in , , ,

O le fili o le gafataulimaina

Matou te iloa uma matou te manaʻomia vave se suiga o se mea e faifai malie ai suiga o le tau ma le televave o le leiloa o meaola eseese. Ae ui i lea, faiga faapolokiki ma pisinisi e leai se mea pe faia se mea itiiti. O le a le mea e taofia ai suiga? Ma faʻafefea foʻi ona tatou faʻasaoina le fili o le tumau?

O le fili o le gafataulimaina

"O tagata e sili ona faʻafitia o suiga o le tau i faiga faapolokiki ma tamaoaiga o loʻo avea ma sui o neoliberalism ma o latou tagata manuia o populists"

Stephan Schulmeister i luga o le au tetee o le gafataulimaina

Ina ia faʻaititia le tele o lamatiaga ma aʻafiaga o fesuiaʻiga o le tau, e tatau ona faʻatapulaʻaina le siʻitia o le tulaga o le vevela o le lalolagi i le 1,5 tikeri i luga aʻe o tulaga muamua o falefaigaluega. Ina ia faia lea mea, e tatau ona tatou faʻaitiitia vave faʻatapulaʻaina kasa oona i 2020 ma tuʻu i sifoga gaosi i le 2050. O le tala lea a tagata suʻesuʻe i le tau mai le lalolagi atoa ma na filifili e 196 sui o le Malo Aufaatasi o le Framework Convention on Climate Change i le 12 Tesema 2015 i le fonotaga a le UN mo le tau i Paris.

E le mafaitaulia faafitauli o loʻo faʻatali

Ma o le suiga o le tau e le naʻo le pau lea o faʻafitauli. I le lipoti mai le World Biodiversity Council, e tusa ma le tasi miliona manu ma meaola IPBES, lea na faʻaali atu i tagata lautele ia Me 2019, ua lamatia i le faaumatiaina. E toʻatele e ono mou atu i le lumanaʻi pe a leai ni suiga tele ia tatou gaioiga, aemaise i faʻatoʻaga.

I le mataupu faavae, ua tatou iloa uma, e manaʻomia vave ona tatou faia le taofi o suiga o le tau, leiloa o meaola eseese, le faʻaaogaina o punaoa faʻanatura, le faʻatamaʻia o vaitafe ma sami, le faʻamaufaʻailoga o eleele lafulemu ma le faʻatamaʻimauina o tatou olaga - ma e le gata mai ananafi . Sa tatou faʻalogo uma iai ma feʻau faapena i masina ma tausaga ua tuanaʻi. O le lapataiga lipoti a le Kalapu a Roma faaulutalaina “O Tapulaa i le Tuputupu Ae” lomia i le 1972. E pei o le amataga o le 1962, na faʻailoa mai e le tama fomai o le sami a Amerika, Rachel Carson, aafiaga faʻatamaʻia o meaola i le siʻosiʻomaga i lana tusi "Silent Spring". Ma le Geneva filosofia, faanatura ma faamalamalamaina Jean-Jacques Rousseau ua uma ona tusia i se tusitusiga i luga o meatotino i le 18th seneturi: "... ua e leiloa pe a galo ai o fua o mea a tagata uma ae o le lalolagi e le o se tasi."
Alo naʻo Oe, e leai ma se tali talafeagai. I le tasi itu ma tagata uma ma tagata uma. O se tali mai i polokiki ma pisinisi o le a sili atu le taua, aua e le lava le gaioiga a le tagata ia.

"E le mafai ona ou filifili pe o fea le pasi e alu pe leai," o se tasi sa auai i le tau faʻafuaseʻi talanoa atu i nisi taimi matitiva auala felauaiga lautele i Austria o se faataitaiga. Ma ua iloa nei e tamaiti uma, e tele se sao o le ea o taavale i le suiga o le tau, e tele lafoga-faauo, ae le mafai ona suia. E ese mai i malamalama sili atu, o le fauina o le lona tolu taʻavale i Vienna Airport sa faʻatinoina lava. I luga o le A4, le Ostautobahn, o le fauina o le auala lona tolu i le va Fischamend ma Bruck an der Leitha West o le a amata i 2023. taua tele fanua tau faatoaga ma fanua faalenatura i matu o Austria pito i lalo e tatau ona teuina ma isi auala auala ma le alatele. E tusa ai ma ana lava faamatalaga, o le lisiina OMV "amataina le sili lapisi Austrian seismic tauiviga i le talaʻaga a le kamupani" i le taumalulu o le 2018 i le Weinviertel ina ia mafai ona saili mo teuina sapalai faanatura.

Tetee o le lagolagoina: neoliberalism

Aisea e faʻatagaina ai uma pe sili atu foi pe a faalauiloa, e ui lava o le aufaipolotiki ma le aufaipisinisi e tatau ona latou iloa o le faʻaauauina pea o le tulaga masani o le a oʻo ai i mala ma tele ai soifua? E fai mafaufauga loloto? Avanoa? Teteeina faʻamatalaga mai mafaufauga puʻupuʻu puʻupuʻu? Na faamatala e le tama fai mai o Stephan Schulmeister, le leai o le toe fetuʻunaiga o polokiki agai atu i le siosiomaga e ala i le faapea mai e ui lava i faigata uma, ae o lo o iai pea le neoliberalism: E tusa ai ma neoliberals, e tatau ona i ai le faamuamua a maketi i le puleaina o faiga, e tatau ona fai se nofoa i tua. e laa. I le 1960, na tumau pea le tulaga maoaʻe o polokiki, mai le 1970 ma ua faateleina i le vaitau o le 1990, o le tuʻufaʻatasia o faʻalapotopotoga a le malo, faʻaleleia o faʻatupega ma maketi tau tupe na tuleia ma ua atili ai ona faʻavaivaia le tulaga o le uelefea.

Faatasi ai ma le suiga faaupufai i le taumatau i Europa ma Amerika i tausaga talu ai nei, ua afaina ai agafesootai, nasionalism ma populism ua salalau, ma faasaienisi faamaonia mea moni (e pei o suiga o le tau) o loo fesiligia. Latou fili o le gafataulimaina. Na faapea mai Stephan Schulmeister, "O e sili ona teteʻe i suiga o le tau i suiga faapolokiki ma tamaoaiga o loʻo fai ma sui o neoliberalism. Ae o faafitauli ile lalolagi, e naʻo le lalolagi e mafai ona fofo, o le mafuaaga lea e taua tele ai feagaiga faavaomalo e pei ole Paris Paris protection protection ole 2015. Ae ui i lea, e tatau ona e faia e tusa.

I le faʻatinoina, seʻi tuleia e le tasi le tupe o iai le isi pe manaʻomia i se taimi o i luma. Saina, mo se faʻataʻitaʻiga, finau faʻasaga i setete i sisifo: Matou te faʻatauvaʻa itiiti nai lo oe, o lea e tatau ona matou maua faʻatele ai aia tatau faʻapitoa nai lo oe. I le tasi itu, e saʻo, o Stephan Schulmeister, ae afai o Saina, Initia ma isi o le a aʻoaʻoina atunuu tau alamanuia e tusa ai ma mea o loʻo faia ai le kasa oona, o le tau o le tau o le a le mafai ona ausia.
O lona lua o le masani ona faʻapea o tagata uma e tatau ona faia i le taimi e tasi, aua a leai, o paionia i le tau-faʻafiafia gaioiga o le ai ai tauvaga faʻatauva. O lenei tagi e na o se sese, fai mai Schulmeister.

O lana fautuaga o le: I le Iuni a Europa, e tatau ona fuafuaina se auala auala mo suauu fosiliga, lea e mafua ai le faasolosolo faateleina tau i 2050. O tau faʻaopopo i luga o tau talafeagai o le maketi o le lalolagi e tatau ona faʻaogaina e le fesuiaʻi o le siosiomaga lafoga ma faʻaaogaina mo tekinolosi-faʻaoga tupe (pei o le toefausiaina o fale, faʻalauteleina o feʻaveaʻiga a le lautele ma le malosi o punaoa faʻafouina ...) faʻapea foi ma mo le fesoʻotaʻiga lautele o le maualuga o tau mo punaoa eletise. E tatau ona iai ni lafoga tetele ile auala o feoaiga a le ea ma, i le auala, ua tatau ona fausia ni auala mo nofoaafi saoasaoa fou ile Europa. "O loʻo ou feagai ma le faʻamalosia, ae mo lemu ona faʻateleina le tau o tau," o le faʻamatalaga lea a le faipule. O nei siosiomaga faʻamaonia talafeagai o lafoga o le WTO-tausisia ma e le o se tauvaga faʻatauvaaina mo le EU maketi i totonu, na ia faaopoopo.

