in , ,

suiga ole tau ile faamasinoga

suiga ole tau ile faamasinoga

Ua molia e Clara Mayer le VW. O le tagata fai mea tau le tau (20) e mamao ese mai le na o le tagata fai pisinisi Le tau agasala ua i ai nei i le faamasinoga aumai. Pe o le alu i le faamasino sili atonu e suitulaga i demos po o talosaga i le lumanaʻi? Ma o le a tonu le taunuuga sili o sea faiga?

"Ou te leʻi ala i se tasi aso ma lagona le fia molia VW," o le tala lea a Clara Mayer i le taimi lava lena. Ae o lea ua tatau. E ui lava i a latou tautalaga faʻalagona i la latou fonotaga faʻaletausaga faʻaletausaga ma le tele o faʻataʻitaʻiga, o loʻo gaosia pea e le vaega taʻavale le 95 pasene afi afi i totonu. Ua mana'o nei e aveese lenei ofu talaloa umi mai ia te ia. Tau i lona itu Greenpeace. E leai se mafuaaga: "E uiga i le saolotoga o aia tatau a tupulaga i le lumanaʻi. I le avea ai ma se talavou faʻamalosi tau, e sili ona manaʻomia e Clara ia lava, "o le tala lea a Marion Tiemann.

O le ulua'i tagi fa'apea lea i Siamani. I totonu o Amerika, o le mataupu faavae o le auai o tagatanuu ua leva ona tuʻufaʻatasia ma fofo faaletulafono. Ua silia ma le 1.000 mataupu tau le tau iina, ma e tasi le taimi mo i latou: climate litigation. I totonu o Europa, o lenei ituaiga o tagi e na o se taimi puupuu na iloa ai ona ua leva ona faʻataʻatia le tulafono o le siosiomaga, o le tala lea a le loia o Markus Gehring. O le mataupu a le VW e le o se mea e faateia ai le faiaoga o le tulafono o le siosiomaga o le Faiaoga i le Iunivesite o Cambridge e aoao. Na te faʻatulagaina foʻi fonotaga a le Center of International Sustainable Development Law (CISDL) e fefaʻasoaaʻi manatu ma tagata tomai faapitoa tau puipuiga mai le lalolagi atoa.

E tatau ona sa'o le vibe

Ina ia manuia, e te manaʻomia se mea e manaʻomia muamua. "O se faamasinoga e tatau ona atagia mai ai lagona lautele i totonu o sosaiete. A uma mea uma, o se mataupu o le faʻamaoniaina o se faʻamasino i se faʻamatalaga alualu i luma o se faʻavae tulafono o loʻo iai," o le tala lea a Gehring. O le tulaga lea ua i ai nei i suiga o le tau, e le itiiti le faafetai i le Aso Faraile mo le Lumanai- Gaioiina ma le tele o le malamalama fou. O le maliega faʻaagafesootai iinei na toeitiiti atoa le 15 tausaga. I le ala, o le faatalitali mo tulafono e le o se filifiliga. "E tatau ona tali atu kamupani aʻo leʻi faia se gaioiga a le fono faitulafono, lea e lalafi ai nisi o i latou."

E le mafai e se faamasino sili ona suia le matafaioi a le fai tulafono: "Ae e mafai ona ia faʻasino atu mea na ia paʻu ai." Ma e foliga mai o loʻo manaʻo le au ofisa maualuga o le tulafono a Europa e faia lena mea i le taimi nei. O loʻo latou faʻatinoina sini umi o le maliega o le puipuiga o le tau i Pale i tulaga mautu. Ma o lenei mea e ui lava i le mea moni e tau le aofia ai soʻo se noataga noatia. Seʻi taʻu na o ni faaaʻoaʻoga se lua: I Egelani, mo se faaaʻoaʻoga, na taofia e le Faamasinoga o Talosaga le faalauteleina o le Malae Vaalele i Heathrow, lea na faamaonia e le Palemene. I Siamani, i le taimi nei, na faia ai le faaiuga a le Federal Constitutional Court e tatau i le malo ona faaleleia le tulafono o le puipuiga o le tau. O lona uiga, ia puipuia aia tatau o le saolotoga o tupulaga laiti. O le mea mulimuli o se faʻamasinoga autu, faʻapea foʻi ma faʻasalaga tumaoti, fai mai Gehring: "O le tele o faamasinoga o le a le toe manatu i suiga o le tau o loʻo 'taufetuli' foi."

tulafono o manatu

O le mea moni o le tele ma le tele o tagata agasala o le tau ua molia nei i kamupani - e leʻi umi talu ona maua e le VW, BMW ma Mercedes se tasi, e fou, ae o se taunuuga talafeagai. Mo le sui NGO Tiemann o loʻo i ai se faʻasalaga faʻatupuina: faasaga i Shell. I The Hague, o le kamupani suauʻu, faatasi ai ma le auai o Greenpeace, sa tatau ona faʻaitiitia le faʻaitiitia o le CO2 i le 2030 i lenei tausaga. Le i'uga sili i le VW case? "Afai na taofia e le vaega le faʻatau atu o taʻavale afi i le lalolagi atoa mai le 2030 ma o le a matua faʻaitiitia le gaosiga i lena taimi." Fai mai Tiemann e tusa lava pe naʻo se vaega o manaʻoga na faʻataunuʻuina, o le tagi e mafai ona manatu o se manuia: "E le o lona uiga. ua toilalo. I le avea ai o se tulafono, e manaʻomia ai le tele o faʻasalaga e fausia i luga o le tasi ma le isi ina ia mafai ai ona faʻataunuʻuina faʻamasinoga suatia i le taimi muamua".

O loia Gehring o loʻo faʻamoemoeina se faʻasalaga faʻamaonia, e pei o le mataupu a Shell. Ma o lona uiga? "E tatau i le vaega ona faʻamaonia le faʻaauauina o le gaosiga o afi afi i totonu pe a feagai ma suiga o le tau. Ua uma ona ou vaai i lena mea o se manuia.” Apropos: O le manuia o ia faamasinoga e leʻi muaʻi faʻatulagaina: "Faatasi ai ma le toʻatele, e le o vaʻaia e faamasino i latou lava i se tulaga e malamalama ai i faʻamatalaga alualu i luma o le itu tagi. E na ona matou aʻoaʻoina atili e uiga i tagi ua malo,” o le tala lea a le loia.

Ma le lumanai?

E le toe mana'omia ea ona tatou feoa'i i auala i le lumana'i? Pe otometi lava lona uiga o se tagi ae le o se talosaga? Leai, fai mai Tiemann, e ese le sini: "O se talosaga e leai se malosi faaletulafono, ae e mafai ona ou faʻaaogaina e faʻamalamalama ai o le toʻatele o tagata o loʻo i tua o laʻu talosaga. O faʻataʻitaʻiga e saofagā i se autu e avea ma fesoʻotaʻiga lautele i le tulaga muamua." Ma le loia Gehring? Fai mai a ia: "Ua matou iloa le fegalegaleaiga i le va o tagatanuu ma tagi mo le 30 tausaga. Se'i manatu i fuafuaga a tagatanu'u, e le'o se mea fou le faia o gaioiga fa'aletulafono e fa'atatau i galuega fa'aleagaina o le si'osi'omaga e pei o fale fa'amu otaota."

O le mea fou, peitaʻi, i le lumanaʻi e sili atu le tele o kamupani e mafua ai le maualuga o le CO2 o le a tatau ona faʻamatalaina pe faʻafefea ona latou taulimaina suiga o le tau. O ai i le lisi? "I le tasi itu o le vaega o felauaiga, felauaiga, kamupani vaalele, i le isi itu o le vaega e gaosia ai le malosi o le gaosiga o tioata, sima, uʻamea ma faʻatau atu le malosi lautele," o le tala lea a Gehring. Ona i ai lea o le solia o aia tatau a tagata e ala i le le faia o suiga o le tau, lea e mafai ona avea ma faavae mo le tele o tagi. “E tatau ona e fatufatua’i, ae fa’alagolago i tulafono a le atunu’u o le a tele taimi e feso’ota’i ai. E lelei kamupani e fa'atino vave mafaufauga e le tutusa le tau.” Ma Clara Mayer? Fai mai a ia faigofie lava: "O lenei faamasinoga o se isi laasaga i le tetee."

MAFUAAGA O GALUEGA
"Le manuia e fa'aitiitia"

E tula'i fa'amasinoga pe a le mafai e setete po'o kamupani ona fa'atapula'aina suiga o le tau. I lenei tulaga, i le tasi itu, o tagatanuu poʻo NGO latou te molia malo ina ia ausia atili puipuiga o le tau. Ua saunia e Netherlands se faʻataʻitaʻiga manuia o lenei mea: na lagolagoina e le faamasinoga maualuga iina se tagi e faapea o le le lava o le puipuiga o le tau ua solia ai aia tatau a tagata. I le isi itu, e molia e malo poʻo NGO le tele o CO2 emitters mo le tele o puipuiga o le tau poʻo se taui mo le le puipuia o le tau. Mo se faʻataʻitaʻiga, ua molia e le aai o Niu Ioka kamupani suauʻu BP, Chevron, Conoco Phillips, Exxon Mobil ma Royal Dutch Shell mo le faʻatauvaʻaina o latou tiute mo suiga o le tau ma faʻaleagaina ai le taulaga. E aofia ai foʻi ma le mataupu a le faifaatoaga Peruvian Saul Luciano Lliuya, o loʻo molia le RWE e tuʻuina atu le malosi ma le fesoasoani a Greenpeace, lea o loʻo maua nei le tele o le gauai i le aufaasālalau.
"Ua le mafai ona fetuutuunai"
E aofia ai tagi e uiga i setete poʻo kamupani e le o saunia lelei mo lamatiaga e le maalofia (faʻaletino) ma faʻaleagaina e mafua mai i suiga o le tau. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o tagata e ona fale i Ontario, Kanata, oe na molia le malo i le 2016 mo ​​le le puipuia lelei o latou mai lologa.
"Ua le mafai ona faailoa atu"
O le mea lea e uiga i kamupani e le o lava faʻamatalaga e uiga i suiga o le tau ma le aʻafiaga o aʻafiaga mo le kamupani, ae faʻapea foʻi mo tagata teu tupe. E aofia ai tagi a le aufaipisinisi e faasaga i kamupani, ae faapea foi ma tagi a kamupani lava latou faasaga ia latou faufautua, e pei o ofisa o le rating.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Alexandra Binder

Tuua se Faamatalaga