in ,

Le "Homer o Iniseti": I le 200 tausaga o Jean-Henri Fabre


Atonu pe tusa o le 1987 ina ua fesiligia aʻu e laʻu tagata talaʻi i lenā taimi pe a ou asiasi atu iā te ia e talanoaina ni galuega fou: “E te lē manaʻo e tusi e uiga iā Henry David Thoreau mo la tatou faasologa o talaaga?” Na ou faitau i le tusi a Thoreau “Walden, po o le Olaga i le Lalolagi". Vaomatua" ma le "I luga o le tiute o le le usitai i le setete" ma ioe ma le fiafia.

I le lua vaiaso mulimuli ane, sa ou maua ai se tusi: “Ou te matua faamalie atu, ua galo ia te au ua uma ona ou folafola atu ia Thoreau i se isi tagata. E te manaʻo e tusi e uiga ia Jean-Henri Fabre nai lo?"

Sa ou toe tusi atu: “O ai Jean-Henri Fabre?”

O lea na ou alu ai e fia iloa. Sa matou tietie atu ma laʻu uo teine ​​i le itu i saute o Farani, i Serignan, o se tamai nuu e sefulu kilomita mai Orange. O iina na matou inu ai le uaina matagofie o le eria ma, talu ai e leai se isi mea e maua, sa tatau ona nofo i se fale tuai, lea e mafai ai ona e maua na o se tasi o potu e ono i luga o le tulaga e mafai foi ona e fiafia i le matagofie o meaʻai Farani. iina.

O se fasi fanua tuufua e tumu i laau talatala ma iniseti

I Serignan sa taʻutaʻua "Harmas": "O se fanua tuʻufua, lafulafua, ua mu i le la, e lelei mo laau talatala ma iniseti paʻu-paʻu", lea na nofo ai Fabre ma suʻesuʻe mai le 1870 seia oʻo i lona maliu i le 1915, ma o fea. na ia faia le vaega sili o lana galuega taua: "Souvenirs Entomologiques" tusia, le "Memoirs of an Entomologist". Na ou faatauina lenei galuega i se lomiga pepa i le falemataaga, lea e faatuina i le fale muamua. Semanu ou te le gafatia le faavaa malo. O lenei tusi o le puna sili lea ona taua mo le talaaga a Fabre, ona o lenei saienitisi atamai e leʻi tusia ni tala faʻapitoa, ae na lipotia mai ana mea na tutupu ma iniseti i le tulaga o tala na faʻamatalaina ai foʻi laufanua na ia faia ai ana suʻega ma masani ona faigata. tulaga ola , lea na taofia ai lana galuega suʻesuʻe mo se taimi umi.

Peitaʻi, na o ni nai tafaoga na ou mauaina ai loʻu malamalama i le gagana Falani. Faatasi ai ma le fesoasoani a se lomifefiloi, na ou galue malosi ai i nei voluma e sefulu ma talaaga Falani na tusia e tagata i ona po. Ona mafai ai lea ona ou faitau lelei i voluma mulimuli e lima.

Le fa'afefea ona fa'afesoota'i tagata matitiva e ola matitiva

Na fanau Jean-Henri Fabre i le 1823 i le au faifaatoaga matitiva i le nuu maotua o Rouerge, i le tolu aso a o lumanai le Kerisimasi. O lona galala mo le poto na vave ala mai, ae ina ua fa tausaga, na ia toe aumaia ana mea na maua mai i le tausiaina o pato i le vaituloto - pusi, atigi sisi, meaola - na ia faaosofia ai le ita o lona tina e ala i le saeia o ana taga i mea le aoga faapena. . Ma'imau pe ana na te aoina mai laau e fafaga ai lapiti! O le tagata matua o Jean-Henri na malamalama i uiga o lona tina: o le poto masani na aʻoaʻoina ai tagata matitiva e mafai ona afaina ai le taumafai e popole i latou lava i mea maualuluga nai lo le taulai uma atu o lo latou malosi i le ola. Ae ui i lea, e le tatau i se tasi ona talia lenei mea.

Ina ua uma le aoga tulagalua sa mafai ona alu fua i le kolisi ma toe auauna atu o se tama aufaipese i lona falesa. I se tauvaga sa ia manumalo ai i se sikolasipi i le kolisi o faiaoga. E leʻi umi ae maua sana galuega i se aʻoga tulagalua lea na lava ai le totogi “mo pipi ma sina uaina.” Sa mafaufau le faiaoga talavou po o le a se mea e sili ona aoga i ana tamaiti aoga, o le toatele o i latou e sau mai nuu i tua, ma sa ia aoaoina i latou i le kemisi o faatoaga. Sa ia mauaina le malamalama e tatau ai a o lei faia lesona. Na ia ave ana tamaiti aʻoga i fafo e aʻoaʻo le geometry, o le fuaina o fanua. Sa ia aoao mai i ana tamaiti aoga le auala e maua ai le meli a le lagomeli ma su'e ma tausami faatasi ma i latou. Na sau mulimuli ane le geometry.

O se su'esu'ega mata'utia e o'o atu ai i faauoga ma Darwin

Sa nofo o ia mai le tasi aso i le isi ma lana ava talavou; o le aai e masani ona tua i totogi. Na maliu lana tama muamua ina ua uma ona fanau mai. Na fa'ama'a'a le tama'ita'i faia'oga na su'e su'ega i fafo ina ua mae'a su'ega e maua ai lona fa'ailoga fa'alea'oa'oga. Mo lana su'esu'ega faafoma'i, na ia su'esu'eina ai le tusi a le peteriaka o le entomology Léon Dufour i lena taimi e uiga i le olaga o Cerceris, le tui nonoa. I lo latou faamoega i lalo o le eleele, na maua ai e Dufour tama'i pipi mai le ituaiga o Buprestis, maa ma'a. E maua e le nafe e fai ma mea'ai mo a latou fanau. Na te fa'ata'oto ona fua ma 'aina e ilo ua fofoa le pipi. Ae aiseā na tumau ai pea le fou aano o pusi mate seʻia ʻai e ilo?

Na masalomia e Dufour o lo'o tu'uina atu e le utusi ia i latou se fa'asao e ala i lona tui. Na iloa e Fabre e le'i mate moni lava ia. O le vaifofō o le paso o le: Na avatu saʻo lava e le tui le mea oona i totonu o le ogatotonu o neura lea e gaoioi ai vae ma apaʻau. Ua na'o le pe'ape'a o pusi, ua 'ai e ilo le aano ola. O le filifilia o pusi sa'o, tui le nofoaga sa'o, o se mea na fanau mai ai le utu. Na auina atu e Fabre se tusi i le iunivesite, lea na lomia i le tausaga mulimuli ane, i le 1855. Na maua ai e ia se faailoga mai le Institut Français ma taʻua i le Darwin's Origin of Species. Na taʻua o ia e Darwin o le “matai mataʻituina” ma na tumau pea le lua i le fetusiaʻi seʻia oo i le maliu o Darwin. Na talosaga foi Darwin ia Fabre e faia ni suʻesuʻega faapitoa mo ia.

Gaps i le talitonuga o le evolusione

Na matuā faatāua e Fabre Darwin, ae e leʻi faatalitonuina o ia e le aʻoaʻoga o le evolusione. O ia o se tagata lotu loloto, ae na te leʻi finau ma le Tusi Paia ae naʻo le faʻasaienisi e tetee atu i le talitonuga a Darwin, o ona va na ia faʻaalia, aemaise lava le manatu o Darwin e mafai ona tuʻufaʻatasia uiga.

Ae afai e te faitau i le galuega a Fabre, o ana faʻamatalaga o le eseesega o ituaiga iniseti, e te maua se manatu manino o sootaga ma suiga i le va o ituaiga. Pe le'o ta'u mai ea i ituaiga eseese o tui e faoa i ituaiga eseese o ufi, e masalo na tuli e se tuaa masani o lago le tuaa masani o pi? Pe le o le ituaiga lagomeli e pei ona faamatalaina e le tagata ma'i e mata'ituina, o lo'o fa'aalia uma ai suiga i le va o le amio tu'atasi ma le faiga fa'apolokiki lavelave a le meli?

"E te suʻesuʻeina le oti, ou te suʻesuʻeina le ola"

O su'esu'ega a Fabre e le'o fa'atatau i le fa'avasegaina ma le fa'avasegaina o ana mataupu, ae o le mata'ituina o latou olaga ma a latou amio i lo latou si'osi'omaga fa'anatura. E mafai ona ia taoto i luga o le eleele malo mo le tele o itula i le vevela o le tau mafanafana ma matamata i se teutusi o fausia se ofaga. O se faiga faasaienitisi fou atoatoa lea: “E te suesue i le oti, ou te suesue i le olaga,” o lana tusi lea.

