O le taua i Iukureini na mafua ai le tusa ma le 100 miliona tone o CO2e i le fitu masina muamua. E pei lava o, mo se faʻataʻitaʻiga, o Netherlands emits i le vaitaimi lava e tasi. Na tuʻuina atu e le Matagaluega o le Siosiomaga a Ukrainian nei fuainumera i se itu faʻapitoa mo le COP27 climate summit i Sharm el Sheik1. O le suʻesuʻega na amataina e le tagata poto o le tau ma le malosi o Dutch Lennard de Klerk, o le sa nofo ma galue i Ukraine mo se taimi umi. Na ia atiina ae galuega o le tau ma le malosi i alamanuia mamafa iina, faapea foi i Bulgaria ma Rusia. O sui o le tele o kamupani faufautua faavaomalo mo le puipuiga o le tau ma le malosi faʻafouina ma se sui o le Matagaluega o le Siosiomaga i Ukrainian na galulue faʻatasi i le suʻesuʻega2.
Sa su'esu'eina le fa'aoso ona o femalaga'iga a tagata sulufa'i, osofa'iga, afi ma le toe fa'aleleia o atina'e lautele.
Vaalele: 1,4 miliona tone o CO2e
O le suʻesuʻega e suʻesuʻe muamua le feʻaveaʻi o vaalele na mafua mai i le taua. O le aofaʻi o tagata na sosola i le sone o taua i sisifo o Ukraine e tusa ma le 6,2 miliona, ma le aofaʻi o i latou na sosola i fafo i le 7,7 miliona. Faʻavae i luga o nofoaga e alu ese ai ma mea e alu i ai, o auala o felauaiga na faʻaaogaina e mafai ona faʻatatauina: taʻavale, nofoaafi, pasi, vaʻa puʻupuʻu ma umi. E tusa ma le 40 pasene o tagata sulufaʻi ua toe foʻi i o latou lava nuʻu ina ua maeʻa le faʻateʻaina o fitafita Rusia. I le aofaʻi, o le aofaʻi o felauaiga o feoaiga mai le vaalele e faʻatatau i le 1,4 miliona tone o CO2e.
Galuega fa'afitafita: 8,9 miliona tone o CO2e
O suauʻu faʻaola o se vaega taua o galuega a le militeri. E faʻaaogaina mo tane ma taʻavale faʻaofuofu, vaalele, felauaiga mo pulufana, fitafita, meaʻai ma isi sapalai. Ae o taʻavale a tagata lautele e pei o laveaʻi ma afi afi, pasi faʻasaʻo, ma isi mea e faʻaaogaina ai le suauu. O ia faʻamatalaga e faigata ona maua e oʻo lava i taimi filemu, seʻi vagana ai taua. O le faʻaaogaina o le autau a Rusia na faʻatatau i le 1,5 miliona tone e faʻavae i luga o le vaʻaia o suauu i le sone o taua. Na fuafuaina e le au tusitala le taumafaina o le autau a Ukrainian i le 0,5 miliona tone. Latou te faʻamatalaina le eseesega e ala i le fai mai o le au Ukrainian e sili atu ona pupuu auala o sapalai nai lo le au osofaʻi ma e masani ona latou faʻaogaina masini mama ma taʻavale. Ole aofa'iga ole 2 miliona tone ole suauu na mafua ai le 6,37 miliona tone ole CO2e.
O le faʻaaogaina o pulu e mafua ai foi le tele o faʻaoso: i le taimi o le gaosiga, i le taimi o felauaiga, pe a mu le mea faʻamalosi pe a fana ma pe a pa le poloketi i luga o le aʻafiaga. Ole fa'atatau ole fa'aaogaina o atigi fana e eseese ile va ole 5.000 ma le 60.000 ile aso. E sili atu nai lo le 90% o le faʻaosoina e mafua mai i le gaosiga o poloketi (peleue uʻamea ma mea pāpā). I le aofaʻi, o faʻamalo mai auupega e faʻatatau i le 1,2 miliona tone o CO2e.
