in ,

Suʻesuʻega o faʻamataʻu faaniukilia i Iukureini - na o le pau le fofo o se faʻaiʻuga vave i le taua | Greenpeace int.

Amsterdam - O osofaʻiga a le militeri a Vladimir Putin i Iukureini o loʻo faʻaalia ai se faʻamataʻu faaniukilia e leʻi tupu muamua, faatasi ai ma le 15 faʻatau faaniukilia faakomepiuta a le atunuu, e aofia ai ma le tele o le malosiaga faaniukilia a Europa, o loʻo feagai ma faʻalavelave faʻaleagaina o le a avea ai vaega tetele o le konetineta o Europa, e aofia ai Rusia, suʻesuʻega fou e le mafai ona nofoia. fa'aaliga mo le tele o tausaga.[1]

I le fale gaosi Zaporizhzhia, lea na gaosia ai le 2020% o le eletise a Iukureini i le 19 ma o loʻo i ai fitafita Rusia ma meafaigaluega a le militeri i totonu o kilomita, [2] e ono faʻamalo tetele ma ono vai malulu o loʻo i ai le fiaselau o tone o le suauu faaniukilia maualuga. E tolu reactors o loʻo faʻaogaina nei ma e tolu ua tapunia talu mai le amataga o le taua.

O suʻesuʻega na aoina e tagata faʻapitoa mo Greenpeace International e oʻo mai i le faaiuga o le saogalemu o Zaporizhzhia ua matua lamatia e le taua. I se tulaga sili ona leaga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faʻaumatia ai le faʻaogaina o le reactor ma le malulu, o le tuʻuina atu o le leitio mai le autu o le reactor ma le vaitaele e teu ai suauu i totonu o le siosiomaga e mafai ona mafua ai se mala e sili atu le leaga nai lo le mala Fukushima Daiichi i le 2011. vaega o fanua e selau kilomita mai le nofoaga o le reactor e ono le toe talileleia mo le tele o tausaga. E tusa lava pe leai se faʻaleagaina tuusaʻo i le fale, e faʻalagolago tele le faʻaulu i luga o le eletise eletise e faʻaogaina ai le malulu, le maua o inisinia faaniukilia ma tagata faigaluega, ma le avanoa i mea mamafa ma mea faʻaoga.

Jan Vande Putte, tusitala faʻatasi o suʻesuʻega faʻalavelave, [3] fai mai:

"O le faʻaopoopoina i mea mataʻutia na tutupu i le vaiaso talu ai o se tulaga faʻamataʻu faaniukilia tulaga ese. Mo le taimi muamua i le tala faasolopito, o se taua tele o loʻo tauina i totonu o se atunuʻu o loʻo i ai le tele o masini faaniukilia ma le faitau afe o tone o suauʻu faʻaalu eletise. O le taua i le itu i saute o Iukureini i Zaporizhia ua faateleina ai le lamatiaga o se faalavelave matuia mo i latou uma. A fa'aauau pea lenei taua, o le a tumau pea le fa'amata'u a le militeri i fale faaniukilia a Ukrainian. O se tasi lea o le tele o mafuaʻaga e tatau ai ona faʻamutaina e Putin lana taua faasaga ia Iukureini i le taimi lava lena.

Talu mai le amataga o le taua i Iukureini, Greenpeace International ua mataʻituina lelei le aʻafiaga i nofoaga faaniukilia i le salafa o le atunuʻu. Greenpeace International i aso nei na lomia ai se auʻiliʻiliga faʻapitoa o nisi o lamatiaga tetele i le Zaporizhzhia malosiaga faaniukilia i le itu i saute o Ukraine.

I le tulaga o se pomu faʻafuaseʻi, ma sili atu i le tulaga o se osofaʻiga ma le loto i ai, o taunuuga e mafai ona faʻalavelave, e sili atu nai lo le aʻafiaga o le faʻalavelave faaniukilia a Fukushima i le 2011. Ona o le faʻafitauli o le malosi faaniukilia, lo latou faʻalagolago i se seti lavelave o faiga lagolago ma le umi o le taimi e manaʻomia e aumai ai le laau i se tulaga sili atu le saogalemu o le saogalemu, na o le pau lava le auala e faʻaitiitia ai le lamatiaga o le faʻamutaina o le taua.

E fia faailoa atu e Greenpeace lona fa'aaloalo loloto ma le fa'afetai i tagata faigaluega uma i nofoaga fa'ato'aga faaniukilia i Iukureini, e aofia ai ma Chernobyl, o lo'o galulue i tulaga ogaoga e fa'amautu ai le mautu o fale faaniukilia.[4] Latou te puipuia e le gata i le saogalemu o lo latou lava atunuu, ae o se vaega tele o Europa.

Na faia e le Komiti o Kovana o le International Atomic Energy Agency (IAEA) se fonotaga faʻafuaseʻi i le Aso Lulu, Mati 2, e talanoaina ai le faʻalavelave faaniukilia i Ukraine.[5]

Saunoaga:

[1]. "O le vaivai o le malosi faaniukilia i le taimi o se feteenaiga a le militeri lesona mai Fukushima Daiichi Taulai atu i Zaporizhzhia, Iukureini", Jan Vande Putte (Faufautua Puipuia o le Radiation ma le Nuclear Activist, Greenpeace East Asia & Greenpeace Belgium) ma Shaun Burnie (Senior Nuclear Specialist, Greenpeace East Asia) https://www.greenpeace.org/international/nuclear-power-plant-vulnerability-during-military-conflict-ukraine-technical-briefing/ - Fa'amatalaga autu o lo'o lisi atu i lalo.

