in

Soifua i Mars - Femalagaʻi i nofoaga fou

O le tulaga o le tagata sulufaʻi na lamatia ai tagata uma. O le faaupuga "malaga" - o lenei ua tatou faitauina le faitau piliona o le 7,2 - o loʻo faʻaaogaina se vaega fou atoa. E mafai ona tulaʻi faafitauli faʻavae. E tasi le mea e mautinoa: e mafai ona tatou tuua a tatou taavale solofanua e faʻamalosia e suāuʻu taʻalo i le pito lata mai - o le auala i lo tatou fale fou e lei fausiaina.

O le mea moni, o le tele o le siʻosiʻomaga e tatau ona faʻaumatiaina i lena taimi, ae e tatau ona e feagai ma luitau. E le gata i lea o le faʻaogaina o laasaga i le lumanaʻi: o a ni filifiliga e tumau pea pe a faʻaitiitia le ea? Faʻasalaga tasi: Matou te nonofo ma faʻamaeʻaina le faʻafetai i mea fou fou, faʻapitoa faʻatekinisi - mo se faʻataʻitaʻiga i lalo o fale tele tioata. Filifiliga e lua: Matou te teuina a matou mea e fitu ma o ese atu i ni lalolagi fou ma mamao.

Faʻafouina lalolagi

"Ou te manatu o le a manatuaina o tatou taimi o le mea lea tatou te o atu ai i lalolagi fou, e pei o le tuai o 15. Century i taimi o Christopher Columbus. E tatau ona tatou manatu e faapea o le tagata e toatasi o le a aveina au laasaga muamua i luga o le paneta Mars, ua uma ona fanau mai, "astrobiologist Gernot Grömer tuu le ulufale aloaia i le 225 miliona kilomita mamao, paneta mumu i timeliness tino.

O le taʻitaʻifono o le Austrian Space Forum OWF e suʻesuʻeina le olaga i le lumanaʻi i luga o Mars ma e iloa foi tagata agavaa mo le fale fou o tagata soifua: "O le lua e sili atu ona mafai ona mauaina mea faaselesitila o Moon ma Mars. I le faʻamuamua, o lalolagi aisa i le Outer Solar System e faʻapitoa foi, e pei o Saturn moon Enceladus ma le masina o Jovian Europa. I le taimi nei tatou te iloa nofoaga e valu i le la i le mea e mafai ai vai vai. "

faatalanoaga o paneta

Mars
Mars o le paneta lona fa o lo tatou malamalama i le la e vaaia mai le la. O lona lautele e tusa ma le afa afa o le lautele o le lalolagi ma le lata i le 6800 kilomita, o lona voluma o se sefulu fitu o le lalolagi. O fua o le radar e faʻaaoga ai le suʻega a Mars Express na faʻaalia ai le teuina o le aisa vai na faʻapipiʻiina i le itulagi o polar i saute, o le Fuafuaum Australe.

Enceladus
Enceladus (o Saturn II foi) o le sefulufa ma le ono o le tele o le 62 masina ua iloa o le paneta Saturn. O se masina o le aisa ma o loʻo faʻaalia ai le tagi cryovolcanic o ana punavai maualuga o vai aisa i le itu i saute e fatuina se siosiomaga vevela. O nei vaipuna atonu e fafagaina le E-mama a Saturn. I le vaega o volcanoic activity, ua maua ai foi faamaoniga o vai vai, na faia ai Enceladus se tasi o nofoaga talafeagai i le sola ma tulaga lelei mo le foafoaina o le ola.

Europe
Europa (e aofia ai le Jupiter II), ma le umi o le 3121 kilomita, o le lona lua pito i totonu ma sili ona itiiti o masina sili e fa o le paneta o Jupiter ma o le ono sili i le sola. Europa o se masina aisa. E ui lava o le vevela i luga o Europa e oʻo i le maualuga o -150 ° C, o fuataga eseese e taʻu mai ai o loʻo i ai se 100 kilomita loloto loloto o le vai vai i lalo ifo o le fausaga o le mita e tele kilomita.
Punaoa: Wikipedia

