Civilno društvo - ljepilo demokracije

Samo 16 posto građana EU-a još uvijek vjeruje u svoje političke stranke. Istodobno, civilno društvo uživa visok ugled među stanovništvom. Ima li potencijal za povrat izgubljenog povjerenja i suprotstavljanje otuđenju građana iz države?

Gospodarska kriza nije samo dala snažan udarac gospodarskom rastu u Europi. Također označava prekretnicu na kojoj je padao povjerenje Europljana u institucije EU, kao i njihove nacionalne vlade i parlamenata. Ažurirano istraživanje Eurobarometra pokazuje da samo 16 posto građana Europske unije u Europi vjeruje svojim političkim strankama, a ne izričito vjeruju u cijele 78 postotke. Austrija je jedna od onih zemalja u kojima nacionalni parlament i vlada još uvijek imaju relativno visoku razinu povjerenja (44 ili 42 posto). U svakom slučaju, više nego u institucijama EU (32 posto). S druge strane, većina onih koji su izgubili povjerenje u njihove nacionalne vlade i parlamenata, kao iu institucijama EU, prevladavaju diljem EU.

Povjerenje u političke institucije u Austriji i EU (u postocima)

Posljedice ove krize povjerenja nisu beznačajne. Prošle su se godine desničarske populitičke, kritične prema EU i ksenofobne stranke pokazale pobjednicima na europskim izborima, a stari kontinent bio je zasut masovnim prosvjedima - ne samo u Grčkoj, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, već i u Bruxellesu, Irskoj, Njemačkoj i Austriji ljudi su izašli na ulice jer su se osjećali napuštenima politikom. Nezadovoljstvo ljudi svojim političkim predstavnicima odavno je doseglo globalnu dimenziju. Izvješće CIVICUS-a o stanju civilnog društva za 2014. utvrdilo je, na primjer, da su 2011. godine ljudi u 88 zemalja, tj. Otprilike polovica svih država, sudjelovali u masovnim demonstracijama. S obzirom na trenutnu izbjegličku krizu, visoku nezaposlenost (mladih), ekstremne nejednakosti u prihodima i bogatstvu, zajedno sa slabim gospodarskim rastom, za očekivati ​​je da će se polarizacija društva i dalje intenzivirati. Stoga ne čudi da je jedna od najvećih briga suvremenih demokracija otuđenje građana od političkih procesa. A ako nije, onda bi trebalo biti.

Postavlja se pitanje da li demokratsko jačanje civilnog društva može neutralizirati polarizaciju društva i propast društvene kohezije. Ima li potencijal da obnovi narodno povjerenje i zaustavi odricanje od demokratskih vrijednosti, ljudskih prava, društvene ravnoteže i tolerancije? Može predstavljati ideju sudjelovanja, demokracije i socijalne pravde mnogo vjerodostojnije nego država i uživa u nečemu što je odavno izgubljeno od političkih institucija: povjerenje stanovništva.

"Civilno društvo dosljedno daje više povjerenja od vlade, poslovnih predstavnika i medija. Živimo u vremenu kada je povjerenje najvrednije od svih valuta. "
Ingrid Srinath, Civicus

Prema riječima predstavnika telefonske ankete Marktforschunsginstituts tržišta (2013) pisati devet od deset organizacija civilnoga društva u Austriji pridaje veliku važnost, a više od 50 posto Austrijanaca vjeruje da je njegov značaj će i dalje rasti. Na europskoj razini, sličan Slika: Eurobarometar anketa u prilagodbi 2013 građana Europske unije o participativnoj demokraciji pokazalo je da 59 posto Europljana vjeruje da nevladine organizacije (NVO) će podijeliti svoje interese i vrijednosti. "Civilno društvo dosljedno daje više povjerenja od vlade, poslovnih predstavnika i medija. Živimo u vremenu kada je povjerenje najvrednije od svih valuta ", rekao je Ingrid Srinath, bivši glavni tajnik CIVICUS Globalnog saveza za sudjelovanje građana.

Međunarodne organizacije sve više uzimaju u obzir ovu činjenicu. Na primjer, Svjetski ekonomski forum u svom izvješću o budućnosti civilnog društva piše: „Važnost i utjecaj civilnog društva rastu i treba ih promovirati kako bi se vratilo povjerenje. [...] Civilno društvo više ne treba promatrati kao „treći sektor“, već kao ljepilo koje drži javnu i privatnu sferu na okupu “. U svojoj je preporuci Odbor ministara Vijeća Europe također prepoznao "bitan doprinos nevladinih organizacija razvoju i provedbi demokracije i ljudskih prava, posebno promicanjem svijesti javnosti, sudjelovanjem u javnom životu i osiguravanjem transparentnosti i odgovornosti među vlastima". Visoka europska savjetodavna skupina BEPA također pripisuje ključnu ulogu sudjelovanju civilnog društva za budućnost Europe: „Više se ne radi o savjetovanju ili raspravi s građanima i civilnim društvom. Danas se radi o davanju prava građanima da pomažu u oblikovanju odluka EU-a, da im daju priliku da drže odgovornim politiku i državu ”, kaže se u izvješću o ulozi civilnog društva.

I politička težina?

Mnoge austrijske nevladine udruge čine iskren napor da sudjeluju u političkom odlučivanju i oblikovanju mišljenja. „Mi govorimo našim problemima izravno pogođeni odluka u vladi (ministarstva, agencije) i zakonodavne (Nacionalno vijeće, županijske skupštine) da bi se problemi svjesno i isporuku rješenja”, kao što su Thomas Mördinger od eko-friendly ured, savez 16 organizacija u području Okoliš, priroda i dobrobit životinja. Kao dio svojih kampanja, WWF Austria također kontaktira parlamentarne stranke, ministarstva, vlasti i političke predstavnike na provincijskoj i općinskoj razini. Asylkoordination Austrija, mreža AusländerInnen- i izbjegličkih organizacija, pak, djeluje stalni dijalog sa političkim strankama, tako da, na primjer, parlamentarne istrage su, koji su uzbuđeni zbog Asylkoordination ili čak izrađen.

"Na formalnoj razini, mogućnosti sudjelovanja u zakonodavstvu u Austriji su vrlo ograničene".
Thomas Mördinger, eko-ured

Iako je razmjena između austrijske politike, uprave i civilnog društva živa, karakterizira visok stupanj samovolje. Ona se odvija samo na neformalnoj osnovi i ograničena je na nekoliko organizacija. U većini slučajeva inicijativa dolazi od predstavnika civilnog društva. Thomas Mördinger iz ÖkoBüro daje uvid u praksu ove suradnje: "Ministarstva održavaju vlastite popise, koje organizacije pozivaju da komentiraju. Međutim, periodi pregleda često su prekratki ili su tako određeni za dublju analizu pravnog teksta koji uključuju klasična vremena za odmor ". Dok predstavnici civilnog društva obično mogu davati mišljenja, nema obvezujućih pravila. "Na formalnoj razini, mogućnosti sudjelovanja u zakonodavstvu u Austriji su vrlo ograničene", nastavio je Mördinger. Ovaj deficit potvrđuje i Franz Neunteufl, direktor neprofitnih organizacija (IGO): "Dialog je uvijek slučajan, točno i dugo nije organiziran i sustavan po želji".

"Dijalog je uvijek slučajan, precizan i neorganiziran i sustavan po želji."
Franz Neunteufl, zagovaranje neprofitnih organizacija (IGO)

Građanski dijalog odavno je međunarodni standard. Na primjer, Bijela knjiga o europskom upravljanju, Aarhuška konvencija i Vijeće Europe pozivaju na strukturirano sudjelovanje organizacija civilnog društva u zakonodavnom procesu. Istodobno, međunarodna tijela - bilo UN, G20 ili Europska komisija - predstavljaju ih i redovito uključuju organizacije civilnog društva u službene procese savjetovanja.

Civilno društvo: Deal

Za Franz Neunteufl, takozvani „Compact”, glavni primjer formaliziran i obvezujuće suradnje između civilnog društva i vlasti. To Compact je pisani sporazum između državnih i nevladinih organizacija koje reguliraju svrhu i oblik njihovog sudjelovanja. Dakle, Compact poziva o s bočnim öffenlicher neovisnosti i ciljevi organizacija civilnog društva na poštivanje i zaštitu kako bi se osiguralo da su oni opremljeni u razumnom i pravedan način resursa i biti uključeni od najranije moguće vrijeme u razvoju političkih programa. Civilnog društva, s druge strane, Compact ne zahtijeva profesionalnu organizaciju, čvrste dokaze kao temelj za svoje prijedloge i kampanja sustavno izazvati i predstavljaju stavove i interese svoje ciljne publike, a ne najmanje jasnoću o tome tko su oni predstavljaju i od koga.

Zaključkom Compacta, vlada Ujedinjenog Kraljevstva priznala je "davanje ljudima više moći i kontrole nad svojim životima i zajednicama, i društvene obveze izvan državne kontrole i top-down politike". Ona svoju ulogu prvenstveno vidi u "olakšavanju kulturnih promjena davanjem snage iz središta i povećanjem transparentnosti". Stoga ne čudi da Engleska ima i vlastiti "Ministarstvo civilnog društva".
Zapravo, oko polovice svih država članica EU razvile su takav dokument i sklopile obvezujuće partnerstvo s civilnim društvom. Austrija nažalost nije tamo.

NVO Austrija

Austrijsko civilno društvo uključuje oko 120.168 klubova (2013) i neprepoznatljiv broj dobrotvornih zaklada. Sadašnje ekonomsko izvješće Austrija ponovno pokazuje da je 2010 5,2 posto svih radnika u Austriji zaposleno u 15 godinama u neprofitnom sektoru.
Ne smije se ni zanemariti gospodarsko značenje civilnog društva. Iako to još uvijek nije sustavno zabilježeno u ovoj zemlji, ali se i dalje procjenjuje prema pravilima umjetnosti. Na primjer, proračuni Ekonomskog sveučilišta u Beču i Dunavskog sveučilišta Krems pokazuju da je bruto dodana vrijednost austrijskih NVO-a između 5,9 i 10 iznosi milijarde eura godišnje. To odgovara otprilike 1,8 do 3,0 posto bruto domaćeg BDP-a Austrije.

Foto / video: Shutterstock, Opcijski medij.