in , ,

EU: lapataʻaga tamaoaiga taga fuafuaga

Matou te feagai ma le luitau tele o le faʻaaogaina lelei oa matou punaoa ma puipuia i latou i le tele e mafaia. Ina ia faia lena mea, e tatau ona e toe mafaufau loloto. O le taʻamilosaga a le EU e pei ona fuafua e faʻatautaia nei tulaga. Ae pe o le mea moni e aumaia ai le manuia?

EU e fafagu i le lio tamaoaiga

Nai lo le gaosia atili ma tele o otaota, o punaoa ua tatau ona faʻaaogaina le umi e mafai ai - e tatau ona latou nonofo ai pea i le taamilosaga o le umi e mafai ai. Ua talitonu tagata o le Iuni a Europa: "E manino lava o le laina laina o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga lea sa tatou faʻamoemoe i ai, ua le toe talafeagai mo manaʻoga o aso nei sosaiete i se lalolagi faʻapitoa lalolagi. E le mafai ona tatou fausia o tatou lumanaʻi i luga o le lalolagi faʻataʻitaʻi i luma. Tele punaoa faanatura e utiuti; O le mafuaʻaga lena e ao ai ona tatou saili i le tamaoaiga ma le tamaoaiga tau auala e faʻaoga ai. "

O le lapotopoto tamaoaiga tamaoaiga manatu e leai se mea fou. Ole mea na tupu, o le upu o lona uiga o oloa ma oloa e taofi lo latou taua mo le umi e mafai ai. I tua i le 2015, na faʻatino e le Komisi Europa le gaioiga faʻatulagaina mo le taamilosaga o le tamaoaiga e lagolago ai le fesuiaiga i le taamilosaga o le tamaoaiga i le EU ma "ia unaia le lalolagi tauvaga, faatosinaina tamaoaiga tuputupu ae ma faia galuega", pei ona fai mai i luga o le upega tafailagi ua taʻua le komisi.

O lenei fuafuaga e aofia ai faiga e faʻaitiitia ai otaota meaʻai ile afa ile 2030, faʻalauiloaina le toe faaleleia, tumau ma le mafai ona faaluaina o oloa, faʻaopopo i le malosi o le malosiaga, atoa ai ma se fuafuaga mo au palasitika i le taamilosaga o tamaoaiga, i le tulaga o le toe faʻaleleia, o meaola Degradability, o le iai o mea matautia i palasitika ma le gafataulimaina sini e faʻaititia faʻaititia taua ole sami, atoa ai ma le tele o auala e toe faʻaaoga ai le vai.

54 EU gaioiga i luga o le ala i se lapotopoto tamaoaiga

O le tauvaga e aofia ai le aofaʻi o 54 gaioiga Fuafuaga a le EU. O nei e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻasaina o ni mea e tasi faʻaaoga palasitika faʻatasi ai ma le faʻalauiloaina o fou ma tupe teufaafaigaluega. E leʻi leva ona lomia se lipoti e otooto ai uluaʻi taunuʻuga ma atinaʻe faʻavae i luga o nei gaioiga.

Tasi le ua faamalieina. Mo le faʻataʻitaʻiga, i le 2016, e silia ma le fa miliona tagata faigaluega na faʻafaigaluegaina vaega e fesoʻotaʻi i le lapisi o le tamaoaiga, lea e faʻatatau i le siʻitia o le ono pasene faʻatusatusa i le 2012. “O loʻo faʻaauau le toe faʻatulagaina o lo tatou tamaoaiga. O mataupu faavae o le taamilosaga o le tamaoaiga ua maua lo latou auala i le gaosia, taumafaina, suavai pulega, mea taumafa pisinisi ma le puleaina o nisi o lapisi ma aemaise palasitika, ”o le tala muamua lea o le Sui Peresetene Komisi. Frans Timmermans.

O le taʻamilosaga tamaoaiga e manaʻomia le EU e faʻaititia i le tele o le taumafaina o meafaitino