O le vaitau o le colonialists

O le mea pito i luga, o le visa mo tagata sulufaʻi tagata o le: poto faʻatautaia ma le onosaʻi. I le lumanaʻi, e tusa ai ma Grömer, o le uluai fale faʻapitoa - e pei o se tagata nofomau, nofomau tumau Mars - o le a tupu tele ma sili atu ina ia mafai ai ona avea ma nofoaga laiti: "O taumafaiga faʻapitoa e manaʻomia ai le faatumauina o se faavae tumau, e pei o le masina. O tagata o loʻo i ai - e pei o uluai tagata o loʻo nonofo i le Lalolagi Fou - o le a sili ona popole i le tausia o aseta ma ola pea. "Ma le feagai ai ma ni lamatiaga fou ma lamatiaga: afāina o le vevela, meteorite faʻamaʻi, maʻi faʻapitoa. O le tagata suesue i le lagi: "Ae o tagata e matua fesuisuiai - o se vaaiga i nofoaga tumau o Antarctic po o malaga umi i le vaʻalele e lava.

"E pei o tagata muamua na nonofo i le Lalolagi Fou, o le a sili ona popole tagata i le tausia o aseta ma ola pea."
Gernot Grömer, Austrian Space Forum OWF

I le laasaga muamua, matou te faʻamoemoe i nofoaga faasaienisi, atonu e mulimuli mai i mea tau pisinisi, e pei o le faʻaaogaina o meaʻai i asteroids. E ui i lea, o loʻo tatou talanoa e uiga i galuega mo le umi o le a faia i nai tausaga na muamua atu i le amataga. "E tele naua malo e mafai ona mafai i le tele o seneturi - pe a faʻapea o le tele o luitau faʻapitoa e pei o le atinaʻeina o gaosiga fou ma le faʻaaogaina o punaoa e mafai ona faʻaaogaina.

Tulaga e manaʻomia mo le faʻalauteleina o le lalolagi

E le pei o se vaalele i se avanoa vaalele poo le masina, o se malaga i Mars po o isi i totonu o le tatou la, e tele ni masina. O se taunuuga, i le faaopoopo atu i nofoaga masani (nofoaga avanoa) i luga o le paneta ma auala o felauaiga ma se nofoaga masani faʻapitoa e taua tele.

E ese mai i le tekinolosi talafeagai ma le faʻaaogaina, o tulaga tutusa e faʻatatau e mafai ai le ola i luga o isi paneta. Muamua, e manaʻomia ona faamalieina manaʻoga o le physiological:

  • Puipuiga mai aafiaga leaga o le siosiomaga e pei o le vevela, malamalama o le UV, vevela vevela ...
  • Faʻaleleia o le tagata, e pei o le mamafa, okesene, faʻafefe, ...
  • Togiina
  • Punaoa: meaai, suavai, mea e gaosia

Tau o se nofoaga Mars
Mo se nofoaga Mars i le faasologa o le maualuga o le Space Space Station ISS (5.543 tons) e uiga i le 264 faʻatasi ma Ariane 5 e manaʻomia. O le aofaʻiga o tau o femalagaiga o le a fuafua i 30 piliona. E sefulu taimi le tau o felauaiga o se nofoaga faʻapitoa. I le amanaia ai o le tau o fefaʻatauaiga o fefaʻatauaʻiga a le ISS, o sea misiona o le a tau i le va o 250-714 piliona piliona.
O le mea moni, e tatau foi i se tasi ona amanaia se gasegase le aoga, talu ai o suesuega a le au vaalele e mafua ai le le mafaitaulia o atinaʻe ma tekonolosi. O lenei suʻesuʻega tau e naʻo le faʻaalia o le tau faʻatatau.

Terraforming i le Lalolagi 2.0

E mafai foi ona mafai ona iloa, o le faʻaleleia lea o se siosiomaga i tulaga e mafai ona ola ai tagata. Se mea e le pulea i le lalolagi mo le fia selau tausaga. E tusa ai ma tulaga faʻapitoa, e ui i lea, o le terraforming e fesoʻotaʻi ma le tele o tupe faaalu o le taimi, ae e mafai lava. O le mea lea, o le faʻamatalaina o Grömer, o peʻa o le aisa o Mars, pe a faʻavaivaia, e ono mafua ai le maualuga o le vateatea. O le tele o tane i totonu o le ea o Venus e mafua ai le faʻaititia o le aʻafiaga i totonu o la tatou paneta vevela paneta. Ae o nei foi mea e faʻaalia mo le faʻalauiloaina o le lalolagi. Mammoth galuega e ono manaʻomia ona fuafua mo le afe tausaga.

