻavaomalo o le tau o se aia tatau a tagata."

I luga o se malaga faasaienisi i Antarctica, Laura Meller o le Greenpeace's Protect The Oceans campaign na fai mai:
“O le vaifofo e tasi o loo i o tatou luma: o le sami maloloina o le ki lea e faaitiitia ai aafiaga o suiga o le tau. Matou te le toe mananao i ni upu, matou te manaomia se faatinoga. E tatau i malo ona malilie i se feagaiga malosi o le vasa o le lalolagi i Malo Aufaatasi i le masina fou e mafai ai ona puipuia le itiiti ifo i le 30% o sami o le lalolagi i le 2030. Afai tatou te puipuia le sami, o le a latou puipuia i tatou.”

Li Shuo, Faufautua Faiga Faʻavae i le Lalolagi, Greenpeace East Asia fai mai:
“O lo tatou lalolagi faalenatura o loo i lalo o le taufaamatau e pei lava o le taimi muamua. E le o le lumanaʻi lea tatou te tatau ai ma e manaʻomia e malo ona faia se gaioiga i luga o le faasaienisi lata mai i le UN Biodiversity Summit i lenei tausaga e ala i le tautino e puipuia le itiiti ifo i le 2030% o fanua ma sami i le 30.

Talu mai le su'esu'ega mulimuli, ua vave ona alia'e mai a'afiaga o le tau ma sili atu ona ogaoga. Ua matauina e le IPCC e faapea i le sefulu tausaga talu ai, o le oti mai lologa, lamala ma afa na 15 taimi sili atu i luga o itulagi e sili atu le lamatia nai lo nofoaga e sili ona lamatia. O lo'o fa'ailoa fo'i e le lipoti le taua tele o le galulue fa'atasi e fa'afetauia le tau feso'ota'i ma fa'alavelave fa'anatura. E na'o le puipuia ma le toe fa'aleleia o meaola faanatura e mafai ai ona fa'amalosia lo latou maufetu i le mafanafana ma puipuia a latou auaunaga uma e fa'alagolago i ai le soifua manuia o tagata.

O le lipoti o le a faʻamalamalamaina faiga faʻavae o le tau pe manaʻo i ai taʻitaʻi pe leai. I le tausaga na teʻa nei i le UN Climate Summit i Glasgow, na taʻutino ai e malo latou te leʻi toeitiiti lava ausia le 1,5 tikeri faʻamafanafanaina o le Paris Climate Agreement ma malilie e toe iloilo a latou sini faʻale-atunuu i le faaiuga o le 2022. Faatasi ai ma le isi fonotaga maualuga o le tau, COP27, e faia mulimuli ane i lenei tausaga i Aikupito, e tatau foi i atunuu ona tauivi ma sailiiliga a le IPCC, faʻafouina i aso nei, i luga o le faʻatupulaia o fetuutuunaiga va, i tupe leiloa ma faʻaleagaina, ma i luga o le le tutusa.

O le sao a le Vaega Galulue II i le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le IPCC o le a sosoo ai ia Aperila i le sao a le Vaega Galulue III, lea o le a iloiloina ai auala e faaitiitia ai suiga o le tau. Ole tala atoa ole Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le IPCC ole a aoteleina ile lipoti fa'aopoopo ia Oketopa.

Va'ai i la matou fa'amatalaga tuto'atasi Sailiga Autu mai le Lipoti a le IPCC WGII ​​i A'afiaga, Fetuuna'iga ma Fa'aletonu (AR6 WG2).

puna
Ata: Greenpeace

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga