in , ,

Saienitisi le usiusitai | S4F AT


saunia e Martin Auer

O le tele ma le tele o saienitisi o le tau ua oʻo mai i le faaiuga e le lava le faʻaavanoaina o taunuuga o a latou suʻesuʻega i malo, o le tusi lea a Daniel Grossman i le lomiga lata mai o le tusitala. natura1. Ua latou feita ma faanoanoa ona o le faateleina o le mataʻutia o valoʻaga ma le faateteleina o le ogaoga o mea o le tau e le o faʻamalosia ai le gaioiga talafeagai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo taʻua i le tusiga le suʻesuʻega faʻasaienisi Rose Abramoff ma le tagata suʻesuʻe astrophysicist Peter Kalmus, o i laʻua uma na lamatia i le puʻeina ma leiloa a la galuega i ni gaioiga mataʻina.

Ia Aperila 2022, mo se faʻataʻitaʻiga, na poloka e Kalmus ma ana uo e toʻatolu le avanoa i se lala o le faletupe a le JP Morgan i Los Angeles, lea e teu faʻafaigaluegaina ni tupe tetele i kamupani suauu. Na pueina o ia ona o le solitulafono. Faatasi ai ma Abramoff, na ia faʻalavelaveina se fonotaga a le American Geophysical Union ma se fuʻa a le Scientist Rebellion. Na leiloa e Abramoff lana galuega i le Oak Ridge National Laboratory i Tennessee. Naʻo Kalmus na tuʻuina atu se lapataiga e lona pule, Jet Propulsion Laboratory.

O le fafaguina faaupufai a Abramoff na oʻo mai i le 2019 ina ua ia iloiloina mataupu eseese o le lipoti a le IPCC. O le leo le mautonu o le pepa, lea e leʻi faia le faamasinoga tonu i le tele o le faʻalavelave faʻafuaseʻi, na latou ita ai. I le aso 6 o Aperila, 2022, na ia saisai ai o ia lava i le pa o le White House i le taimi o le tetee o le tau. Na pueina o ia i le aso lava e tasi ma Kalmus i le isi itu o le konetineta. Talu mai lena taimi, ua ia faia ni gaioiga mataʻina e 14, o le fitu o ia mea na mafua ai ona puʻeina.

Ua na'o ni fa'ata'ita'iga se lua o se vaega fa'atupula'ia o saienitisi e le o toe mana'o e fa'amalieina i le fa'asalalauina o a latou fa'ai'uga fa'ate'ia i ni faaupuga le fa'aituau i pepa ma api talaaga. O se suʻesuʻega talu ai nei na lomia e Fabian Dablander (Iunivesite o Amsterdam)2 na iloa ai e 90 pasene o tagata suʻesuʻe e 9.220 na suʻesuʻeina e talitonu e faapea “e manaʻomia suiga autū i faiga faaleagafesootai, faiga faapolotiki ma le tamaoaiga.” Mo le suʻesuʻega, na suʻesuʻeina ai tagata suʻesuʻe i atunuu e 115 na lolomiina i tusi faʻasaienisi i le va o le 2020 ma le 2022. Na auina atu le suʻesuʻega i le 250.000 tusitala. Fai mai le tusitala o le suʻesuʻega o Dablander, atonu e iai se le paleni e fiafia i ai tusitala e mafaufau faʻapolokiki ona o le a sili atu ona latou naunau e faʻatumu le fesili ma toe faʻafoʻi. 78 pasene o tagata tali mai na talanoaina mataupu tau suiga o le tau i fafo atu oa latou paaga. 23 pasene na auai i tetee faaletulafono ma le 10 pasene - toetoe lava 900 saienitisi - i gaioiga o le le usitaʻi o tagata lautele. O le eseesega i le va o saienitisi o loʻo galulue i mataupu tau le tau ma tagata suʻesuʻe i isi matata eseese e manino lava: na latou auai i faʻataʻitaʻiga e 2,5 taimi nai lo le tele o tagata suʻesuʻe o le tau. tagata su'esu'e e le o le tau. O tagata suʻesuʻe o le tau na sili atu le aofaʻi o tagata na auai i le le usitaʻi o tagata 4: 1.

O le isi suʻesuʻega a Viktoria Cologna (Iunivesite o Zurich)3 o le 2021 na faaalia ai o le 1.100 saienitisi o le tau, 90 pasene na aafia faalauaitele i mataupu tau le itiiti ifo ma le tasi, mo se faataitaiga e ala i faatalatalanoaga ma le au tusitala, talanoaga mo tagata fai faaiuga po o luga o faasalalauga lautele. E masani ona fefefe saienitisi o le a leiloa lo latou talitonuga pe a latou faia ni faamatalaga faaupufai. Ae o le suʻesuʻega a Cologna, lea na aofia ai foʻi ma tagata e le o ni saienitisi, na maua ai e 70 pasene o Siamani ma 74 pasene o tagata Amerika e faʻafeiloaʻi pe a faʻamalosia e saienitisi le puipuiga o le tau.

Ata fa'avaa: Stefan Müller e ala mai Wikimedia. CC SAUNIA - Tagata faʻamalosi mai le Scientist Rebellion, o loʻo taʻitaʻia e leoleo e faʻaogaina le tiga i le maeʻa ai o se alalaupapa poloka..

1 Natura 626, 710-712 (2024) doi: https://doi.org/10.1038/d41586-024-00480-3, pe. https://www.nature.com/articles/d41586-024-00480-3

2 Dablander, F., Sachisthal, M. & Haslbeck, J. Preprint at PsyArXiv https://doi.org/10.31234/osf.io/5fqtr (2024).

3 Cologna, V., Knutti, R., Oreskes, N. & Siegrist, M. Environ. Res. Latvia 16, 024011 (2021).

O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!

I LE FUAFUAGA I LE FILIFILIA AUSIA


Tuua se Faamatalaga