Velika pretvorba: APCC Posebno izvješće Strukture za život prihvatljiv za klimu

U Austriji nije lako živjeti u skladu s klimom. U svim područjima društva, od rada i njege do stanovanja, mobilnosti, prehrane i slobodnog vremena, nužne su dalekosežne promjene kako bi se dugoročno omogućio dobar život za sve, a da se ne ide izvan granica planeta. Rezultate znanstvenih istraživanja o ovim pitanjima prikupljali su, pregledavali i ocjenjivali vrhunski austrijski znanstvenici u razdoblju od dvije godine. Tako je nastala ova reportaža, odgovor treba dati na pitanje: Kako se opći društveni uvjeti mogu oblikovati tako da je moguć klimatski prihvatljiv život?

Rad na izvješću koordinirao je dr. sc. Ernest Aigner, koji je također Znanstvenik za budućnost. U intervjuu s Martinom Auerom iz Scientists for Future, on daje informacije o podrijetlu, sadržaju i ciljevima izvješća.

Prvo pitanje: Koje je vaše iskustvo, koja su područja u kojima radite?

Do prošlog ljeta bio sam zaposlen na Sveučilištu za ekonomiju i poslovanje u Beču na Odsjeku za socio-ekonomiju. Moja pozadina je ekološka ekonomija, tako da sam puno radio na sučelju klime, okoliša i gospodarstva - iz različitih perspektiva - iu kontekstu toga sam upravo u posljednje dvije godine - od 2020. do 2022. - izvješće "Strukture za klimatski prihvatljiv život” suuredili i koordinirali. Sada sam naHealth Austria GmbH“ u odjelu “Klima i zdravlje” u kojem radimo na povezivanju zaštite klime i zaštite zdravlja.

Ovo je izvješće APCC-a, austrijskog panela za klimatske promjene. Što je APCC i tko je to?

APCC je, da tako kažemo, austrijski pandan Međuvladin panel o klimatskim promjenama, na njemačkom “Svjetsko vijeće za klimu”. APCC je priložen tome ccca, ovo je centar za istraživanje klime u Austriji, koji objavljuje izvješća APCC-a. Prvo, iz 2014., bilo je opće izvješće koje sažima stanje istraživanja klime u Austriji na način da donositelji odluka i javnost budu obaviješteni što znanost ima za reći o klimi u najširem smislu. Posebna izvješća koja se bave određenim temama objavljuju se u redovitim intervalima. Tako je, primjerice, bila posebna reportaža o "Klimi i turizmu", potom o zdravlju, a nedavno objavljena "Strukture za život prihvatljiv klimi" fokusirana je na građevine.

Strukture: što je "cesta"?

Što su "strukture"? To zvuči užasno apstraktno.

Točno, to je užasno apstraktno, i naravno da smo imali puno rasprava o tome. Rekao bih da su dvije dimenzije posebne za ovo izvješće: jedno je da je to izvješće društvenih znanosti. Klimatsko istraživanje često je pod jakim utjecajem prirodnih znanosti jer se bavi meteorologijom i geoznanostima i tako dalje, a ovo je izvješće vrlo jasno ukorijenjeno u društvenim znanostima i tvrdi da se strukture moraju promijeniti. A strukture su svi oni okvirni uvjeti koji karakteriziraju svakodnevni život i omogućuju određene radnje, onemogućuju neke radnje, sugeriraju neke radnje, a teže ne sugeriraju druge radnje.

Klasičan primjer je ulica. Prvo biste mislili na infrastrukturu, to je sve fizičko, ali tu je i cijeli pravni okvir, odnosno pravne norme. Ulicu pretvaraju u ulicu, pa je i zakonski okvir struktura. Zatim, naravno, jedan od preduvjeta za korištenje ceste je posjedovanje ili mogućnost kupnje automobila. U tom pogledu cijene također igraju središnju ulogu, cijene i porezi i subvencije također predstavljaju strukturu.Drugi aspekt je, naravno, predstavljaju li se ceste ili korištenje cesta automobilom pozitivno ili negativno – kako se o njima govori . U tom smislu se može govoriti o medijalnim strukturama. Naravno, također igra ulogu tko vozi veće aute, tko manje, a tko bicikl. U tom smislu, socijalna i prostorna nejednakost u društvu također igra ulogu – tj. gdje živite i kakve mogućnosti imate. Na taj se način, iz perspektive društvenih znanosti, može sustavno proći kroz različite strukture i zapitati se u kojoj mjeri te strukture u pojedinim predmetnim područjima otežavaju ili olakšavaju život u skladu s klimom. I to je bila svrha ovog izvješća.