"I le faaopoopo atu i luitau faʻapitoa, ou te iloa faapitoa le fiafia i le auala o le a atiina ae ai iina se tasi aso. O le tele oa tatou tulafono ma maliega e faavae i tulaga tau le siosiomaga o loʻo tatou ola ai - o lona uiga e ono mafai ona tatou vaʻavaʻai i ituaiga fou o sosaiete o loʻo faʻaalia iinei, "o le tala lea a Grömer, o le vaʻavaʻai mamao atu i le lumanaʻi.
Ae o le umi o le nofoia o lalolagi mamao ma masina o le manino lea o le faʻaaogaina o punaoa. Grömer: "Mo le faʻataunuʻuina o tagata soifua, o le a leai se aoga tele, ona o le taumafaiga e faʻasaoina le lalolagi o se nofoaga e faigofie atu nai lo le mafai e le tele o femalagaiga o femalagaaiga."

Soifua i biospheres

E tusa lava pe i luga o ni paneta mamao po o luga o se lalolagi ua faaleagaina le faʻalagona - o se manaʻoga taua mo le lumanaʻi o le malamalama faasaienisi o le faʻaogaina o vaʻalele ma a latou tausiga. O le tele o taumafaiga, e pei o le Biosphere II project, ua faia i le tele o taimi e fatuina ai ni meaola faʻanatura, ma tutoatasi ma ia tausia i latou i le taimi umi. Faʻatasi ai foi ma le sini manino o le mafai e le avanoa mo le lumanaʻi ona nonofo ai tagata i lalo o se fausaga faʻapitoa. Faʻamatalaga muamua: I le taimi nei, o taumafaiga uma ua le manuia.

Biosphere II (pusa o faʻamatalaga) - o le suʻesuʻega pito sili ona tele - o le tele naua tele. O se numera tele o saienitisi faavaomalo o loʻo sauniuni le poloketi talu mai le 1984. O le uluaʻi suega o le a faʻamaonia: O John Allen o le tagata muamua lea e nofo i totonu o se tino e tapunia mo le tolu aso - i le ea, vai ma meaʻai na gaosia i le lalolagi. O le faʻamaoniga e mafai ona faʻatulagaina se gaosiga o le kaponi e saunia e le Linda Leigh's 21 aso tumau.
I le 26. Setema 1991 ua oʻo mai le taimi: E toʻavalu tagata na fefefe e ola i le suʻega mo le lua tausaga i le fausaga o le dome ma se voluma o 204.000 mita kupita - e aunoa ma se aafiaga i fafo atu. Sa saunia e le au auai lenei luitau tele mo le lua tausaga.
A muamua manuia faatekinolosi, o se lalolagi faamaumauga ua uma ona faamaloloina ina ua mavae se vaiaso: Faatasi ai ma Biosphere II e ui glazing tele pulea e fausia se i taimi unimaginably fausia mafiafia: ma fua faatatau leakage faaletausaga o le sefulu pasene denser 30mal nai lo se shuttle avanoa.

Biosphere II

Biosphere II o se taumafaiga e fatufatu ma tausia se siosiomaga faʻapitoa ma faʻalavelave.
Biosphere II o se taumafaiga e fatufatu ma tausia se siosiomaga faʻapitoa ma faʻalavelave.

Biosphere II na fausia mai le 1987 i le 1989 i luga o se eria o 1,3 eka i matu o Tucson, Arizona (USA) ma o se taumafaiga e fausia se eletise tapunia ma ia maua ai se taimi umi. O le 204.000 cubic meter dome complexe aofia ai vaega nei ma manu felelei ma lauolaola: savanna, vaituloto, togavao faʻavaomalo, togavao togavao, toafa, faʻatoaga o meaola ma fale. O lenei poloketi ua faʻatupeina e le US billionaire billionaire Edward Bass i le 200 miliona US tau. E lua suʻega ua manatu ua le manuia. Talu mai le 2007, o le fale na faʻaaogaina e le Iunivesite o Arisona mo suʻesuʻega ma aʻoaʻoga. E le gata i lea, o le igoa o se faailoga o le taumafai e fausia se isi eletise lona lua, laitiiti, e tusa ai ma le lalolagi ole Biosphere I.