O femalagaiga a le ea na sili ona leaga le tauvaga mo le tele o tausaga. E leai ni lafoga faʻamalosi i luga o le suauʻu, leai se VAT i luga o tiketi vaʻalele faavaomalo, ma foaʻi mo malae vaʻalele laiti. Lafoga o le a amata faʻamalosi vave ma faʻamalosia le fesuiaiga i nofoaafi po o le faʻagaloina o femalagaiga i luga o le ea.

Tetee o le lagolagoina: manumalo le fiafia tagata taitoatasi

Peitaʻi o le tele o mea lelei e tutupu i totonu o le Iuni a Europa e poloka pe le faʻamalosia ona o loʻo manaʻomia e sui o le atunuʻu le maua o latou faʻamanuiaga mo latou ma latou pisinisi.
O se tasi o faʻataʻitaʻiga o le fasioti tagata glyphosate. Ia Oketopa 2017, na lagolagoina e le Palemene Europa le faʻasaina atoa o le glyphosate-based herbicides ia Tesema 2022 ma faʻatapulaʻa faʻatapulaʻaina le faʻaaogaina o le vailaʻau. O le faʻamasinoga a le Iunaite Setete na faʻamasino muamua faʻatolu taimi na fesoasoani ai le glyphosate i le kanesa o se tagata. Ae ui i lea, o le EU na taliaina le vailaʻau oona ia Novema 2017 mo le isi lima tausaga. E le manatu le European Chemical Agency ECHA o le glyphosate e fai o ia o le carcinogenic. Ua faʻaalia e le Global 2000, ua faʻaalia mai o loʻo aʻafia sui o le Komisi ECHA i le fale gaosi vailaʻau, na suʻesuʻeina sese suʻesuʻega ma na le amanaʻia faʻamaumauga taua. Naʻo le fesoasoani i le toʻatele o tagata e mafaia mai le faitau aofai o tagata o loʻo tetee i faʻamatalaga e manino ai le taua o mea latou te fiafia iai.
Suiga aga masani e faigata.

Ina ia faia se malaga i le taulaga i Tel Aviv i le faaiuga o le vaiaso pe e alu i luga o se Ayurveda fofo i Initia, o se tafaoga aiga i Kenya po o i Pasila na na o se fale mo na tagata seia oo i nai tausaga talu ai. Ole taugofie ole femalagaiga ole ea ma le "malulu" ole olaga ua avea lea ma masaniga, aemaise mo le aʻoaʻoina ma e masani lava e ose tagata o loʻo mafaufauina ma e siosiomaga. Ae o le suia o mausa e faigata, fai mai Fred Luks, o le ulu o le Competence Center for Sustainability i WU Vienna, o le na te lagolagoina faʻalapotopotoga i tulaga o le tumau ma e le o le leiloa ai foi mo se upu faitio. E le gata i lea, e tatau ona suia a tatou amio a oga e aunoa ma le vaʻai i ai aʻafiaga.
Ae, fai mai Fred Luks: “Ou te iloa e ese mai lava e uiga i talavou Aso Faraile mo le Lumanaio latou fesili mo ni faiga faʻaupufai e fesiligia pe latou te amio lelei. ”O tagata matutua e fesiligia fesili pe na tuʻuaʻia le au talavou i le faʻaaogaina o fagu palasitika pe faʻatau mai ofu taugofie e tatau ona mafaufau sili atu e uiga i ai latou te filifilia. "Ua filifilia tagata faapolokiki e manaʻo ia maua se olaga pei o le 1950s", o le tagata tomai faʻapitoa e lagolagoina le "faiga faaupufai o nostalgia".

O le fili o le gafataulimaina
O le fili o le gafataulimaina

Fai mai Stephan Schulmeister, "E masani lava ona tali atu le faiga faapolokiki pe a tutupu mea leaga, ae ua tuai mo suiga o le tau, ona o gasolo o fale ua maeʻa ona faʻaauau pea ona i ai se aafiaga ma o le a i ai ni faʻamoemoega mautinoa. Faʻafefea ona e faia faʻaupufai polokiki tali vave? Fai ni manaoga faapitoa, maitauina le tele o tagata mo ia, fesoʻotaʻiga faavaomalo ma tumau le mana, e oʻo i le tele o tausaga, o loʻo fautuaina ai le tamaoaiga.

