in ,

Buen Vivir - O se aia i le ola lelei

Buen Vivir - I Ecuador ma Bolivia, o le aia tatau i se olaga lelei ua uma ona tusia i le faavae mo le sefulu tausaga. Mata o le a avea foi ma se faʻataʻitaʻiga mo Europa?

Buen Vivir - O se aia i le ola lelei

"Buen vivir e faatatau i meafaitino, agafesootai ma le agaga faʻafetai mo tagata uma o le alalafaga e le mafai ona faʻaaluina e isi ae le o le faʻaaluina o punaoa faanatura."


I le sefulu tausaga ua mavae, na luluina ai le lalolagi e le tulaga tau tupe. O le paʻu o se maketi mo mokesi i totonu o le US ua mafua ai le faitau piliona o tupe gau i faletupe tetele, sosoo ai ma se tamaoaiga o le lalolagi atoa ma le faaletonu tautupe i le tele o atunuu. O le Euro ma le Europa Monetary Europa ua paʻu i se tulaga ogaoga o le toʻa.
E toʻatele na latou iloaina i le 2008 i le taimi lata mai o la tatou faiga faʻaletupe ma le tamaoaiga o loʻo i ai i se auala sese. O i latou na mafua ai le Pau Tele o le Tamaoaiga na "faasaoina," na tuu i lalo o le "puipui puipui" ma tuuina atu ponesi. O i latou na lagona o latou aʻafiaga leaga na "faasalaina" e ala i le afaina o faamanuiaga faʻaagafesootai, toesea o galuega, leai o fale ma le soifua maloloina.

Buen Vivir - fesoʻotaʻiga nai lo le tauvaga

"I a tatou faauoga ma mafutaga i aso uma, tatou te lelei pe a tatou ola i tulaga faatauaina o tagata: talitonuga mautinoa, faamaoni, faalogo, lagona alofa, talisapaia, felagolagomai, fesoasoani felagolagomaʻi ma fetufaai. O le "tamaoaiga" maketi o maketi, i le isi itu, e faavae i luga o tulaga taua o le manuia ma tauvaga, "o le tusi lea a Christian Felber i lana tusi 2010" Gemeinwohlökonomie. Le faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga o le lumanaʻi. "O lenei feteʻenaʻiga e le naʻo se pona i se lalolagi faʻapitoa pe tele, ae o se faʻaleagaga faʻaleaganuʻu. Na te vaevaeina i tatou taitoatasi ma avea ma sosaiete.
O le tamaoaiga lelei masani e faatatau lea i se tamaoaiga o loʻo faʻaleleia le lelei lautele, nai lo tupe maua, faʻatauvaga, matapeʻapeʻa ma le mataʻutia. E mafai foi ona e fai atu o loo taumafai o ia mo se olaga lelei mo tagata uma, nai lo le taugata mo ni nai tagata.
O le "olaga lelei mo tagata uma" ua avea i tausaga talu ai o se vaitaimi e faʻaaoga eseese. E ui o nisi o lona uiga e tatau ona tele se taimi e te fiafia ai ma fiafia ai i lou olaga, atonu e vavae ese le tele o lapisi ma ave le Café Latte e alu i le ipu toe faʻaaogaina, o isi e malamalama i suiga tetele. E mautinoa lava o le tala e sili atu ona fiafia, aua e toe foi atu i Amerika Latina ma e faaopoopo atu i le taua o le tulaga faaupufai ma le tamaoaiga ma le talaaga faaleagaga.

"E uiga i le fausia o se sosaiete maumaututu ma gafataulimaina i totonu o se faʻalapotopotoga faʻavae e mautinoa ai le ola."

Soifua lelei mo tagata uma poʻo Buen Vivir?

Amerika Latina ua mamanuina e colonialism ma sauaga, tuuina atu "atinae" ma le neoliberalism i seneturi ua mavae. 1992, 500 Tausaga talu ona maua e Christopher Columbus ia Amerika, o se gaioiga o le talisapaia tele o tagata moni, na fai mai ai le saienitisi faaupufai ma le tagata Latina o Ulrich Brand. E pei o 2005 i Bolivia ma Evo Morales ma 2006 i Ekuatoa ma Rafael Correa na latou manumalo i le palota a le peresetene ma fausia ni fesoʻotaiga fou, o loʻo aʻafia ai foi tagata o le atunuʻu. Faʻafouina fou e tatau ona faia se amataga fou pe a maeʻa faʻamalosi pulega ma le faʻaaogaina o le tamaoaiga. O atunuu uma e aofia ai i totonu oa latou faavae faavae o le "olaga lelei" ma vaaia i le natura se mataupu e mafai ona i ai aia tatau.

Bolivia ma Ecuador e faasino iinei i le aganuu, e le masani ai le pulega o le Andes. E patino lava, latou te faasino i le upu Quechua "Sumak Kawsay" (tautalagia: sumak kausai), faaliliuina i le Sipaniolo e pei o le "buen vivir" po o le "vivir bien". E uiga i mea, faʻafiafiaga faʻaagafesootai ma faaleagaga mo tagata uma o le alalafaga e le mafai ona faʻaalu i isi ae le o le faʻaaluina o punaoa faanatura. O le faʻamatalaga i le Ecuadorian constitution e talanoa ai e uiga i le nonofo faatasi i le eseesega ma le loto gatasi ma le natura. I lana tusi Buen Vivir, Alberto Acosta, Peresitene o le faapotopotoga fausiaina o Ecuador, o loo faamatala mai ai le auala na tupu ai ma lona uiga. O le mataupu o le "olaga lelei" e le tatau ona "ola lelei ai" ina ia le mautonu, na ia faamanino, "ona o le gata e faavae i luga o se alualu i luma mea faatapulaaina faia." I le isi itu, o se mea e 'a fale sosaiete alofa ma gafataulimaina i totonu o se faavaa faalapotopotoga o le na te mauaina le ola. "