O le taumafaiga muamua na faia mai le 1991 i le 1993 ma tumau mai 26. Setema 1991 lua tausaga ma 20 minute. E toavalu tagata sa nonofo i totonu o le pusi o le pusa i lenei vaitau - puipuia mai le lalolagi i fafo, e aunoa ma le ea ma felafolafoaiga. Na o le susulu o le la ma le eletise na maua. Ua le manuia le poloketi ona o le faʻaleagaina o le tele o itu ma tagata nonofo. Ma o meaola ninii i totonu o le eleele palapala na faafuasei ona faateleina ai le tele o le vailaau oona, o iniseti na salalau solo.

O le taumafaiga lona lua o 1994 mo le ono masina. O iinei foi, e pei o le ea, vai ma meaai na gaosia ma toe gaosia i le gataifale.

Tau ma paleni

Ae o le mea muamua lava na tupu: O le faʻaleagaina o le eletise o El Nino ma le faʻafiafiaga o ao na mafua ai le faʻapupulaina o le maualuga o le carbon dioxide ma faʻaititia ai le tele o photosynthesis. I le taimi nei, o le tele naua o mites ma fungi na faaleagaina ai vaega tetele o le seleselega, o le sapalai o meaʻai na amata mai lava i le amataga: I le mavae ai o le tasi le tausaga, o le au paia na leiloa le 16 pasene o le mamafa o le tino.
Ia Aperila 1992 mulimuli ane le isi faʻamatalaga mataʻutia: Biosphere II e leai se okesene. E le tele, ae o le 0,3 pasene i le masina. E mafai e le biosystem ona totogi mo lenei mea? Ae o le paleni o le natura tutusa na iu lava ina le o gatasi: O le okesene na vave ona paʻu atu i se popolega 14,5 pasene. Mulimuli ane, i Ianuari 2013, o le okesene na tatau ona aumaia mai fafo - o le mea tonu lava lea o le maeʻa o le galuega. Ae ui i lea, na maeʻa le faʻataʻitaʻiga: luga o le 26. Setema 1993, i le 8.20, na auai le au auai i le biosphere ina ua mavae le lua tausaga. O le faaiuga: e ese mai i le faafitauli o le manava, na o le ono o le vertebrates na faaaoga e le 25 na ola ai, o le tele o ituaiga iniseti na maliliu - aemaise lava na e tatau ona viliina ai fuga laau, o le tele o isi tagata e pei o pulu, anufe ma selu ua faateleina tele.

E ui i faʻamatalaga muamua: "E sili atu talu mai le Biosphere II le faʻataʻitaʻiga o faʻataʻitaʻiga, ua amata ona matou malamalama i fesoʻotaʻiga vavalalata faʻapitoa i le auala. O le laina pito i lalo e faapea, e oʻo lava i se fale lauolaola faigofie ua leva ona iai ni mea ofoofogia faigata, "o le faaiʻuga lea a Gernot Grömer.
Mai lenei vaaiga, e ofoofogia le tele o meaola e pei o mea o le lalolagi e galue - e ui lava i faatosinaga a tagata. O le a le umi e oʻo ai i ona tagata. I soo se tulaga, e tasi le mea e mautinoa: o le a le ola se nofoaga fou, pe i lalo ifo o se tioata tioata po o luga foi o se fetu mamao.

talanoaga

Astrobiologist Gernot Grömer i faʻatalanoaga Mars, sauniuniga mo le agai i luma i le paneta uila, faʻalavelave faʻapitoa ma le mafuaʻaga e tatau ai ona matou femalagaaʻi i Mars.

Ia Aukuso, na faʻataʻitaʻia ai e le astrobiologist o Grömer & Co le suʻesuʻega o le Mars glacier i luga o le Kaunertal glacier.
I le 2015, na faʻataʻitaʻia ai e le astrobiologist o Grömer & Co le suʻesuʻega o le Mars glacier i le Kaunertal Glacier.

"Na matou faia le faʻatalanoaga Mars i le tele o tausaga ma faʻatalanoa lenei mea i le tele o faʻasalalauga ma faʻasalalauga faʻapitoa - na mafai ona matou faʻatinoina ni mea e maua ai suʻesuʻega i Ausetalia i le taimi muamua, lea ua vave ona tupu. O le pito i lalo e matua faigofie lava: o le tiapolo o loʻo i totonu o faʻamatalaga. O le a se mea e tatau ona ou faia pe a fai e le mafai e se komiti femalagaaʻi i se tulaga vaʻaia? O le a tonu le malosi mo le faʻaogaina o galuega ma le tele o mea e mafai ona e faʻamoemoe e faia e se tagata vaalele? Mo misiona i le lumanaʻi, e tatau ona tatou maua se maualuga tulaga maualuga o le toe fuataina, tomai ma le lelei o aʻoaʻoga - e tusa lava mo femalagaaʻi avanoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o nusipepa 3D o le a mautinoa lava o se vaega o meafaigaluega masani o nofoaga o masina.

Faʻatusatusa i le Kaunertal Glacier
O loʻo matou galulue nei i se masini Mars i Aukuso 2015: I le 3.000 mita i luga o le sami i luga o le Kaunertal Glacier, o le a matou faʻatautaia le suʻesuʻeina o le glacier Mars i lalo o avanoa avanoa mo le lua vaiaso. O le taimi nei ua na o le pau le vaega i Europa e faia suʻesuʻega i lenei mea, o lona uiga o le fiafia faava o malo e tutusa lelei.
E tele a matou '' fausaga o fale '- mai le faʻamalosia o le vevela, faʻaleleia o le malosi o le eletise, toe faʻaleleia o le vai ma, sili atu, pe mafai faapefea ona ou faia le faasaienisi i luga o Mars i le sili atu ma le lelei i se seti o meafaigaluega ma meafaigaluega falesuesue. O le a le mea ua tatou aʻoaʻoina i le taimi nei? I se faʻataʻitaʻiga tele i Mars i Northern Sahara, na mafai ai ona faʻaalia le (fossil, microbial) ola i lalo o avanoa avanoa. Atonu o le a le foliga tutusa, ae o loo faaalia ai i le mataupu faavae o loo tatou aoaoina lemu ia malamalama i meafaigaluega ma galuega galue lea e mafai ai ona tulimatai atu i ai le saogalemu ma le manuia o suesuega faasaienitisi.

"Aua ei ai iina".
O loo i ai e malaga faataamilo i Mars tele Green: O Le (faasaienisi) fia iloa, mo nisi atonu foi manatunatuga o le tamaoaiga, faatekinolosi vili-soloia, o le avanoa o le galulue faatasi faava o malo filemu (e pei ona ola e pei o se galuega faatino o le filemu talu mai tausaga 17 pei i le Station Space Faava o Malo ). Ae ui i lea, o le tali aupito sili ona faamaoni, o le auala na ia tuuina atu ai ia Sir Mallory i le fesili pe aisea na ia aʻe muamua ai i le Mauga Everest: "Aua o iina".
Ou te manatu o tatou tagata ei ai se mea i totonu ia i tatou o nisi taimi tatou te mafaufau ai pe o le a le mea e sili atu i le tafailagi ma, i lo tatou maofa, ua fesoasoani i lo tatou ola o se sosaiete. O matou tagata e leʻi fuafuaina e avea ma "ituaiga o meaola," ae ua salalau i le salafa o le paneta. "

Photo / Vitio: Shutterstock, imgkid.com, Katja Zanella-Kux.

Tusiaina e Helmut Melzer

I le avea ai ma se tusitala ua leva, sa ou fesili ifo ia te aʻu lava po o le a le mea moni e talafeagai mai se vaaiga tusitala. E mafai ona e vaʻai i laʻu tali iinei: Filifiliga. Fa'aali atu i se auala fa'apitoa - mo ni atina'e lelei i totonu o lo tatou sosaiete.
www.option.news/about-option-faq/

Tuua se Faamatalaga