Četiri pogleda na strukture

Izvješće je strukturirano s jedne strane prema područjima djelovanja, a s druge strane prema pristupima, npr. B. o tržištu ili o dalekosežnim društvenim promjenama ili tehnološkim inovacijama. Možete li to još malo elaborirati?

perspektive:

tržišna perspektiva: Cjenovni signali za klimatski prihvatljiv život…
inovacijska perspektiva: društveno-tehnička obnova sustava proizvodnje i potrošnje…
Perspektiva implementacije: Sustavi isporuke koji olakšavaju dostatnost i otporne prakse i načine života…
perspektiva društvo-priroda: odnos čovjeka i prirode, akumulacija kapitala, društvena nejednakost...

Da, u prvom odjeljku opisani su različiti pristupi i teorije. Sa stajališta društvenih znanosti, jasno je da različite teorije ne dolaze do istog zaključka. U tom smislu, različite teorije mogu se podijeliti u različite skupine. Mi u izvješću predlažemo četiri skupine, četiri različita pristupa. Jedan pristup o kojemu se mnogo raspravlja u javnosti jest fokus na mehanizme cijena i tržišne mehanizme. Drugi, koji dobiva sve veću pozornost, ali nije toliko istaknut, su različiti mehanizmi opskrbe i dostave: tko osigurava infrastrukturu, tko osigurava pravni okvir, tko osigurava ponudu usluga i dobara. Treća perspektiva koju smo identificirali u literaturi jest usmjerenost na inovacije u najširem smislu, odnosno, s jedne strane, naravno, tehničke aspekte inovacija, ali i sve društvene mehanizme koji uz to idu. Primjerice, s pojavom električnih automobila ili e-skutera mijenja se ne samo tehnologija na kojoj se temelje, već i društveni uvjeti. Četvrta dimenzija, to je perspektiva društva i prirode, to je argument da morate obratiti pozornost na velike ekonomske, geopolitičke i društvene dugoročne trendove. Tada postaje jasno zašto klimatska politika u mnogim aspektima nije toliko uspješna koliko bi se očekivalo. Na primjer, ograničenja rasta, ali i geopolitičke situacije, demokratsko-politička pitanja. Drugim riječima, kako se društvo odnosi prema planetu, kako razumijemo prirodu, vidimo li prirodu kao resurs ili vidimo sebe kao dio prirode. To bi bila perspektiva društva i prirode.

Polja djelovanja

Polja djelovanja temelje se na ove četiri perspektive. Postoje oni o kojima se često raspravlja u klimatskoj politici: mobilnost, stanovanje, prehrana, a zatim i nekoliko drugih o kojima se ne raspravlja tako često, kao što je plaćeno zaposlenje ili skrb.

Polja djelovanja:

Stanovanje, prehrana, mobilnost, plaćeno zaposlenje, skrb, slobodno vrijeme i odmor

Izvješće zatim pokušava identificirati strukture koje karakteriziraju ta polja djelovanja. Na primjer, pravni okvir određuje kako će ljudi živjeti u skladu s klimom. Mehanizmi upravljanja, na primjer federalizam, tko ima kakve ovlasti za donošenje odluka, kakvu ulogu ima EU, odlučujući su za to u kojoj se mjeri provodi zaštita klime ili koliko je pravno obvezujući zakon o zaštiti klime uveden - ili ne. Zatim ide dalje: ekonomski proizvodni procesi ili ekonomija kao takva, globalizacija kao globalna struktura, financijska tržišta kao globalna struktura, društvena i prostorna nejednakost, pružanje usluga socijalne države, a naravno i prostorno planiranje također je važno poglavlje. Obrazovanje, kako obrazovni sustav funkcionira, je li također usmjeren prema održivosti ili ne, u kojoj se mjeri poučavaju potrebne vještine. Zatim, tu je pitanje medija i infrastrukture, kako je medijski sustav strukturiran i kakvu ulogu ima infrastruktura.

Strukture koje ometaju ili promiču klimatski prihvatljivo djelovanje u svim područjima djelovanja:

Pravo, upravljanje i politička participacija, inovacijski sustav i politika, ponuda dobara i usluga, globalni robni lanci i podjela rada, monetarni i financijski sustav, društvena i prostorna nejednakost, socijalna država i klimatske promjene, prostorno planiranje, medijski diskursi i strukture, obrazovanje i znanost, mrežne infrastrukture

Putevi transformacije: Kako ćemo doći odavde do tamo?

Sve je to, od perspektiva, do polja djelovanja, do struktura, povezano u posljednjem poglavlju kako bi se oblikovali putovi transformacije. Oni sustavno obrađuju koje opcije dizajna imaju potencijal unaprijediti zaštitu klime, koje potiču jedna drugu tamo gdje mogu postojati proturječnosti, a glavni rezultat ovog poglavlja je da postoji mnogo potencijala u spajanju različitih pristupa i različitih opcija dizajna različitih strukture zajedno. Time je izvješće u cjelini zaključeno.

Mogući putevi transformacije

Smjernice za klimatski prihvatljivo tržišno gospodarstvo (Određivanje cijena emisija i potrošnje resursa, ukidanje klimatski štetnih subvencija, otvorenost tehnologiji)
Zaštita klime koordiniranim razvojem tehnologije (politika tehnoloških inovacija koju koordinira vlada za povećanje učinkovitosti)
Zaštita klime kao državna zaštita (državno koordinirane mjere za omogućavanje klimatski prihvatljivog života, npr. prostornim planiranjem, ulaganjem u javni prijevoz; pravni propisi za ograničavanje klimatski štetnih praksi)
Klimatski prihvatljiva kvaliteta života kroz društvene inovacije (socijalna preorijentacija, regionalni ekonomski ciklusi i dostatnost)

Klimatska politika odvija se na više razina

Izvješće je uvelike povezano s Austrijom i Europom. Globalna situacija se tretira u mjeri u kojoj postoji interakcija.

Da, posebnost ovog izvješća je to što se odnosi na Austriju. Po mom mišljenju, jedna od slabosti ovih izvještaja IPCC-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama je ta što uvijek moraju uzeti globalnu perspektivu kao svoju polaznu točku. Nakon toga postoje i potpoglavlja za dotične regije kao što je Europa, ali puno klimatske politike događa se na drugim razinama, bilo da se radi o općinskim, okružnim, državnim, saveznim, EU... Dakle, izvješće se snažno odnosi na Austriju. To je i svrha vježbe, ali Austrija se već shvaća kao dio globalne ekonomije. Zato postoji i poglavlje o globalizaciji te poglavlje vezano uz globalna financijska tržišta.

Također piše "strukture za život prihvatljiv za klimu", a ne za održivi život. Ali klimatska kriza dio je sveobuhvatne krize održivosti. Je li to povijesno jer je riječ o austrijskom panelu o klimatskim promjenama ili postoji neki drugi razlog?

Da, to je u biti razlog. To je klimatsko izvješće, tako da je fokus na klimatski prihvatljivom životu. Međutim, ako pogledate trenutno izvješće IPCC-a ili trenutno istraživanje klime, relativno brzo dolazite do zaključka da čisti fokus na emisije stakleničkih plinova zapravo neće biti učinkovit. Stoga smo na razini izvješćivanja odlučili shvatiti Green Living na sljedeći način: "Klimatski prihvatljiv život trajno osigurava klimu koja omogućuje dobar život unutar planetarnih granica." U tom shvaćanju, s jedne strane, naglasak je na činjenici da postoji jasna usmjerenost na dobar život, što znači da se moraju osigurati osnovne društvene potrebe, da postoji osnovna opskrba, da se smanji nejednakost. Ovo je društvena dimenzija. S druge strane, tu je pitanje planetarnih granica, ne radi se samo o smanjenju emisija stakleničkih plinova, već tu ulogu igra i kriza bioraznolikosti, ili ciklusi fosfora i nitrata itd., te u tom smislu klimatski prihvatljiviji život je mnogo šire shvaćen.

Izvješće samo za politiku?

Kome je izvještaj namijenjen? Tko je adresat?

S jedne strane, adresati su svi oni koji donose odluke koje olakšavaju ili otežavaju klimatski prihvatljiv život. Naravno, to nije za sve isto. S jedne strane svakako politika, pogotovo oni političari koji imaju posebne nadležnosti, očito Ministarstvo zaštite klime, ali naravno i Ministarstvo rada i gospodarstva ili Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva, također Ministarstvo obrazovanja. Dakle, odgovarajuća tehnička poglavlja odnose se na odgovarajuća ministarstva. Ali i na državnoj razini, svi oni koji imaju vještine, također na razini zajednice, a naravno i poduzeća također odlučuju u mnogočemu hoće li se klimatski prihvatljiv život omogućiti ili otežati. Očit primjer je jesu li odgovarajuće infrastrukture za punjenje dostupne. Primjeri o kojima se manje raspravlja jesu li uvjeti radnog vremena uopće omogućili život u skladu s klimom. Mogu li raditi tako da se u slobodno vrijeme ili na godišnjem odmoru mogu kretati na klimatski prihvatljiv način, dopušta li poslodavac ili dopušta rad od kuće, s kojim pravima je to povezano. To su onda i adresati...