Afi: 23,8 miliona tone o CO2e
O faʻamaumauga satelite o loʻo faʻaalia ai le tele o afi - mafua mai i le faʻafefe, pomu ma maina - ua faʻatupulaʻia i sone o taua pe a faʻatusatusa i le tausaga talu ai: o le numera o afi e sili atu i le 1 ha na faʻateleina 122-fold, o le vaega na afaina 38 -gaugau. O afi o vaomatua e maua ai le tele o nei Emissions mai afi i le fitu masina muamua o le taua e 23,8 miliona tone o CO2e.
Toe fa'aleleia: 48,7 miliona tone o CO2e
O le tele o fa'apogai e mafua mai i le taua o le a sau mai le toe fausia o fale fa'aleaganu'u fa'aleagaina. O nisi o nei mea ua uma ona tupu i le taimi o le taua, ae o le tele o le toe fausiaina o le a le amataina seia maeʻa taua. Mai le amataga o le taua, na faʻamauina e le pulega a Ukrainian le faʻaumatiaga na mafua mai i taua. O faʻamaumauga na aoina e matagaluega eseese na faʻatautaia e avea ma lipoti a le Kyiv School of Economics i le galulue faʻatasi ma se vaega o tagata atamamai mai le Faletupe a le Lalolagi.
Ole tele ole fa'aleagaina o lo'o i totonu ole vaega o fale (58%). E oo mai ia Setema 1, 2022, e 6.153 fale o le aai na faaleagaina ma 9.490 na faaleagaina. 65.847 fale tumaoti na faaleagaina ma 54.069 faaleagaina. O le toe faʻaleleia o le a amanaʻia mea moni fou: ona o le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi, e le o fale uma o le a toe faʻaleleia. I le isi itu, o fale mautotogi Soviet-era e matua laiti lava i tulaga o aso nei. Atonu o le a tetele atu fale mautotogi fou. O faiga faufale o lo'o i ai nei i Europa i Sasa'e ma Europa Tutotonu na fa'aaogaina e fa'atatau ai le fa'aoso. O le gaosiga o le sima ma le piliki o se ma o piliki o puna sili ia o le CO2 emissions Fou, o mea fau fale e itiiti le carbon malosi o le a maua, ae ona o le tele o le faʻaleagaina, o le tele o le fausiaina o le a faia e faʻaaoga ai metotia o loʻo iai nei. O faʻasalaga mai le toe faʻaleleia o fale e faʻatatau i le 2 miliona tone o CO28,4e, o le toe faʻaleleia o atinaʻe lautele - aʻoga, falemaʻi, aganuu ma taʻaloga, fale faʻalelotu, fale gaosi oloa, faleoloa, taavale - i le 2 miliona tone.
Methane mai North Stream 1 ma le 2: 14,6 miliona tone CO2e
E faitau foi e tusitala le methane na sao ina ua sabotage le North Stream Pipelines e pei o aumalaga mai tagata sulufai, galuega o taua, afi ma toe fausia. E ui e le o iloa po o ai na faia le sabotage, e foliga mai e mautinoa lava na fesoʻotaʻi ma le taua a Ukraine. O le methane na sao e tutusa ma le 14,6 miliona tone o CO2e.
___
Ufiufi ata e Luaks Johnns i pixabay
1 https://seors.unfccc.int/applications/seors/attachments/get_attachment?code=U2VUG9IVUZUOLJ3GOC6PKKERKXUO3DYJ , va'ai fo'i: https://climateonline.net/2022/11/04/ukraine-cop27/
2 Klerk, Lennard de; Shmurak, Anatolii; Gassan-Zade, Olga; Shlapak, Mykola; Tomolyak, Kyryl; Korthuis, Adriaan (2022): Faʻaleagaina o le Tau na mafua mai i le Taua a Rusia i Iukureini: Matagaluega o le Puipuiga o le Siosiomaga ma Punaoa Faanatura o Iukureini. I luga ole laiga: https://climatefocus.com/wp-content/uploads/2022/11/ClimateDamageinUkraine.pdf
O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!