O le mea moni, o le recycle fua faʻatupulaia ua matua faateleina, mo se faʻataʻitaʻiga. O le toe faʻaleleia o le fauina ma soloia otaota na o 2016 pasene i le 89 ma le toe faʻaleleia o le afifi o lapisi ua sili atu nai lo 67 pasene faʻatusatusa i le 64 pasene i le 2010, ma le sili atu 2016 pasene o palasitika afifiina na toe faʻaaogaina i le 42 (faʻatusatusa i le 24 pasene i le 2005). O le toe faʻaaogaina o le pasia mo palasitika afifiina i totonu o le Iuni a Europa na toeitiiti faaluaina talu mai 2005. Matthias Neitsch, pule faatonu o RepaNet - O le toe faʻaaogaina ma le toe faʻaleleia o fesoʻotaʻiga i Austria, o se faʻalapotopotoga mo le faʻalauiloaina o le toe faʻaaogaina, punaoa o le faʻasaoina ma le galuega i le siosiomaga, o loʻo taua tele: "Afai lava e leai se faʻaititia o le faʻaaogaina o oloa mataʻutia i fuainumera, i lona kilos tagata, e le mafai ona tatou faia." Lauga tautupe tamaoaiga. I le taimi nei, e leai ni faʻailoga e faʻapea o le a faʻaitiitia ai le faʻaaluina i luga i tausaga taʻitasi le taumafaina o meafaitino, ae tuʻu ai lava ile faʻatulagaina. E le gata i lea, e tele mea faʻalenatura o loʻo fausia i totonu o fale ma mea tetele nai lo le lafoaʻi, susunuina ma le toe faʻaaogaina. O le "taʻamilosaga vaʻaiga" (i le taimi nei na o le iva pasene o le mea e masani ona faʻaaogaina o lo o ufiufi i le toe faʻaaogaina, 91 pasene o le mea o loʻo avea pea ma mea e muamua ona fai o nei mea!) E le o faʻaititia, ma o le mea o loʻo faʻaaogaina le laupepa o loʻo faʻateleina i tausaga taʻitasi, o lona uiga o le faʻateleina o le toe faʻaaogaina e le mafai ona fetaui ma le tausaga taʻitasi Tauʻai ina ia sili atu le taumafaina. "Na ia talitonu foi:" O le faʻateleina o le toe faʻaleleia o se mea manaia, ae o le puʻeina o olaga taʻamilosaga o fale, mea tetele ma oloa faʻatau e leʻo foʻia ai le faʻafitauli autu o le faʻatupulaia faaletausaga o meafaitino o tupe alu ese. E oʻo i mea e mafai ona faʻafouina mea e le fesoasoani, ona o lo latou avanoa e faʻatapulaʻaina ona o le faʻatapulaʻaina o faatoaga pei o le le faʻafouina o punaoa. "

Ua sau le Eco-mamanu

E foliga mai uma e le o mautinoa. Ia atonu e le tatau ona faʻaeʻe le solofanua mai tua, ae tuʻutuʻuga faʻanatura mafaufau i le amataga o le ola taamilosaga o oloa. Le upu taumatau saʻo iinei: ecodesign. O le faʻamoemoe ia mautinoa o oloa ia mamanuina ma gaosia i se auala e faʻasao ai punaoa ma e mafai ona toe faʻaalu mai tonu mai le amataga. Ua tusia foi e le Komisi a le EU se faatonuga mo lenei mea. E aofia ai tulafono faʻatonutonu i luga o le lelei o mea e manaʻomia e pei o le maua o ni sapalai, faigofie le toe faaleleia ma le faʻaiʻuga o le ola. Ae ui i lea, e talitonu Neitsch i le tulaga oloa, o le ecodesign na o sina laʻititi galuega mo le EU lapoʻa tamaoaiga, "aua o lena Toe afaina aafiaga o le a taumafaina le lelei gaioiga. Nai lo oloa, mamanu mulimuli ane e tatau ona tausia tagata ma fesili pe faʻafefea ona latou faʻataunuʻuina o latou manaʻoga ma le laʻitiiti faʻaaogaina o punaoa ma se maualuga maualuga o le fiafia poʻo le faamalieina. Kamupani gafataulimaina ona tatau lea ona atiae a latou fou pisinisi pisinisi mai lenei. O lea e tatau ona e aʻoaʻo e faʻatau atu le faʻamalieina ma le soifua laulelei, ma le faʻaitiʻitia o le faʻaaogaina o mea mata, pe a le muamua poʻo le lua. E tatau ona tatou malamalama mulimuli ane, o le tamaoaiga e le mafai ona tupu aʻe i taimi uma ma o le tele o le fiafia e le maua mai i le tele o mea ma sili atu oloa. O la tatou paneta e iai tapulaa. "

Toe faʻaogaina i Austria
E tusa ma le 1,34 miliona tone o afifiina lapisi e gaosia i Austria i tausaga uma. O loʻo faʻaalia lea i le tulaga o loʻo iai nei lipoti a le Federal Ministry for Sustainability and Tourism, lea na fausia ai e le Federal Environment Agency le faʻavae faʻamaumauga. O palasitika afifiina e tusa ma le 300.000 tone. O le tuuʻesega aoina o tioata, uʻamea ma palasitika afifi mai le aiga faʻateleina ua siitia e 2009% talu mai 6.
O le toe faʻatulagaina o sini mo palasitika afifiina, lea e tatau ona ausia i le 2025, o loʻo avea lea ma luʻitau tele.O iinei o Ausetalia ua i ai le 100.000 t o le toe faʻaleleia o le aofaʻi ma 34% sili atu i luga aʻe o le taimi nei a le EU e toe faʻatauina 22,5%, ae e oʻo atu i le 2025 50% E mafai ona ausia le saoasaoa fua faatatau, e oo atu i le 2030 le aoina o le pasene 55% ma le aoina o le pasene o fagu meaʻai 90% mafai ona ausia.
puna: Altstoff Toefaʻavaina Austria

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Karin Aneett

Freelance tusitala ma blogger i le Community filifiliga. Tekonolosi-alofa Labrador ulaula ma le naunau mo le nuʻu idyll ma vaivai nofoaga mo le taulaga aganuu.
www.karinbornett.at

Tuua se Faamatalaga