Prosvjed, otpor i javna rasprava su središnji

...i naravno javna rasprava. Jer iz ovog je izvješća zapravo sasvim jasno da će prosvjed, otpor, javna rasprava i medijska pozornost biti ključni za postizanje klimatski prihvatljivog života. A izvješće pokušava pridonijeti informiranoj javnoj raspravi. S ciljem da se rasprava bazira na trenutnom stanju istraživanja, da se relativno trezveno analizira početna situacija i pokušaju dogovoriti dizajnerske opcije i koordinirano ih implementirati.

I čita li se sada izvješće u ministarstvima?

O tome ne mogu suditi jer ne znam što se čita u ministarstvima. U kontaktu smo s raznim akterima, au nekim slučajevima smo već čuli da su sažetak barem pročitali govornici. Znam da je sažetak više puta preuzet, stalno dobivamo upite o raznim temama, ali naravno da bismo htjeli više medijske pažnje. Bilo konferenciji za novinare s gospodinom Kocherom i gospođom Gewessler. Dobilo se to i u medijima. O tome uvijek ima novinskih članaka, ali naravno da s naše strane još ima prostora za napredak. Konkretno, često se može pozivati ​​na izvješće kada se iznose određeni argumenti koji su neodrživi iz perspektive klimatske politike.

Uključena je cijela znanstvena zajednica

Kako je zapravo tekao proces? Sudjelovalo je 80 istraživača, ali oni nisu započeli nova istraživanja. Što su učinili?

Da, izvješće nije izvorni znanstveni projekt, već sažetak svih relevantnih istraživanja u Austriji. Projekt financira klimatski fond, koji je i inicirao ovaj APCC format prije 10 godina. Zatim se pokreće proces u kojem se istraživači slažu preuzeti različite uloge. Tada su aplicirana sredstva za koordinaciju, au ljeto 2020. krenulo se u konkretan proces.

Kao i kod IPCC-a, ovo je vrlo sustavan pristup. Prvo, postoje tri razine autora: postoje glavni autori, jedna razina ispod vodećih autora i jedna razina ispod autora koji doprinose. Autori koordinatori imaju glavnu odgovornost za odgovarajuće poglavlje i počinju pisati prvi nacrt. Ovaj nacrt potom komentiraju svi ostali autori. Glavni autori moraju odgovoriti na komentare. Komentari su uključeni. Zatim se napiše još jedan nacrt i cijela se znanstvena zajednica ponovno poziva da komentira. Na komentare se odgovara i ponovno ih uključuje, au sljedećem koraku se ponavlja isti postupak. I na kraju se dovode vanjski akteri od kojih se traži da kažu jesu li svi komentari adekvatno obrađeni. To su drugi istraživači.

Znači da nije uključeno samo 80 autora?

Ne, još je bilo 180 recenzenata. Ali to je samo znanstveni proces. Svi argumenti korišteni u izvješću moraju se temeljiti na literaturi. Istraživači ne mogu napisati vlastito mišljenje, odnosno ono što misle da je istinito, već zapravo mogu iznositi samo argumente koji se mogu pronaći iu literaturi, a onda te argumente moraju vrednovati na temelju literature. Morate reći: Ovaj argument dijeli cijela literatura i postoji mnogo literature o tome, tako da se to podrazumijeva. Ili kažu: postoji samo jedna publikacija o tome, samo slabi dokazi, postoje kontradiktorni stavovi, onda moraju i to citirati. U tom smislu, to je evaluacijski sažetak stanja istraživanja s obzirom na znanstvenu kvalitetu dotične tvrdnje.

Sve u izvješću temelji se na izvoru literature, te u tom pogledu izjave uvijek treba čitati i razumjeti uz pozivanje na literaturu. Zatim smo se također uvjerili da u Sažetak za donositelje odluka svaka rečenica stoji za sebe i uvijek je jasno na koje se poglavlje ta rečenica odnosi, au pojedinom poglavlju moguće je istražiti na koju se literaturu ta rečenica odnosi.

Uključeni su dionici iz različitih područja društva

Do sada sam govorio samo o znanstvenom procesu. Postojao je i popratni, vrlo opsežan stakeholderski proces, au sklopu toga bila je i online radionica te dvije fizičke radionice, svaka s 50 do 100 dionika.

tko su bili oni Odakle su došli?

Iz gospodarstva i politike, iz pokreta za klimatsku pravdu, iz uprave, tvrtki, civilnog društva - od raznih aktera. Dakle, što je moguće šire i uvijek u odnosu na predmetna područja.

Ovi ljudi, koji nisu bili znanstvenici, morali su se sada probijati kroz to?

Bilo je različitih pristupa. Jedan je bio da ste komentirali dotična poglavlja na internetu. Morali su proći kroz to. Drugi je bio da smo organizirali radionice kako bismo dobili bolji uvid u to što je dionicima potrebno, odnosno koje su im informacije korisne, a s druge strane imaju li još naznake koje izvore još trebamo uzeti u obzir. Rezultati procesa dionika predstavljeni su u zasebnom izvješće dionika objavljena.

U izvješće je ušlo mnogo dobrovoljnog neplaćenog rada

Dakle sve u svemu vrlo složen proces.

Ovo nije nešto što samo ukratko zapišete. Ovaj sažetak za donositelje odluka: radili smo na njemu pet mjeseci... Ukupno je ugrađeno dobrih 1000 do 1500 komentara, a 30 autora ga je doista nekoliko puta pročitalo i glasovalo o svakom detalju. I ovaj se proces ne događa u vakuumu, nego se zapravo dogodio u biti neplaćeno, treba reći. Plaćanje za ovaj proces je bilo za koordinaciju, tako da sam ja financiran. Autori su dobili malo priznanje koje nikada, baš nikada ne odražava njihov trud. Recenzenti nisu dobili nikakva sredstva, kao ni zainteresirane strane.

Znanstvena osnova za prosvjed

Kako pokret za klimatsku pravdu može koristiti ovo izvješće?

Mislim da se izvješće može koristiti na mnogo različitih načina. U svakom slučaju, to treba vrlo snažno uvesti u javnu raspravu, ai političare treba osvijestiti što je moguće i što je potrebno. Postoji mnogo mogućnosti dizajna. Još jedna važna točka ovdje je da izvješće vrlo eksplicitno ističe da će klimatski ciljevi jednostavno biti promašeni ako ne bude veće predanosti svih aktera. Ovo je trenutno stanje istraživanja, postoji konsenzus u izvješću i ova poruka mora izaći u javnost. Pokret za klimatsku pravdu naći će mnogo argumenata za to kako se na život prihvatljiv klimatski može gledati u kontekstu nejednakosti prihoda i bogatstva. Također i važnost globalne dimenzije. Mnogo je argumenata koji mogu izoštriti doprinose pokreta za klimatsku pravdu i staviti ih na bolju znanstvenu osnovu.

U izvješću postoji i poruka koja glasi: “Civilno društvo je kritikama i prosvjedima privremeno dovelo klimatsku politiku u središte javnih rasprava u cijelom svijetu od 2019. nadalje”, pa je relativno jasno da je to bitno. “Koordinirano djelovanje društvenih pokreta kao što su na pr. B. Petkom za budućnost, što je rezultiralo raspravom o klimatskim promjenama kao društvenom problemu. Ovakav razvoj događaja otvorio je novi manevarski prostor u pogledu klimatske politike. Međutim, pokreti za zaštitu okoliša mogu razviti svoj potencijal samo ako ih podupiru utjecajni politički akteri unutar i izvan vlade koji se nalaze na odgovarajućim pozicijama odlučivanja, koji onda mogu stvarno provesti promjene.

Sada pokret također želi promijeniti ove strukture odlučivanja, ravnotežu moći. Recimo, ako kažete: dobro, dobro je klimatsko vijeće građana, ali treba i vještine, treba i ovlasti odlučivanja. Tako nešto zapravo bi bila velika promjena u našim demokratskim strukturama.

Da, izvješće govori malo ili ništa o klimatskom vijeću jer se održalo u isto vrijeme, pa nema literature koja bi se mogla preuzeti. Tu bih se sam po sebi složio s tobom, ali ne na temelju literature, već iz svog podrijetla.

Dragi Ernest, hvala ti puno na razgovoru!

Izvješće će kao knjigu s otvorenim pristupom objaviti Springer Spektrum početkom 2023. Do tada su odgovarajuća poglavlja na CCCA početna stranica dostupan.