Ono što ljude čini izbjeglicama

60 milijuna ljudi širom svijeta bilo je u bijegu krajem 2014., godinu dana ranije 51,2 milijuna. U Austriji, Ministarstvo unutarnjih poslova očekuje do 2015 zahtjeva za azil u 80.000. godini. - Ogroman porast uglavnom je uzrokovan ratom u Siriji. 7,6 milijuna Sirijaca izbjeglice su u vlastitoj zemlji, gotovo 3,9 milijuna je nasukano u susjednim zemljama - ostatak dolazi u Europu. Ali postoje i oružani sukobi u drugim zemljama - zajedno sa Sirijcima, izbjeglice iz Afganistana i Iraka posebno dolaze u Europu. Zajedničko im je: U svim tim sukobima druge zemlje imaju prste u igri.

Izbjeglice: posljedice industrijskih interesa

Režim sirijskog diktatora Bashar al-Asada opskrbljuje oružjem od strane Rusije. Iračka kriza i porast IS-a (islamska država) izravna su posljedica kampanje Iraka američkog predsjednika Georgea Busha. "Snaga vakuuma nastala raspadom vojske popunjavala je al-Qaidovim potezima - to je ono što je stvorilo današnju islamsku državu ili IS", objašnjava stručnjak za Bliski Istok Karin Kneissl.

"Strašno je promatrati da će oni koji uzrokuju sukob ostati nekažnjeni".
António Guterres, povjerenik UN-a za izbjeglice António Guterres

Opet i opet, ulje je okidač za rat, kao i sveučilišnih profesora Petros Sekeris (Sveučilište u Portsmouth) i Vincenzo Bove (Sveučilište Warwick) saznala. Oni su ispitivali za studiju zemalja 69 u kojima su se bunili između 1945 i 1999 građanskih ratova. U oko dvije trećine sukoba stranih snage intervenirale, uključujući i Velikoj Britaniji u Nigeriji (1967 na 1970) ili SAD-u Iraku 1992. Rezultat istraživanja: Zemlje s visokim rezervama nafte i neke tržišne snage mogu se nadati vojnoj podršci iz inozemstva. Nigerija ne dolazi do danas na odmor: Postoje iskorištavanje naftne tvrtke Shell i ExxonMobil desetljećima, ulje resursi delti Nigera i uništiti prirodu i egzistenciju stanovništva. Uz pomoć nigerijske vlade, tvrtke imaju koristi od bogatih depozita nafte, ali stanovništvo ne sudjeluje u dobiti. Rezultat je brojni, često oružani sukobi. "Strašno je primijetiti da će ostali u sukobu ostati nekažnjeni", kritizira povjerenik UN-a za izbjeglice António Guterres. Čak i diktatori mogu računati na pomoć iz inozemstva: Libijski diktator Moamer Gadafi promijenio gotovo 300 milijuna eura u švicarskim bankovnim računima, slično bivšem egipatskom vladaru Hosni Mubarak se događa. "Ovaj novac nedostaje vladama sljednica za izgradnju zemlje", izjavio je glasnogovornik Attac David Walch.

“Globalizacija korporacija nije ništa drugo nego nastavak eksploatacije u najmračnijim kolonijalnim vremenima. [...] Petina brazilskih obradivih površina već se koristi za uzgoj stočne hrane za zemlje EU-a, dok četvrtini stanovništva prijeti glad. "
Klaus Werner-Lobo, autor "Mi posjedujemo svijet"

Obrada tvrtki

Među tzv. Push faktorima koji uzrokuju ljude da napuste svoju zemlju su siromaštvo, tlačenje i progon; Čimbenici privlačenja su prospekt bogatstva, ponude i pristojnog života. "Osnovne ljudske potrebe su iste diljem svijeta: hrana, krov nad glavom i obrazovanje za djecu", kaže glasnogovornica Caritasa Margit Draxl. "Većina ljudi želi dobar život u svojoj domovini, samo mali dio želi otići". Međutim, globalizacija i eksploatacijska poduzeća lišavaju ljude u zemljama u razvoju za život. "Globalizacija korporacija nije ništa drugo nego nastavak eksploatacije u najmračnijim kolonijalnim vremenima", piše Klaus Werner-Lobo u svojoj knjizi "Mi posjedujemo svijet".

