Talitonu i polokiki?

Faiga faʻapolokiki, aʻafia ai faʻamasino, le au faʻasalalau le talitonuina, le amanaʻiaina le tumau - o le lisi o faitioga e umi. Ma taʻitaʻia ai i le mea moni o le talitonuina i le setete-lagolagoina faʻalapotopotoga tumau pea i lalo.

O e iloa le faʻavae o le faʻatuatuaina i auala auala? E saʻo lava, fai mai e mafai ona e faʻamoemoe i amioga saʻo a isi tagata faʻaaoga auala. Ae faʻapefea pe a fai o se tasi o sili ona taua faʻalapotopotoga kamupani ua le toe mafai ona faʻatuatuaina?

Faʻalavelave o le talitonuina i luma o Corona

Talitonuga faʻamatalaina le faʻatalitonuina talitonuga o le saʻo, moni o gaioiga, malamalamaʻaga ma faʻamatalaga poʻo le faʻamaoni o tagata. E i ai le taimi e leai se mea e galue e aunoa ma le talitonuina.

O le faʻamaʻi o le corona ua faʻaalia ai: E le gata ua vaeluaina tagata Ausetalia i le fesili o le tui o le corona mo se taimi umi, e oʻo lava i le taimi lena sa i ai le ogaoga polarization i mataupu faaupufai. Ono tausaga talu ai, naʻo le 16 pasene o tagatanuʻu EU (Ausetalia: 26, EU Komisi suʻesuʻega) na faʻalagolago lava i vaega faaupufai. O le APA ma le OGM talitonuina faʻasino igoa i le 2021 ua i ai nei i le pito sili ona maualalo i le faʻafitauli o le talitonuina: Faatasi ai ma le sili ona talitonuina faipule, Federal President Alexander Van der Bellen o loo i le pito i luga ma le vaivai 43 pasene, sosoo ai ma Kurz (20 pasene) ma Alema Zadic (16 pasene). O se suʻesuʻega e le o ni sui o le au faitau a le Option i faʻalapotopotoga i totonu o le atunuʻu na faʻaalia ai foʻi le le talitonuina o le aufaipolokiki i se tulaga lautele (86 pasene), le malo (71 pasene), le au faʻasalalau (77 pasene) ma le pisinisi (79 pasene). Ae o suʻesuʻega e tatau ona faia ma le faʻaeteete, aemaise i taimi o Corona.

Fiafia ma le alualu i luma

E ui i lea, e eseese mea i isi atunuʻu, pei o Tenimaka: Sili atu ile tasi ile lua (55,7 pasene) faʻatuatuaina le latou malo. Mo le tele o tausaga sa i ai foi Danes i le pito i luga o le UN o le Lalolagi Fiafia Lipoti ma le Faʻamatalaga o le agaʻi i luma o le agafesootai. Aisea ua faʻamatala ai e Christian Bjornskov mai le Aarhus University: "O Tenimaka ma Nouei o atunuʻu e tele ai le faʻatuatuaga o tagata i isi tagata." O le isi vaega o le lalolagi e naʻo le 70 pasene.

E i ai ni mafuaʻaga autu se lua mo lenei: O le "Jante Code of Conduct" e mautinoa lava e i ai sona sao, lea e manaʻomia ai le tauagafau ma le taofiofi o se mea taua. Fai mai e sili atu mea e mafai ona e faia pe sili atu nai lo seisi tagata e teʻuvale i Tenimaka. Ma lona lua, faamatala Bjornskov: "O le talitonuina o se mea e te aʻoaʻoina mai le fanau mai, o se tu ma agaifanua." O tulafono e manino le fausiaina ma mulimulitaʻi, o le pulega e galue lelei ma manino, e le masani ai faiga piʻopiʻo. E iai le manatu o tagata uma o loʻo amio saʻo.
Mai se vaaiga Austrian o se parataiso, e foliga mai. Ae peitaʻi, afai e te talitonu i faʻasino ua uma ona taʻua, ona le faia lea e Ausetalia se mea leaga i le averesi - tusa lava pe o faʻavae taua i ni nai tausaga talu ai. O tatou o tagata alpine tumu i le le talitonuina?

O le matafaioi a tagata lautele

“Ua tatou ola i se vaitaimi ua sili ai le taua o le talitonuina o tupe uma. O le sosaiete lautele e talitonuina i taimi uma nai lo malo, sui o pisinisi ma le aufaasālalau, "fai mai Ingrid Srinath, sa avea ma failautusi aoao o le lalolagi Alliance mo Civic auai. CIVICUS. Faʻalapotopotoga faʻava-o-malo o loʻo faʻatauaina lenei mea moni. Mo se faʻataʻitaʻiga, na tusia e le World Economic Forum i lana lipoti e uiga i le lumanaʻi o sosaiete lautele: "O le taua ma le malosiaga o sosaiete lautele ua faʻateleina ma e tatau ona unaʻia ina ia mafai ona toe faʻafoʻi le talitonuina. […] O le sosaiete lautele e le tatau ona toe vaʻaia o se "vaega lona tolu", ae o se kelu e taofia faʻalauaʻitele ma tumaʻoti vaega faʻatasi ".

I lana fautuaga, ua aloaia foi e le Komiti o Minisita o le Fono a Europa le "sao taua a faalapotopotoga tumaoti i le atinaeina ma le faaaogaina o le temokalasi ma aia tatau a tagata, aemaise lava i le faalauiloaina o le silafia lautele, auai i le lautele olaga ma faamautinoa manino. ma tali atu i pulega a le malo ". O le maualuga maualuga tulaga faufautua Europa vaega BEPA faʻaalia foi o se autu matafaioi i le auai o sosaiete lautele mo le lumanaʻi o Europa: "E le o toe talanoaina ma feutanaʻi ma tagatanuu ma sosaiete lautele. I le asō e faʻatatau i le tuʻuina atu i tagatanuʻu o le aia tatau e fesoasoani ai i le faʻataʻitaʻia o faʻaiuga a le EU, e tuʻuina atu ai ia i latou le avanoa e tali atu ai i polokiki ma le setete, "o se lipoti lea e uiga i le sao o sosaiete lautele.

Itu manino

O nisi laasaga agai i le manino na faia i tausaga talu ai nei. Ua leva na tatou ola i se lalolagi e tau leai ai se mea e nana. Peitai, o le fesili e tumau, pe o le manino e tupu ai le talitonuina. E i ai ni faʻailoga o lenei mea muamua faʻaosoina le le talitonuina. Na faamatala e faapea, o Toby Mendel, o le Pule Pule o le Nofoaga Tutotonu o le Tulafono ma le Temokalasi: I leisi itu, o tulafono lelei (manino) e le otometi lona faʻauigaina o se manino aʻiaʻi aganuʻu ma faiga ".

Ua leva ona tali mai le aufaipolokiki: O le faatuatuaga o le fai atu e leai se mea o totoina atili, o faaiuga faaupufai e faia i fafo atu o le (manino) pulega faaupufai.
O le mea moni, o le tele o leo ua tuʻuina nei e lapatai atu ai i aʻafiaga e le manaʻomia o le mantras manino. saienisi faaupufai Ivan Krastev, Tumau Uso i le Inisetiute mo Tagata faasaienisi (IMF) fetalai mai e oo lava i Vienna o se "manino mania" ma lapataiga: "O tagata e liligi i faamatalaga o se auala ua faamaonia e tuua i latou i le valea." Na ia vaaia foi le lamatiaga o le "tosoina o le tele o faamatalaga i le talanoaga a tagata lautele o le a avea ma mea e sili atu ona aafia ai i latou ma suia ai le taulaiga mai le agavaa o le au tagatanuu io latou tomai i se tasi po o isi vaega o faiga faavae".

Mai le manatu o le polofesa o le filosofia Byung-Chul Han, o le manino ma le faatuatuaga e le mafai ona toe faalelei, aua "o le talitonu e na o se tulaga i le va o le poto ma le valea. O le faʻatuatua o lona uiga o le fausia o se mafutaga lelei ma le isi e ui lava e le o iloa e le tasi le isi. [...] Pe a iai le manino, e leai se avanoa mo le faʻalagolago. Nai lo o le 'malamalama manino e faʻalagolago i ai' e tatau ona faauigaina: 'manino e faʻalagolago ai' ".

Le talitonuina o le autu o le temokalasi

Mo Vladimir Gligorov, o le faifilosofia ma le tamaoaiga i le Vienna Institute for Economic International comparisons (wiiw), o malokalasi e faavae i luga o le le talitonuina: "O autocracies or aristocracies e faavae i luga o le faatuatuaga - i le le manatu faapito o le tupu, po o le amio lelei a le au faipule. Ae ui i lea, o le faʻamasinoga faʻasolopito o le faʻaaogaina lea o lenei faʻavae. Ma o le faiga o le le tumau, na filifilia ai malo, lea tatou te taʻua o le faatemokalasi. "

Masalo i lenei tulaga e tatau ai i se tasi ona toe manatua se mataupu faavae taua o lo tatou temokalasi: o le "siaki ma paleni". Le pulega faʻatasi o setete faʻavae itutino i le tasi lima, ma tagatanuʻu vaʻaia lo latou malo i le isi lima - mo se faʻataʻitaʻiga e ala i le ono mafai ona palotaina i latou. A aunoa ma lenei faʻatemokalasi mataupu faʻavae, lea na amata mai lava i aso anamua i le Malamalama i tulafono i Sisifo, o le tuuʻeseʻeseina o malosiaga e le mafai ona galue. O le le talitonuina o le ola e leʻo se mea ese i le temokalasi, ae o se faʻamaufaʻailoga o le lelei. Ae o le temokalasi e manaʻo foi e toe atinaeina. Ma o le le lava o le talitonuina e tatau ona i ai taunuuga.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Helmut Melzer

I le avea ai ma se tusitala ua leva, sa ou fesili ifo ia te aʻu lava po o le a le mea moni e talafeagai mai se vaaiga tusitala. E mafai ona e vaʻai i laʻu tali iinei: Filifiliga. Fa'aali atu i se auala fa'apitoa - mo ni atina'e lelei i totonu o lo tatou sosaiete.
www.option.news/about-option-faq/

Tuua se Faamatalaga