Ae ui i lea, na ia tuʻuina atu ana iniseti i suʻesuʻega faʻaʻoleʻole: o le gyroscope wasp e eliina se ala i lalo o le eleele ma ona vae. I lona pito na te faia ai le ana e fa'atupu ai le togo, lea e tatau ona ia sapalai pea i lago ma lago. Afai e lele e tuli, na te tapunia le faitotoa i se maa. Afai e toe foi mai o ia ma le vete, o le a faigofie ona ia toe maua le faitotoa. Na faʻaaoga e Fabre se naifi e tatala ai le ala ma le potu faʻatoʻaga. Na taumafai le usuga e suʻe le faitotoʻa, na ia eli i le mea e tatau ona i ai, e leʻi iloa o loʻo matala le ala i luma. I le taimi o lana sailiga, na ia tamoʻe atu ai i totonu o le potu e fafaga ai, ae na te leʻi iloaina le togo sa tatau ona ia fafaga ma na ia solia ai. Seia oo ina ia tatala le ufiufi o le faitotoa, sa ia le iloa po o le a le isi mea e fai ma sa le mafai ona fafagaina le togo.

Na tuu atu e Darwin i iniseti sina vaega itiiti o le mafuaaga. Ae na iloa e Fabre: “O lenei amioga ua na o se filifili o gaoioiga faanaunau, o le tasi e mafua ai le isi, i se faasologa e oo lava i tulaga sili ona ogaoga e le mafai ona liliuina.” E ui o le rosa beetles e faapitoa, ae na ia tuuina atu le ula o isi ituaiga. E le'i umi ae mamate ia u'amea, faatasi ai ma togo. E iai se manatu fa'apitoa o le 'a'ai o le ga'o: muamua le ga'o, soso'o ai ma le maso, ae na'o le i'uga o maea neura ma ganglia. Faatasi ai ma le isi u'amea sa le'i aoga a latou faiga fafaga ma sa vave ona latou tapeina.

"E pei lava o auiliiliga o le meaola, atonu e sili atu nai lo nei, o le tulimataʻi e fausia e tusa ai ma nisi tulafono maʻoti e faʻaalia ai tino o iniseti tatou te faʻapotopotoina i lalo o le igoa o 'ituaiga'."

Faiaoga o tagata

I le 1867, na ave ai e le Minisita o Aoga a Napoleon III. o lo'o fa'alauiloa se polokalame o a'oa'oga ta'uta'ua ma a'oa'oga a teine. Na amata ona faia e Fabre ni vasega afiafi i Avignon. Sa avea aʻoaʻoga a teine ​​ma mea matuitui i le Lotu Katoliko. Ma ina ua taʻu atu e Fabre i teine ​​​​se mea e uiga i le faʻamaʻiina i lana vasega - e taʻua o le faʻafefeteina o fugalaau - sa matua tele naua mo leoleo amioatua amioatua. Na leiloa lana galuega ma lona fale mautotogi.

Ae i le taimi nei ua uma ona tusia e Fabre ni nai tusi aoga, ma o lea na ia faia ma le mamafa ma e leʻi umi ae manuia. Na ia tusia tusi mo le aʻoaʻoga aloaʻia, ae faʻapea foʻi ma mataupu faʻapitoa e pei o: "Lagi", "Le Lalolagi", "The Chemistry of Uncle Paul", "History of a Log of Wood". Na ia fa'amoemoe mo le atoatoa, ae le o le fevaevaea'i. I le faaaogāina o le pito i luga e masani ona faia e tamaiti, na ia faataʻitaʻia ai le faataamilosaga o le lalolagi ma faataamilo i le lā. O tusi muamua ia e le o tala fatu mo tamaiti ma tupulaga talavou. Faatasi ai ma le tupe maua mai nei tusi na mafai ai ona ia lafoaia galuega ma tuuto atoatoa o ia lava i ana sailiga.

O le “Souvenirs Entomologiques”

Sa ia tusia foi ana tusitusiga faasaienisi i se auala e tatau ai i soo se tamaitiiti atamai e sefulufa tausaga ona malamalama i ai. O le uluai voluma o Souvenirs na lomia i le 1879, ina ua 56 ona tausaga. I le 1907, i le 84 o ona tausaga, na ia lomia ai le lona sefulu. Sa tatau ona mulimuli atu i ai le lona sefulutasi, ae ua le toe lava lona malosi. I le 1910 na ia filifili ai e faia se lomiga mulimuli, lea na faʻaalia i le 1913, faʻaalia i le tele o ata na puʻeina e lona atalii o Paulo e fai ma ana paaga.

O le galuega na maua ai le faamemelo e le gata o saienitisi, ae faapea foi ma tusisolo e pei o Maurice Maeterlinck, Edmond Rostand ma Romain Rolland. Na taʻua o ia e Victor Hugo o le "Homer o iniseti." E le na o tala alofa faanoanoa ma tauiviga totoa o loo i ai i lenei tusi e faamaonia ai le faatusatusaga. O le atoaga o le olaga o loʻo i totonu o le galuega, o lona matagofie vao. O le mea moni, e sili atu i le pese lototoa a tina na usuina e le au Provencals, ae le o le au tau e faasaga i o latou lava ituaiga, e pei ona tusia e Eleni.

O le galuega na teena e nisi o sui o le lalolagi aʻoaʻoga: e leʻi tusia "faasaienisi" ma e le talafeagai le mamanu tusitusia mo se galuega faasaienisi.

Fa'amalo tuai

I le 1911, na amata ai ona filifilia o ia e se tauvaga mo le Nobel Prize, ae o le Institut Française ua i ai se isi sui tauva. O le tusisolo o Mistral, o ia lava o se Nobel Prize winner, na ia faaaogaina lana aia tatau e filifilia ai i le tausaga na sosoo ai. A leai se manuia. Na le toe fa'atau atu tusi a'oga ma na toe amata e Fabre le taua mo ana mea'ai i aso uma. Na lomia e Mistral se tala i le “Matin” i lalo o le ulutala: “O le atamai e oti i le fia aai.” O le taunuuga o le lolovaia o foai. Faatasi ai ma le fesoasoani a ana uo, o ia, na mafatia i le matua ma le faanoanoa mo lona toalua lona lua ua maliu, na toe faafoi atu foai taitasi ma tuuina atu le sao e le faailoaina i tagata matitiva o Serignan.

Ua mou malie atu o ia. Ua le toe mafai ona ia ulufale atu i lana potu suesue i le fogafale muamua po o le togalaau. Ae seʻia oʻo i le aso mulimuli, na ia manaʻo e tatala pupuni o lona potu ina ia mafai ona ia lagona le la. E oo atu i le aso mulimuli na ia talanoa ai e uiga i iniseti ma faamatala atu o latou igoa ma o latou tupuaga i le tausimaʻi na tausia o ia. Na maliu Jean-Henri Fabre ia Oketopa 11, 1915.

Na faaliliuina le galuega a Fabre i le tele o gagana, ae mo se taimi umi na o vaega ma vaega na maua i le gagana Siamani. O ata tifaga na faia e uiga ia te ia i Farani ma le Soviet Union, ma i Iapani sa faʻaaloalogia tonu o ia ona o lana tuufaatasiga o le faasaienisi ma le faatufugaga. Na oo lava lenei mea na mafai ai e se kamupani Iapani ona faatau atu kopi e 10.000 o lana tamai laulau faigaluega, lea na ia taʻua i le tele o taimi i ana tusitusiga. O laʻu tusi, lea na lomia i le 1995, na faaliliuina foi i le gagana Iapani ma Korea.

O se taunuuga o le umi o le ita Farani-Siamani - Fabre na oo uma i le Franco-Siamani Taua o le 1870 ma le amataga o le Taua Muamua a le Lalolagi - o le fiafia ia Fabre e le sili atu i le gagana Siamani. Na o ni nai vaega na lomia. Naʻo le 2010 na faʻamalosi ai le fale lomitusi Mattes und Seitz e tuʻuina atu le lomiga atoatoa o le "Memoirs of an Entomologist" i Siamani, lea na maeʻa i le 2015 ma le lona sefulu o voluma. 

O le Beltz-Verlag lomiga o laʻu tusi "Ou te suʻesuʻeina le olaga" ua leva ona faʻatau atu. Ae ui i lea, o se lomiga fou o loʻo avanoa e pei o se lolomi i luga ole manaʻoga mai se faʻatau tusi tele i luga ole laiga. E faaiu le tusi i le upusii lenei: 

“I oʻu miti i aso, sa masani ona ou moomoo maimau pe ana mafai ona ou mafaufau mo na o ni nai minute i le faiʻai muamua o laʻu taifau, e tilotilo i le lalolagi e ala i mata tuufaatasi o se namu. Maʻeu le ese o mea o le a iai i lenā taimi!”

O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!

I LE FUAFUAGA I LE FILIFILIA AUSIA


Tusiaina e Matini Auer

Fanau mai i Vienna i le 1951, sa avea muamua ma se tagata musika ma se tagata fai pese, tusitala saoloto talu mai le 1986. Fa'ailoga eseese ma fa'ailoga, e aofia ai ma le fa'aigoaina o le polofesa i le 2005. Sa a'oa'oina le aganu'u ma agafesootai anthropology.

Tuua se Faamatalaga