"Većina ljudi želi dobar život u svojoj domovini, samo mali dio želi otići."
Margit Draxl, Caritas

Kao primjer spominje Bayer Group, jedan od najvažnijih Coltanovih kupaca. Od Coltana se oporavlja metalni tantal, koji se koristi za proizvodnju mobilnih telefona ili prijenosnih računala. Do 80 posto svjetskih talijanskih naslaga nalaze se u Demokratskoj Republici Kongo. Tamo se stanovništvo iskorištava, dobit je rezerviran za malu elitu. Od 1996-a, u Kongu su bili građanski ratovi i oružani sukobi. Svaki novčić koji zaraćene stranke zarađuju prodajom sirovina teče u oružarnu kupuje i produljuje rat. U kongolskim radnicima rudnika, uključujući i mnoge djece, rade u nečovječnim uvjetima. Nestlé je također često kritizirana glede ljudskih prava: jedno od temeljnih ljudskih prava je pristup čistoj vodi, što je često nedostatno u zemljama u razvoju. Predsjednik Nestléa Peter Brabeck ne čuva činjenicu da voda u njegovim očima nije javno dobro, već bi trebala imati tržišnu vrijednost kao i svaka druga hrana. U zemljama poput Pakistana, Nestlé crpi podzemnu vodu kako bi je bacila i prodala kao "Nestle Pure Life".

Glad je čovjek-made

Izvještaj Foodwatch-a "Die Hungermacher: Kako Deutsche Bank, Goldman Sachs & Co. nagađaju hranom na račun najsiromašnijih" pruža neodoljiv dokaz da špekulacije hranom na robnim burzama povećavaju cijene i uzrokuju glad. "Samo u 2010. godini više cijene hrane osudile su 40 milijuna ljudi na glad i apsolutno siromaštvo", navodi se u izvješću. Uz to, velik dio obradivih površina u zemljama u razvoju koristi se za proizvodnju izvozne robe. Sve češće za uzgoj soje, koja se zatim otprema u Europu kao stočna hrana. "Petina brazilskih oranica već se koristi za uzgoj stočne hrane za zemlje EU-a, dok četvrtini stanovništva prijeti glad", piše Klaus Werner-Lobo. "Dijete koje danas umre od gladi ubija se", zaključuje Jean Ziegler, švicarski autor i aktivist za ljudska prava. "Gladni ljudi obično su preslabi da napuste svoju zemlju", objašnjava glasnogovornica Caritasa Margit Draxl. "Te obitelji tada često šalju najjačeg sina kako bi uzdržavao preostalu obitelj."

Loša razvojna pomoć

Izdaci za razvojne pomoći u pogledu tih spletke samo kap u moru, osobito stoga Austriji ne ispunjava svoje obveze: UN predviđa da svaka zemlja u svijetu pruža 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda BDP-a na razvojnu pomoć, Austrija došao 2014 samo 0,27 posto. Uostalom, od 2016-a povećanje inozemnog katastrofa pokriva fond od pet do 20 milijuna eura.

"Između 2008 i 2012, odljevi iz zemalja na globalnom jugu više su nego udvostručili priljeve novih sredstava".
Eurodad (Europska mreža za dug i razvoj)

Dvije nedavno objavljenih izvješća Global Financial Integrity i Eurodad (Eurodad) do razvojnih fondova također doći do zastrašujuće zaključka: Sam 2012 su vlade zemalja globalnog Juga izgubili preko ilegalnih tokova novca više nego 630 milijardi dolara. Mnogo toga se može pripisati cjenovnoj manipulaciji u trgovini unutar poduzeća, kao i otplatu duga i povratu uloženih stranih ulagača. "Između 2008 i 2012, odljevi iz zemalja na globalnom jugu više su nego udvostručili priljev novih sredstava", izjavio je Eurodad.