Ua fautuaina e Fred Luks le faʻaaogaina o lou lava malosi mo tala lelei: "Ou te le o toe talanoa ma tagata faʻafitia o le tau. Ou te le o talanoaina foi pe o le lalolagi o se disk. ”Ae e leai se aoga o le valaʻauina o tulaga faʻalavelave, latou na o le faʻamaloloina o latou. Nai lo lea, e tatau i se tasi ona faʻailoa mai le malu o se olaga tumau, mo se faʻataʻitaʻiga, pe a fai e le tele ni taʻavale i Vienna ma e mafai ona faʻaaoga le auala mo isi faʻamoemoe. E tatau ona i ai i luga o le laulau mea faigata, ae e tatau ona e faia ia mea e sili ona manaia.
Fred Luks talitonu o le iloaina o oe le mafai ona alu e pei o muamua ua uma ona lautele. Mo i latou e le o mautinoa poʻo le a le tulaga o loʻo ia faia ai, na ia fautuaina le tusi "Imperial Lifestyle" e Ulrich Brand ma Markus Wissen. Ua faamanino mai e saienitisi faiga malo faaupufai, e pei o se faataʻitaʻiga, le telē o le malosi o le tuputupu aʻe i le fou lesitala o SUV o se "fuafuaga faigata". E tele atu taʻavale ma sili atu le mamafa o taʻavale nai lo taʻavale i totonu o le vasega puʻupuʻu, faʻaaogaina sili tele afi, faʻatupuina isi kasa oona ma, faʻapea, e sili atu le leaga mo isi tagata auai pe a tupu se faʻalavelave.

Vaʻaiga lautele ua misi

Tagata uma lava i popolega muamua ia i latou lava ma lo latou lalolagi ma taumafai e mautinoa le ola pe o le ola o lo latou lava aiga. O le lapoʻa o le avanoa ma o le umi foi o taimi e fesoʻotaʻi ma se faʻafitauli, o le laititi lea o numera o tagata e feagai ma lona fofo, e tusa ai ma le folasaga i le tusi "The Limits to Growth" mai le tausaga 1972. E toaitiiti tagata o loʻo i ai se vaʻaiga lautele i le lumanaʻi.
O Hans Punzenberger, na soifua mai i Upper Austria ma e nofo i Vorarlberg, o ia o se faʻaaliga vaaia. Ua 20 tausaga o galue o ia i le tufatufaina o malosiaga faʻafouina, ae o lea foʻi ua auai i le "Klimacent". O lenei saofaga faʻatupe ina ua 35 taulaga o fale faʻapea pisinisi ma tagata tumaʻoti i Vorarlberg ua uma ona totogi i se vaʻaiga o le tau, faʻafaigofie ai tupe faʻatino i poloketi ma faiga e puipuia ai le tau. Nai lo le faʻatali mo le faʻatupeina o tagata lautele, na auai le au auai ma latou toaaga ma tufatufaina tupe faʻalelei ma faʻaputuputu. "Matou te manaʻomia se aganuu fou o le faʻatasi," o le tala lea a Hans Punzenberger.

Pe sili atu le malosi?

Na tusia e le tusitala Peretania ma le tagata siosiomaga, George Monbiot, i le nusipepa The Guardian ia Aperila 2019: "E na o le fouvale o le a taofia ai se afeleti o le ekologia" - na o le fouvale o le a taofia ai se fua faatatau o le tamaoaiga. O le kulupu "Extinction Rebellion" (XR), lea na faʻavae i Peretania Tele o se faʻagaioiga faʻatulafonoina, o loʻo taumafai e faia lea mea i mea fou ma poloka, mo se faʻataʻitaʻiga, auala, auala laupapa poʻo kamupani ulufale. O tagata foʻi XR o loʻo tupu aʻe i Ausetalia. O le drone drone na malolo ai malaevaalele i Lonetona ma Frankfurt i nai masina talu ai, atonu foi o se ituaiga fouvalega.
I le uluaʻi Aso Faraile Mo le Lumanaʻi aʻo leʻo le Kerisimasi 2018, naʻo nai tagata talavou na omai i Heldenplatz i Vienna. O se pepa lautele faitauina: “Tele saienisi. Sili atu le auai. Sili atu le lototele. "I le lima masina mulimuli ane, o Aso Faraile uma, e afe ma afe o tagata talavou na o atu i magaala ma valaʻau le au faipolokiki" O le a matou taimua seʻi e gaoioi! ".

Photo / Vitio: Shutterstock.

Tusiaina e Sonja Bettel

1 comment

Tuu se savali

Tuua se Faamatalaga