I le faatusatusa atu ia Alberto Acosta, sa silafia lelei e Peresitene Rafael Correa atinae i sisifo, tamaoaiga-saolotoga lagona, lea na mafua ai se malologa i le va o le toalua, o le tala lea a Johannes Waldmüller. O le Austrian ua ola i Amerika Latina mo le sefulu tausaga ma saili sailiiliga faapolokiki ma sootaga faavaomalo i le Universidad de Las Americas i le aai o Ecuadoria Quito. na teuteuina pea fafo Correa i le "buen vivir" ma le puipuiga o le siosiomaga, i le taimi lava e tasi, sa i ai le faʻasalaga o le tagata le atunuu (i Ekuatoa na 20 pasene o le faitau aofai o tagata), i se faaauauga o le "extractivism", o lona uiga o le faaaogāina o Punaoa faanatura, le faatamaia o paka o meaola eseese mo le galueaina o le soya ma atinae tetele, ma le faaleagaina o togatogo mo togalaau aina.

Mo le feau, o fanau a tagata Europa ma le faitau aofaʻi o le faitau aofai, "buen vivir" o lona uiga ia maua se olaga lelei e pei o tagata i sisifo, e pei o atunuu atinaʻe, fai mai Ulrich Brand. E oo lava i Initia talavou o le a nonofo i le aai i aso o le vaiaso, faia o galuega, faia o laans ma le faaaogaina o telefoni feaveaʻi. I le faaiuga o le vaiaso latou te toe foi mai io latou nuu ma tausia tu ma aga masani iina.
Mo Ulrich Brand e ese le manaia o le tulaga o tagata taʻitoʻatasi na faʻaalia ai i tatou i le taimi nei le tele o popolega ma manatu o tagata lautele, lea e masani ona leai se upu mo "aʻu". Lou lava faatusa o plurinationality e iloa aafiaga eseese o le olaga, le tamaoaiga ma faiga faaletulafono i se faiga e lē tetele, o se mea e mafai ona tatou aoao i Europa mai le faa-Latina Amerika, aemaise lava i le vaaiga o le malaga i le taimi nei.

"O le a matua taua lava le faaauau pea ona suʻesuʻeina le 'buen vivir' ma aia a le natura," o le tala lea a Johannes Waldmüller. E ui lava o le propagated e le setete "buen vivir" i Ecuador o le Indigenous'll nei vaaia masalomia ai sa talanoaga manaia amatalia ma taitaiina atu ai i se toe foi i le "Sumak Kawsay". Amerika Amerika Latina e ono mafai - faatasi ai ma manatu o le tamaoaiga, masani, suiga ma le atinaʻeina o le tamaoaiga - avea o se nofoaga o le faamoemoe faamoemoeina.

Buen Vivir: Sumak Kawsay ma Pachamama
"Sumak kawsay" faaliliuina moni mai le Quechua o lona uiga o le "olaga matagofie" ma o se mataupu faavae tutotonu i le soifuaga o tagata tagatanuu o Andes. O le taimi muamua na tusia i le tipiloma a le socio-anthropological i le 1960 / 1970 tausaga, o le tala lea a le tagata suʻesuʻe o le malo o Johannes Waldmüller, o loo nofo i Ekuatoa. I le tausaga 2000 na avea ai o ia ma vaitaimi faaupufai.
I le masani ai, o le "sumak kawsay" e fesoʻotaʻi faʻatasi ma mea taufaatoaga. O lona uiga, mo se faʻataʻitaʻiga, e tatau i aiga taʻitasi ona fesoasoani i isi e toto, seleseleina, fausiaina o fale, ma isi mea, faʻapipiʻi faʻasoasoaina vai, ma 'aʻai faatasi pe'ā maeʻa galuega. "Sumak kawsay" e talitutusa ma tulaga taua i isi nuʻu, pei o le Maori i Niu Sila poʻo le Ubuntu i Aferika i Saute. Ubuntu o lona uiga moni "O aʻu ona o matou," o le tala lea a Johannes Waldmüller. Ae faapena foi i Austria, mo se faataitaiga, sa masani ona masani ai aiga ma tuaoi e fesoasoani le tasi i le isi ma faasoa atu fua o le galuega po o le lagolago o le tasi ma le isi pe a manaomia e se tasi. O le fesoasoani ofoofogia mai le sosaiete le va o tagata i le taimi o le faagaioiga o le tele o tagata sulufai 2015 / 2016 po o fausaga opea fou mo fesoasoani tuaoi e pei o le "Fai atu i faitotoa e sosoo ai" e faaalia ai o loo i ai pea le lagona o le nuu ma sa na tanumia tumau e le individualization.
I le lauga faapolokiki a Bolivia, o se faaupuga lona lua e manaia: "Pachamama". O le tele lava o le faaliliuga o le "Mother Earth". Ua ausia foi e le Malo o Bolivia le 22. Na faasilasilaina ia Aperila "aso o Pachamama" e Malo Aufaatasi. "Pacha" e le o lona uiga o le "lalolagi" i le itu sisifo, ae o le "taimi ma avanoa". "Pa" o lona uiga o le lua, "cha" malosi, faaopoopo ai Johannes Waldmüller. "Pachamama" ua faamanino mai ai le mafuaaga e le tatau ai ona mafaufauina le "olaga lelei" i le uiga o tagata Initia o Andes e aunoa ma sona vaega faaleagaga. Auā o le "Pacha" o se faaupuga faʻapitoa lea e faʻamoemoe i le atoaga o le tagata, e le o se laina laina ae o le cyclical.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Sonja Bettel

Tuua se Faamatalaga