Bijeg od klimatskih promjena

Klimatske promjene također su uzrok leta. Prema Greenpeaceu, samo u Indiji i Bangladešu, do 125 milijuna ljudi morat će pobjeći od obale do unutrašnjosti zbog porasta razine mora. Predsjednik države Pacifika na otoku Kiribati već je službeno zatražio priznanje njegovih više od 2008 građana kao stalnih izbjeglica u 100.000-u u Australiji i na Novom Zelandu. Razlog: Očekuje se da će porast razine mora potopiti otočnu državu do kraja ovog stoljeća. No izbjeglice za zaštitu okoliša (još) ne pojavljuju se na Konvenciji o ženevskim izbjeglicama. Nedavno usvojeni ciljevi održivog razvoja UN-a (SDG) uključuju zajedničku borbu protiv klimatskih promjena. Također uključuje i obvezujući međunarodni sporazum o klimatskim promjenama koji će biti učinjen na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Parizu u prosincu.

Nova rješenja za tražitelje azila

Ljudi koji su uspjeli u svom bijegu od rata i progona u Austriji, ovdje ne uvijek pronaći optimalne uvjete, poput krize u središtu prvog traiskirchen dokazuje. Postupak azila obično traje godinama i teško je da tražitelji azila dobiju radnu dozvolu. Prema Zakonu vanjskih rada za one zaista mogu raditi nakon tri mjeseca, ali puni pristup tržištu rada su dobili tek nakon uspješnog završetka postupka azila kada su prepoznati kao izbjeglice i dobili „supsidijarna zaštita”. U praksi, tražitelji azila mogu prihvatiti samo dobrotvorne poslove, kao što je vrtlarenje ili snježnjenje snijega. Tu je takozvana naknada za priznavanje od nekoliko eura po satu, što nije dovoljno za život.

Projekti poput pomoći u četvrti Caritas Vorarlberg omogućuju tražiteljima azila da se uključe u smisleni rad. Pojedinci kojima je potrebna pomoć - kao što su kućni i vrtni poslovi - imaju mogućnost angažirati tražitelje azila i neizravno se plaćaju donacijama. Kilian Kleinschmidt, međunarodno iskusan stručnjak za izbjeglice, vidi rješenje u omogućavanju izbjeglica da sudjeluju u ekonomskom ciklusu. U ime UNHCR-a, njemački je bio na drugom najvećem izbjegličkom logoru na svijetu na jordansko-sirijskoj granici i okrenuo kamp u grad s vlastitom ekonomskom snagom. "Oporavak geto za izbjeglice olakšava integraciju, jer su često geografski izolirani", kaže Kleinschmidt, zagovarajući stambene programe umjesto kontejnera. "U srednjoročnom razdoblju, Europa treba 50 milijuna radnika, određena zanimanja imaju manjkvu zaposlenost. Izbjeglice dolaze na posao i ne traže pomoć u socijalnoj pomoći. "

Inicijative

Organizacije poput Caritasa ili Agencije za austrijsku razvojnu suradnju (ADA) nude ljudima u zemljama u razvoju buduće perspektive. Na primjer, ADA podržava istočnoafričku razvojnu organizaciju IGAD u provedbi sustava ranog upozoravanja sukoba CEWARN za sprječavanje sukoba i izgradnju mira. U jednom od svojih projekata, Caritas podržava osposobljavanje učitelja osnovnih škola u Južnom Sudanu i time pridonosi poboljšanju obrazovnih mogućnosti u zemlji. Fairtrade također nudi bolji život u zemljama Južne, s višim cijenama i premijama za kavane ili vinograde.
www.entwicklung.at
www.caritas.at
www.fairtrade.at

Magda's Hotel
U Austriji, hotel u Beču, društveni posao Caritasa, smatra se vodećim projektom za integraciju izbjeglica: priznati izbjeglice iz zemalja 14 rade ovdje. Osim gostinjskih soba, postavljen je i zajednički apartman za manje izbjeglice bez pratnje, koji mogu započeti naukovanje u hotelu.
www.magdas-hotel.at

Banka za opće dobro
Banka za zajedničko dobro nudi alternativu tradicionalnim bankama: profit više nije jedini faktor koji mjeri uspjeh. Faktor novca treba koristiti bez spekulacije i regionalno za opće dobro.
www.mitgruenden.at

Fairphone
Mobilni telefon Fairphoneja proizveden je pod najmanjim mogućim uvjetima, a minerali potrebni za izradbu, posebno Coltan, potječu od certificiranih mina koji ne financiraju građanski rat.
www.fairphone.com

Foto / video: Shutterstock, Opcijski medij.