[2] O lipoti a le lotoifale i le aso 2 o Mati na fautua mai ai le faitau afe o tagata lautele i Enerhodar, le aai talimalo o le Zaporizhzhia reactors, na taumafai e poloka le agai i luma o fitafita Rusia i le malosiaga faaniukilia.
Vitio mai le pulenuu o le taulaga: https://twitter.com/ignis_fatum/status/1498939204948144128?s=21
[3] O Jan Vande Putte ose faufautua mo le puipuiga o le radiation ma le tau faaniukilia mo Greenpeace East Asia ma Greenpeace Belgium

[4] Chernobyl o le sipelaga Ukrainian o Chernobyl

[5] Na logoina le IAEA e le malo o Rusia i le aso 1 o Mati, 2022 e faapea na pulea e le militeri a Rusia le vaega o loo siomia ai le fale eletise faaniukilia a Zaporizhzhia - https://www.iaea.org/newscenter/pressreleases/update-6-iaea-director-general-statement-on-situation-in-ukraine

O fa'ai'uga pito sili ona taua ole su'esu'ega a Greenpeace o:

  • O le fale eletise a Zaporizhzhia, e pei o mea faʻaola uma e iai le suauʻu vevela, maualuga le leitio, e manaʻomia le eletise faifai pea mo le malulu e tusa lava pe tape. Afai e alu i lalo le laina eletise ma faaletonu le reactor i totonu o se nofoaga, o loʻo i ai afi faʻapolopolo tiso ma maʻa, ae o lo latou faʻalagolago i le taimi e le mafai ona faʻamaonia. O lo'o i ai fa'afitauli e le'i fo'ia i afi fa'alavelave fa'afuase'i a le Zaporizhzhia, o lo'o i ai le fa'atatauga o le suau'u mo na'o le fitu aso i luga o le nofoaga.
  • O faʻamaumauga aloaʻia mai le 2017 na lipotia mai e 2.204 tone o suauʻu faʻaalu maualuga i Zaporizhzhia - 855 tone o loʻo i totonu o vaituloto faʻaalu e sili ona vaivai. A aunoa ma le maalili malosi, latou te lamatia le vevela ma le ausa i le tulaga e mafai ai ona mu le atigi u'amea suauʻu ma faʻasaʻoloto le tele o suʻesuʻega leitio.
  • Zaporizhzhia, e pei o faʻaogaina uma o malosiaga faaniukilia, e manaʻomia ai se faiga faʻapitoa lagolago, e aofia ai le i ai pea o tagata agavaa, eletise, avanoa i vai malulu, vaega faʻapitoa ma meafaigaluega. O ia faiga lagolago e matua afaina lava i taimi o taua.
  • O fale faaniukilia a Zaporizhzhia o lo'o i ai se pusa sima e puipuia uma ai le fa'aulu, lona fa'amafanafana ma le vaita'ele fa'aalu. Ae ui i lea, e le mafai ona tatalia le a'afiaga o pulu mamafa. E ono lavea fa'afuase'i le faiga. E foliga mai e le mafai ona osofaʻia ma le loto i ai le fale aua o le faʻaola faaniukilia e mafai ona afaina tele ai atunuu tuaoi, e aofia ai Rusia. Peita'i, e le mafai ona fa'ato'a fa'ate'aina.
  • I le tulaga sili ona leaga, o le a faʻaumatia le faʻamauina o le reactor e ala i faʻalavelave faʻafuaseʻi ma o le a le manuia le faʻamafanafanaga, o lona uiga e mafai ona sola ese mai le leitio o le reactor ma le vaitaele e aunoa ma se faʻalavelave i le siosiomaga. O le mea lea e tula'i mai ai se tulaga lamatia o le a le mafai ona o'o iai le fale atoa ona o le maualuga o le maualuga o le radiation, lea e mafai ona o'o atu ai i le fa'aoso atili o isi reactors ma vaita'ele suau'u, ta'itasi e tufatufaina atu le tele o le leitio i itu eseese o matagi i le tele o vaiaso. E mafai ona avea le tele o Europa, e aofia ai Rusia, e le mafai ona nofoia mo le itiiti ifo i le tele o tausaga ma sili atu i le mamao o le selau o kilomita, o se faʻataʻitaʻiga faʻafefe ma atonu e sili atu le leaga nai lo le mala Fukushima Daiichi i le 2011.
  • E umi se taimi e aumai ai se fale eletise o loʻo galue i se tulaga o le saogalemu e le manaʻomia ai se isi faʻalavelave a tagata. Pe a tapuni se reactor, o le vevela o totoe mai le leitio e faʻaitiitia faʻafuaseʻi, ae tumau pea le vevela ma e tatau ona faʻamalieina mo se vaitaimi o le 5 tausaga aʻo leʻi mafai ona utaina i totonu o koneteina mamago sima e teu ai lo latou vevela e ala i le taʻavale masani o le ea i fafo. pusa reactor. O le tapuniina o se reactor e mafai ona faasolosolo malie ona faʻaitiitia tulaga lamatia i le aluga o taimi, ae e le foia ai le faʻafitauli.

puna
Ata: Greenpeace

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga