opcija
AMSTERDAM, Nizozemska - Najveće svjetske poljoprivredne tvrtke ostvarile su više milijardi dolara dobiti nego što UN procjenjuje da bi moglo zadovoljiti osnovne potrebe najugroženijih u svijetu od 2020. i pandemije koronavirusa.
Tih 20 kompanija -- najvećih u sektoru žitarica, gnojiva, mesa i mliječnih proizvoda -- isporučilo je 2020 milijardi dolara dioničarima u fiskalnoj 2021. i 53,5. godini, dok UN procjenjuje da bi manji ukupni iznos, 51,5 milijardi dolara, bio dovoljan za osiguranje hrane, skloništa i pomoć koja spašava živote za 230 milijuna najranjivijih ljudi u svijetu.[1]
Davi Martins, aktivist Greenpeace Internationala rekao je: “Ono čemu svjedočimo je ogroman prijenos bogatstva na nekoliko bogatih obitelji koje u biti posjeduju globalni prehrambeni sustav, u vrijeme kada se većina svjetske populacije bori da spoji kraj s krajem. Ovih 20 kompanija moglo bi doslovno spasiti 230 milijuna najugroženijih ljudi na svijetu i ostaviti milijarde profita u sitnišu. Plaćati više dioničarima nekih prehrambenih kompanija jednostavno je nečuveno i nemoralno.”
Greenpeace International naručio je studiju za analizu dobiti 20 agrobiznisa diljem svijeta u razdoblju 2020.-2022., u vrijeme Covida-19 i otkako je Rusija napala Ukrajinu - dok se ispituje koliko je ljudi pogođeno nesigurnošću hrane i ekstremnim porastom cijena hrane širom svijeta u istom razdoblju.[2] Ključna otkrića pokazuju kako su velika poljoprivredna poduzeća iskoristila ove krize kako bi zgrabila grotesknu dobit, izgladnjivala još milijune i stegla kontrolu nad globalnim prehrambenim sustavom, a sve kako bi svojim vlasnicima i dioničarima isplatila nečuvene svote novca.
Davi Martins je dodao: “Samo četiri tvrtke - Archer-Daniels Midland, Cargill, Bunge i Dreyfus - kontroliraju više od 70% svjetske trgovine žitaricama, ali nisu obvezne otkriti svoje znanje o globalnim tržištima, uključujući vlastite zalihe žitarica. Greenpeace je otkrio da je nedostatak transparentnosti o stvarnim količinama žitarica uskladištenih nakon ruske invazije na Ukrajinu bio ključni čimbenik iza špekulacija na tržištu hrane i napuhanih cijena.[3]
“Te su korporacije toliko pohlepne da su iz sustava izbacile male poljoprivrednike i lokalne proizvođače kojima je svrha zapravo prehraniti ljude. Vlade i kreatori politika moraju djelovati sada kako bi zaštitili ljude od zlouporaba velikih poduzeća. Potrebne su nam politike koje reguliraju i popuštaju stisak korporativne kontrole nad globalnim prehrambenim sustavom ili će se trenutne nejednakosti samo produbiti. U biti, moramo promijeniti sustav prehrane. Inače će koštati milijune života.”
Greenpeace podržava prijelaz na model prehrambene suverenosti, kooperativan i socijalno pravedan prehrambeni sustav gdje zajednice imaju kontrolu i moć nad načinom na koji se njime upravlja; Vlade na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini imaju ključnu ulogu u konačnom ukidanju korporativne kontrole i monopola u prehrambenom sustavu. Na vladama i kreatorima politike je da poduzmu mjere i usvoje politike koje osiguravaju transparentnost i strožu regulaciju aktivnosti sektora.
komentari:
Pročitajte cijelo izvješće: Food Injustice 2020-2022
[1] Prema Globalnom humanitarnom pregledu 2023 Procijenjeni trošak humanitarne pomoći do 2023. iznosi 51,5 milijardi dolarapovećanje od 25% u odnosu na početak 2022. Ova količina može spasiti i podržati živote ukupno 230 milijuna ljudi diljem svijeta.
[2] 20 tvrtki koje čine fokus istraživanja Greenpeace Internationala su Archer-Daniels Midland, Bunge Ltd, Cargill Inc., Louis Dreyfus Company, COFCO Group, Nutrien Ltd, Yara International ASA, CF Industries Holdings Inc, The Mosaic Company, JBS SA, Tyson Foods, WH Group/Smithfield Foods, Marfrig Global Foods, BRF SA, NH Foods Ltd, Lactalis, Nestlé, Danone, Dairy Farmers of America, Yili Industrial Group
[3] IPES izvješće, Još jedna savršena oluja?, identificira četiri tvrtke koje kontroliraju 70% svjetske trgovine žitaricama
Oni
Fotografije: Greenpeace
