in ,

EU CSRD: Ekonomija za opšte dobro je sada članica EFRAG-a


Evropska savjetodavna grupa za finansijsko izvještavanje (EFRAG) ima Zajednički rad Ekonomija uveden kao jedan od 13 novih filijala koji učestvuju u Revizija ofDirektiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) EU.

Ekonomija za opće dobro (GWÖ) se pridružuje EFRAG-u i podržavat će ga u budućnosti u oblasti izvještavanja o održivosti kao organizacija civilnog društva. EFRAG – neprofitna organizacija sa sjedištem u Briselu – priprema standarde za reviziju CSRD-a u ime Komisije EU.

„Matrica opšteg dobra i bilans opšteg dobra zasnovan na njoj treba da posluže kao efikasan alat za razvoj standarda izveštavanja u okviru revizije CSRD. Ovo je istorijska prilika za istinski održivu transformaciju naše ekonomije koju ne bismo smjeli propustiti,” objašnjava Gerd Hofelen, predstavnik Ekonomije za opće dobro u EFRAG-u.

EFRAG savjetuje Evropsku komisiju o aktivnostima izvještavanja o održivosti sa nacrtima, analizama troškova i koristi i procjenama uticaja. Prikuplja inpute svih zainteresovanih strana i prikuplja uvid u specifične evropske stvarnosti tokom procesa postavljanja standarda. 

GWÖ pruža alate za izvještavanje i procjenu koji podržavaju kompanije orijentisane na vrijednost u njihovom izvještavanju o održivosti. Bilans stanja opšteg dobra zasnovanog na matrici opšteg dobra i proizvod opšteg dobra definisani su kao instrumenti ključnim indikatorima učinka koji se odnose na ljudsko dostojanstvo, solidarnost, socijalnu pravdu, ekološku održivost, transparentnost i učešće. 

Postojeći nacrt Komisije EU nudi solidnu osnovu za dalji razvoj NFRD (Direktiva o nefinansijskom izvještavanju) u CSRD (Direktiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti), ali bi ga Evropski parlament i Vijeće Evrope trebali poboljšati. Cilj mora biti doprinos Zelenom dogovoru, SDG-ima i usklađenosti sa planetarnim granicama kroz efektivno izvještavanje o održivosti. 

Da bi ostvarila ove ciljeve, Ekonomija za opšte dobro je formulisala sledeće zahteve:

  • Obaveza izvještavanja o održivosti treba da se odnosi barem na sve kompanije od kojih se traži da finansijski izvještavaju. Prema prijedlogu Komisije EU, samo je oko 49.000 od 22,2 miliona kompanija obuhvaćeno ovim zakonodavstvom. Mala i srednja preduzeća (MSP) čine dvije trećine radnih mjesta u EU i proizvode više od polovine našeg bruto domaćeg proizvoda (BDP). Bila bi greška polovinu evropskog ekonomskog proizvoda izuzeti od obaveze izvještavanja o održivosti.
  • Izvještavanje o održivosti trebalo bi dovesti do mjerljivih i uporedivih rezultata koji su vidljivi na proizvodima, marketinškim materijalima i poslovnom registru (uključujući infrastrukturu buduće europske jedinstvene pristupne točke) tako da potrošači, investitori i šira javnost mogu dobiti holističku sliku kompanija.
  • Kao iu slučaju finansijskih izvještaja, sadržaj izvještaja o održivosti treba revidirati i dati im „nekvalifikovano mišljenje“ od strane eksternih revizora sa stručnim znanjem u nefinansijskom, etičkom i održivom izvještavanju.
  • Učinak održivosti kompanija treba povezati sa zakonskim poticajima, od prioriteta u javnim nabavkama i ekonomskom razvoju do diferenciranih uslova financiranja i diferenciranog pristupa svjetskom tržištu, kako bi se tržišne snage koristile za promicanje društvenih vrijednosti i dale odgovornim kompanijama konkurentnost. prednost.

13 organizacija koje su dodane u EFRAG Expert Pool kao članice, pored 17 postojećih dionika, su:

Poglavlje o organizacijama evropskih zainteresovanih strana: EFAMA i evropski izdavaoci

Organizacije civilnog društva Poglavlje: Fond za finansiranje klime Evropske fondacije za klimu, Ekonomija za opšte dobro, Evropski fond za zaštitu životne sredine, Frank Bold Society, Publish What You Pay, Transport & Environment, WWF; BETTER FINANCE, Finance Watch, Evropska konfederacija sindikata (ETUC) i Evropsko računovodstveno udruženje kompletiraju listu EFAMA-e (sektorsko upravljanje imovinom).

Generalna skupština EFRAG-a će se održati u februaru i martu 2022. Direktiva o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) planirano je za usvajanje u oktobru 2022. godine. Kompanije obuhvaćene direktivom morat će prvi put 2024. godine podnijeti izvještaje o održivosti za finansijsku 2023. godinu.

Više informacija na austria.ecogood.org/presse

Post je kreirala Opcijska zajednica. Pridružite se i objavite svoju poruku!

O DOPRINOSU OPCIJSKOJ AUSTRIJI


Napisao ecogood

Ekonomija za opće dobro (GWÖ) osnovana je u Austriji 2010. godine i sada je institucionalno zastupljena u 14 zemalja. Sebe vidi kao pionir društvenih promjena u pravcu odgovorne, kooperativne saradnje.

Omogućava...

... kompanije da sagledaju sve oblasti svog ekonomskog djelovanja koristeći vrijednosti matrice zajedničkog dobra kako bi pokazale zajedničko djelovanje usmjereno na dobro i ujedno stekle dobru osnovu za strateške odluke. „Bilans opšteg dobra“ važan je signal za kupce, ali i za one koji traže posao, koji mogu pretpostaviti da finansijski profit nije glavni prioritet za ove kompanije.

... općine, gradovi, regije postati mjesta od zajedničkog interesa, gdje kompanije, obrazovne institucije, općinske službe mogu staviti promotivni fokus na regionalni razvoj i svoje stanovnike.

... istraživači dalji razvoj GWÖ na naučnoj osnovi. Na Univerzitetu u Valensiji postoji GWÖ katedra, au Austriji postoji magistarski kurs "Primijenjena ekonomija za opće dobro". Pored brojnih magistarskih radova, trenutno postoje tri studije. To znači da ekonomski model GWÖ ima moć da promijeni društvo na dugi rok.

Ostavite komentar