in ,

O le fuafuaina o le vaomatua e lamatia ai laueleele o le atunuu ma laufanua vaomatua i totonu o Papua i Sisifo | Greenpeace int.

O le fuafuaina o le vaomatua e lamatia ai laueleele o le atunuu ma laufanua vaomatua i totonu o Papua i Sisifo

O le laisene ia Clear, o se lipoti fou mai i le Greenpeace International, o loʻo unaʻia ai malo o le malo ma le itumalo e puʻea se avanoa vave e faʻalavelave ai i se vaega tele ua atofaina mo le faʻatamaia o le suauʻu pama i Papua. Talu mai le tausaga 2000, o le fanua vaomatua faʻamaonia mo maumaga i le itumalo o Papua e i ai le lautele o le latalata i le tasi miliona hectares - o se eria e toeititi faaluaina le tele o le motu o Bali. [1]

E toetoe lava a le mafai e Indonesia ona ausia ana maliega i Palega pe a faʻamatuʻu mai le 71,2 miliona tone o carbon carbon o loʻo teuina i totonu o faʻatoʻaga o loʻo fuafuaina mo le faʻatafunaina i Papua. [2] O le tele o lenei togavao tumau pea mo le taimi nei. O le mea lea, o le suia o lenei laʻasaga e ala i le tuʻuina atu o puipuiga tumau mo vaomatua vaʻaia ma le amanaʻia o aia tatau faʻaleaganuʻu a Indonesia e mafai ona avea ma taimi sili ona taua e oʻo ai i le UN Conference o Itu Auai i le faʻaiuga o lenei tausaga.

O le lipoti na maua ai soli tulafono o pemita tulafono faatulafonoina ina ua faamalosia faamalosia togalaau aina i vaomatua. O le mea e sili ai le leaga, o faiga na faʻatino mai e le malo o le atunuʻu e puipuia ai vaomatua ma laufanua - pei o le vaomatua moratorium ma le paʻu o le suauʻu - ua le mafai ona faʻatinoina le toe fuataiga folafolaina ma ua faʻalavelaveina e le lelei faʻatinoina ma le leai o se faʻamalosia. O le mea moni, o le malo faigata ona talisapaia talu ai nei le paʻu o deforestation i Initonesia. Ae o le maketi, e aofia ai ma manaoga o le aufaʻatau, e tali atu i le leiloa o meaola eseese, afi ma le faʻatagaina o aia tatau a tagata e fesoʻotaʻi ma le suauʻu pama, e tele nafa ma le paʻu. Ae paga lea, ua lata mai se faʻalavelave talu ai ua siʻitia le tau o le suauʻu pama ma ua faʻatautaia e vaega o faʻatoʻaga i Papua i Sisifo ni faletupe tetele e leʻi tapaina.

O le faʻamaʻi na atili ai ona leaga mea ina ua faʻalauiloa e le malo le finauga a le Omnibus Job Creation Act, na fuafuaina e oligarchic aia e faʻaleaogaina ai le siosiomaga ma le soifua maloloina ma le saogalemu. I se faʻaopopoga, e leai se alualu i luma ua faia i le amanaʻia o aia a tagata tagatanuʻu. E oʻo mai i le taimi nei, e leai se pitonuʻu o tagatanuʻu o Papua i Sisifo na faʻamanuiaina i le faʻatagaina aloaʻia ma le puipuia o latou fanua o se togavao tuʻufuaHutan Adat). Nai lo lena, ua latou vaʻaia o latou fanua liliu atu i pisinisi e aunoa ma a latou saolotoga ma muamua faʻatagaina.

Kiki Taufik, Global Head of the Indonesian Forest Campaign i Greenpeace Sautesasae Asia, fai mai: "E leʻi tupu ni toefuataiga o vaomatua e ui i avanoa na aliae mai le sefulu tausaga le umi o le vaomatua ma tupe faavaomalo mo le puipuiga o vaomatua ua uma ona faaavanoaina, ma e tele na latou ofoina mai. Ae le i faʻamatuʻuina nisi tupe, e tatau i paʻaga faʻavaomalo ma tagata foaʻi ona faʻamanino manino ma manino aiaiga e faʻamuamua le manino atoatoa o se mea e muaʻi manaʻomia. O lenei mea o le a mautinoa ai latou te lagolagoina le faʻatinoina lelei o taumafaiga a Indonesia e ausia lelei le puleaina o vaomatua ma aloese mai le faʻateteleina o le tau.

O le matou suʻesuʻega na aliali mai ai le malosi o fegalegaleaʻiga ma le fealofani o mea e fiafia ai i le va o le au faioloa faapolokiki a Indonesia ma kamupani fai togalaau i le Itumalo o Papua. O sui sa avea ma minisita o kapeneta, o sui o le maota o sui, o sui taua o vaega faaupufai ma ofisa sinia o le militeri ma leoleo, ua faamauina o ni tagata e umia sea poʻo ni faatonu o kamupani o totoina o lo o lisiina atu i le lipoti o suesuega. O lenei mea e mafai ai ona faʻaleaganuʻu le tulafono ma faiga faʻavae e mimilo ma faʻamalosia le faʻamalosia o tulafono. E ui i le folafolaga o le suauʻu o le suauʻu pama, o loʻo iai pea pemita a kamupani mo vaomatua ma vaomatua na aveʻesea a latou puipuiga, ma e foliga mai e leai se vaega e tasi na toe faʻafoʻi atu i le vaomatua. "

I le faaiuga o Fepuari, na fautuaina ai e le kovana o le itu malo o Papua Barat, le silia ma le sefulu o laisene o togalaau, ma ia pulea lelei e o latou nuu le laufanua. [3] Afai o le taʻitaʻi o le tuaoi itumalo Papua O loʻo iai pea se tulaga faʻamalosi ma le malo tele e lagolagoina itumalo uma e lua, o vaomatua taugata o West Papua e mafai ona aloese mai le faʻaleagaina na lavea ai vaomatua i isi nofoaga i Indonesia.

Le atoa lipoti iinei

Saunoaga:

[1] O le vaomatua na faʻamaonia mo maumaga e 951.771 ha; O Bali e i ai le lautele o 578.000 hectares.

[2] Lenei fuainumera faʻatusatusa i le toeititi afa o le faʻaletausaga CO2 emissions mai faʻavaomalo vaʻalele i le 2018 (puna).

[3] Faʻasalalauga faʻasalalau faʻatasi mai Papua Barat Itumalo ma le Komisi e Faʻasaga i Faiga Piʻopiʻo

puna
Ata: Greenpeace

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga