in , ,

Suesuega: O le a le mea e fai e le faʻaitiitia o le taumafa aano o manu mo le tau | Fa vae

mea e 'ai le taumafaina

 I le lalolagi atoa, e 14,5-18% le aofa'i o fa'ato'aga fa'ato'aga i le lalolagi atoa. I lenei tulaga, o se taimi suesuega a le Research Institute for Organic Farming (FiBL Austria) i le galulue faʻatasi ma le Center for Global Change and Sustainability of BOKU e fai ma sui o FOUR PAWS aʻafiaga o le faʻaitiitia tele. taumafa aano o manu i le tausiga o manu, soifua manuia o manu ma le tau i Austria E manino lava afai e faʻaitiitia le taumafaina o aano o manufasi, o le a itiiti manu e tatau ona tausia ma o le a faʻaitiitia ai foi le kasa oona. Ae ui i lea, o le a le tele e tupu ai lenei mea ma le tele o le avanoa ma le lelei o le ola o manu i Austria o loʻo faʻaalia i lenei suʻesuʻega mo le taimi muamua. Fa'ai'uga manino: o le itiiti ifo o aano o manu, o le lelei mo manu, le si'osi'omaga - fa'apea fo'i mo tagata.

Na suʻesuʻeina e tusitala o le suʻesuʻega ni faʻaaliga se tolu:

  1. o le lua vaetolu faʻaititia o aano o manufasi e le faitau aofaʻi e tusa ai ma le fautuaga a le Austrian Society for Nutrition (ÖGE) (19,5 kg / tagata / tausaga)
  2. se mea'ai ovo-lacto-vegetarian mo le faitau aofa'i (e leai se aano o manu e 'aina, ae o susu ma fuamoa)
  3. se mea'ai vegan mo le faitau aofa'i

E sili atu le lelei o le ola mo manu ma tele avanoa avanoa

“E mataʻina le iʻuga o le suʻesuʻega. O lo'o fa'aalia ai o le itiiti ifo o le taumafaina o aano o manufasi, e le gata o le a tele avanoa ma sili atu le lelei o le ola o manu o totoe, e mafai ona ola uma i luga o vao. O loʻo matou talanoa e uiga i se isi vaega totoe e tusa ma le 140.000 hectares i le tulaga o le faʻaitiitia o aano o manufasi i le lua vaetolu ma le tusa ma le 637.000 hectares i le tulaga o meaʻai meaʻai. Faatasi ai ma se taumafataga vegan, lea e le manaʻomia ai lafumanu e gaosia ai meaʻai, o le vaega faaopoopo o loʻo avanoa e toetoe lava 1.780.000 hectares. O nei nofoaga avanoa e mafai ona faʻaaogaina e mafai, mo se faʻataʻitaʻiga, ona faʻaaogaina mo le liua i faʻatoʻaga faʻapitoa poʻo mo le toe faʻafouina poʻo le fausiaina o moors mo le teuina o CO2, "o le faʻamatalaga lea a le faʻaupuga a le FA PAWS Veronika Weissenböck.

E o'o atu i le lua vaetolu e fa'aitiitia ai le kasa oona

E tutusa lava le manaia o le aafiaga i le tau. "I le tulaga o se taumafataga ma le itiiti ifo o aano o manufasi, e mafai ona matou faasaoina le 28% o kasa greenhouse i Austria i le vaega o meaʻai. Faatasi ai ma se meaai ovo-lacto-vegetarian, toetoe lava afa (-48%) o meaʻai e fesoʻotaʻi ma meaʻai kasa o le a faʻasaoina, faʻatasi ai ma le taumafa vegan e sili atu i le lua vaetolu (-70%). O le a avea ma se sao taua tele, aemaise lava i sini o le tau, "o le tala lea a Weissenböck.

"O loʻo matou feagai nei ma le tele o faʻalavelave e aofia ai foʻi le faiga o meaʻai, soifua maloloina ma faʻafitauli o le tau. Afai tatou te mananaʻo e aveese le mamafa o le fanua o loʻo tatou avanoa ma i le taimi lava e tasi e manuia ai le soifua maloloina o tagata ma manu, o lona uiga o le suiga i meaʻai ma le faʻamamafa malosi i laau e taua tele, "o le tala lea a Martin Schlatzer mai le FiBL Austria.

O le faʻaitiitiga faʻaitiitiga a Austrian o loʻo i ai nei mo le kasa oona e tusa ai ma le maliega o le puipuiga o le tau i Pale o se faʻaititia o le 36% i le 2030. O se meaʻai e tusa ai ma le ÖGE e mafai ona saofagā i le itiiti ifo ma le 21% i lenei mea, o le vegetarian scenario ma le 36% sili atu nai lo le tolu. O le fa'ata'ita'iga vegan e mafai fo'i ona faia se sao o le 53% i le aofa'i o kasa kasa fa'atosina i Austria.

"Faʻaitiiti aano, faʻaitiitia le vevela" - Weissenböck faʻaaoga lenei mautauave e aotele ai le faaiuga o le suʻesuʻega: "E mafai e tagata Austrian taʻitoʻatasi uma ona faia se sao taua tele i manu ma puipuiga o le tau ma a latou meaʻai. I le taimi lava e tasi, o le suʻesuʻega foʻi o loʻo faʻaalia ai o le tuʻuina atu o meaʻai ma le saogalemu o meaʻai i Austria o le a le lamatia e tusa lava pe faʻamama atoatoa aano o manu ma manu. E FA PAWS o lea ua va'aia ai ona mana'oga i faipule e fai nisi faiga e fa'aitiitia ai le taumafaina o aano o manufasi e pei ona fa'amaonia. E aunoa ma se masalosalo, o le lumanaʻi o loʻo taoto i meaʻai faʻavae." 

“E mafai ona faia se la'asaga taua i le ausiaina o sini o le tau i Pale, aemaise lava ile vaega ole tau. E le gata i lea, o loʻo i ai faʻamanuiaga lelei faʻatasi mo le maufetuunaʻi o meaʻai, meaola eseese ma le puipuia o faʻamaʻi i le lumanaʻi, "o le tala lea a Martin Schlatzer.

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga