O lo’o silafia lelei, o tagata e maualalo tupe maua e mafua ai ona to’aitiiti le kasa oona e fa’aosoina nai lo tagata e maualuga tupe maua. O loʻo faʻaauau pea le faʻatupulaia o lenei le tutusa, e pei ona faʻaalia i le lipoti lata mai a le fai pisinisi Lucas Chancel o le World Inequality Lab. O lenei inisitituti e faʻavae i le Paris School of Economics, faʻatasi ai ma le tamaoaiga o Thomas Piketty ("Capital in the 21st Century") i se tulaga sinia.
E tusa ai ma le 2023 Climate Inequality Report1, o le afa pito sili ona matitiva o le faitau aofaʻi o le lalolagi e nafa ma naʻo le 11,5% o faʻamalama a le lalolagi, ae o le 10% pito i luga e mafua ai le toeitiiti atoa le afa o faʻamalama, 48%. O le 16,9 pasene pito i luga e nafa ma le XNUMX% o fa'aoso.
O le eseesega e sili atu ona manino pe a e vaʻavaʻai i tupe faʻaalu a tagata taʻitasi a vaega eseese o tupe maua. Ina ia mafai ona ausia le 1,5 ° C sini, o tagata uma: i le lalolagi e tatau ona mafua ai na o le 2050 tone o CO1,9 i le tausaga i le 2. O le mea moni, o le 50% pito sili ona matitiva o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo tumau pea i lalo ifo o le tapulaa i le 1,4 tone i le tagata taʻitasi, ae o le 101% pito i luga e sili atu i le tapulaa e 50 taimi i le XNUMX tone i le tagata.
Mai le 1990 i le 2019 (le tausaga aʻo lumanaʻi le faʻamaʻi o le Covid-19), o faʻamaʻi a tagata taʻitasi mai le afa sili ona matitiva o le faitau aofaʻi o le lalolagi na faʻateleina mai le averesi o le 1,1 i le 1,4 tone o CO2e. O asu mai le pito i luga 80 pasene ua siitia mai le 101 i le XNUMX tone i le tagata i le vaitaimi lava e tasi. O lo'o tumau pea le fa'aoso a isi vaega.
O le vaega o le afa pito sili ona matitiva i le aofaʻi o faʻamalama ua siʻitia mai le 9,4% i le 11,5%, o le vaega sili ona tamaoaiga tasi pasene mai le 13,7% i le 16,9%.
I totonu o Europa, na paʻu i lalo le aofaʻi o faʻamalama mai le 1990 i le 2019. Ae o se vaaiga i vaega o tupe maua o loʻo faʻaalia ai o le faʻaaogaina o le afa sili ona matitiva ma le ogatotonu o le 40 pasene ua paʻu i lalo i le tusa ma le 30%, o le 10 pasene pito i luga e naʻo le 16,7% ma le sili atu le 1,7 pasene i le na o le 1990% . O le tulaga la o le alualu i luma o le tele lava o tupe maua i lalo ifo ma le ogatotonu. E mafai ona faʻamatalaina lenei mea, faʻatasi ai ma isi mea, i le mea moni o nei tupe maua e tau le faʻatupulaia i tulaga moni mai le 2019 i le XNUMX.
Afai i le 1990 o le le tutusa o le lalolagi sa masani ona iloga i le eseesega i le va o atunuu matitiva ma mauoa, o aso nei ua mafua ona o le eseesega i le va o le matitiva ma le mauoa i totonu o atunuu. Ua tula'i mai fo'i vasega o le au mauoa ma le mauoa tele i atunu'u maualalo ma feololo. I Asia i Sasa'e, o le pito i luga o le 10 pasene e mafua ai ona sili atu le tele o amu nai lo Europa, ae o le pito i lalo o le 50 pasene e matua itiiti lava. I le tele o itulagi o le lalolagi, o le afa matitiva o tagata taʻitasi e faʻaosoina e latalata pe i lalo ole tapulaʻa o le 1,9 tone i le tausaga, sei vagana ai Amerika i Matu, Europa ma Rusia/Asia Tutotonu.
I le taimi lava e tasi, o tagata matitiva e sili atu ona afaina i taunuuga o suiga o le tau. O le tolu-fa o tupe leiloa mai lamala, lologa, mu o le vao, afa ma isi mea na afaina ai le afa aupito sili ona matitiva o le faitau aofaʻi o le lalolagi, ae o le 10% sili ona mauoa e mafatia na o le 3% o tupe leiloa.
O le afa pito sili ona matitiva o le faitau aofaʻi e na o le 2% o le tamaoaiga o le lalolagi. O lea e itiiti lava a latou auala e mafai ona puipuia ai i latou mai i'uga o suiga o le tau. O le 10% sili ona mauoa e umia le 76% o le tamaoaiga, o lea e tele taimi e sili atu ai a latou filifiliga.
I le tele o itulagi e maualalo tupe maua, o suiga o le tau ua faʻaititia ai fua faʻatoʻaga i le 30%. E sili atu i le 780 miliona tagata o loʻo lamatia i le taimi nei mai lologa ogaoga ma le faʻatupuina o le mativa. O le tele o atunuu i le Global South ua matua sili atu ona matitiva nai lo le leai o se suiga o le tau. Ole tele ole teropika ma lalo ole teropika e mafai ona o'o i tupe gau e sili atu i le 80% ile amataga ole seneturi.
O a'afiaga e ono fa'aiti'itia ai le mativa ile kasa oona
I le pito i luga ole UN Sustainable Development Goals (SDGs2) mo le 2030 o loʻo tu mo le faʻaumatiaina o le mativa ma le fiaʻai. O le fa'aumatiaina o le mativa i le lalolagi atoa e tu'uina atu ai se fa'alavelave tele i le tala o le tupe CO2 o lo'o avanoa pea mo i tatou e ausia ai sini o le tau i Pale? O le su'esu'ega o lo'o tu'uina atu ai fa'atusatusaga pe fa'afefea ona fa'atuputeleina le fa'atupuina o kasa kasa e maua e tagata matitiva.
O fa'atatauga a le lipoti e fa'atatau i laina mativa na fa'aaoga e le Faletupe o le Lalolagi e fai ma fa'avae mo ana fa'atatau i le va o le 2015 ma le 2022. Ae ui i lea, ia Setema, na faatulaga ai e le Faletupe a le Lalolagi ni laina fou o le mativa e amanaia ai le siitia o tau mo oloa taua. Talu mai lena taimi, o se tupe maua e itiiti ifo i le USD 2,15 i le aso ua manatu o se matua mativa (muamua USD 1,90). O isi tapula'a e lua ua i ai nei le USD 3,65 mo "atunuu maualalo-ogatotonu tupe maua" (muamua USD 3,20) ma le USD 6,85 mo "atunuu i luga-ogatotonu tupe maua" (muamua USD 5,50). Ae ui i lea, o nei tupe maua e fetaui ma tapulaa muamua i le tulaga o le faʻatau.
Ola i le matua mativa i le 2019 e tusa ai ma le Faletupe a le Lalolagi3 648 miliona tagata4. O le siitia o a latou tupe maua i le pito maualalo maualalo o le a siitia ai le kasa oona i le lalolagi atoa e tusa ma le 1%. I se tulaga e taua uma ai vae sefulu o le tikeri ma tone uma o CO2, e mautinoa lava e le o se mea faʻatauvaʻa. Toeitiiti atoa le kuata o le faitau aofa'i o le lalolagi e nonofo i lalo ifo o le laina mativa. O le siitia o a latou tupe maua i le laina ogatotonu o le mativa o le a faʻateleina ai le gaosiga o le lalolagi e tusa ma le 5%. E le taumate o se avega taua i le tau. Ma o le siitia o tupe maua a le toetoe o le afa o le faitau aofaʻi i le laina pito i luga o le mativa o le a faʻateleina ai le faʻaaogaina e tusa ma le 18%!
E le mafai la ona tafiesea le mativa ma taofia le pa'ū o le tau i le taimi e tasi?
O le va'aiga i le Ata 5 o lo'o manino mai ai: Le fa'aoso o le mauoa tasi pasene e fa'atolu ona fa'atupuina le fa'aitiitia o le maualuga ole mativa. Ma le fa'aoso o mauoa sefulu pasene (silasila i le Ata 1) e itiiti ifo i le faatoluina le mea e mana'omia e maua ai e tagata uma se tupe maualalo i luga atu o le laina pito i luga o le mativa. O le fa'aumatiaina o le mativa e mana'omia ai le tele o le toe tufatufaina atu o tala o tupe kaponi, ae e le mafai lava.
O le mea moni, o lenei toe tufatufaina atu o le a le suia ai le aofaʻi o faʻamalama o le lalolagi. O le mea lea e tatau ai ona fa'aitiitia le fa'aoso a tagata mauoa ma maumea i tua atu o lenei tulaga.
I le taimi lava e tasi, o le tauivi ma le mativa e le mafai ona na o le tuʻuina atu i tagata le avanoa e faʻateleina ai a latou tupe maua. E tusa ai ma manatu o le tamaoaiga o le neoliberal, o tagata matitiva o le a maua le avanoa e maua ai tupe pe afai e tele galuega e maua e ala i le tuputupu ae o le tamaoaiga.5. Ae o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i lona tulaga o loʻo i ai nei e mafua ai le faʻateleina o le faʻaoso6.
O loʻo taʻua i le lipoti se suʻesuʻega a Jefim Vogel, Julia Steinberger et al. e uiga i tulaga fa'ale-aganu'u-tamaoaiga e mafai ai ona fa'amalieina mana'oga o tagata i le itiiti o le malosi e tu'uina atu7. O lenei suʻesuʻega o loʻo suʻesuʻeina ai atunuu e 106 i le tulaga e ono ausia ai manaʻoga masani a tagata: soifua maloloina, meaʻai, vai inu, tumama, aʻoaʻoga ma tupe maua maualalo, ma pe faʻafefea ona latou fesoʻotaʻi ma le faʻaaogaina o le malosi. O le su'esu'ega ua fa'ai'u ai, o atunu'u e lelei auaunaga lautele, lelei atina'e, maualalo le tutusa o tupe maua ma avanoa lautele i le eletise o lo'o i ai avanoa sili e fa'afetaui ai nei mana'oga ma le maualalo o le fa'aalu o le malosi. E va'aia e le au tusitala le tausiga lautele lautele o se tasi o faiga sili ona taua8. E mafai ona faʻaitiitia le mativa e ala i tupe maua maualuga, ae faʻapea foʻi i se mea e taʻua o le "social income": O auaunaga a le malo ma oloa o loʻo avanoa e aunoa ma se totogi pe taugofie ma e fetaui lelei i le siʻosiʻomaga e faʻamama ai foi le avega i luga o le atotupe.
O se faʻataʻitaʻiga: E tusa ma le 2,6 piliona tagata i le lalolagi atoa e kuka i kerosene, fafie, malala poʻo otaota. O lea e o'o atu ai i fa'alavelave fa'aleagaina o le ea i totonu ma a'afiaga leaga fa'alesoifua maloloina, mai le tale tumau i le niumonia ma le kanesa. O fafie ma malala mo le kuka na'o le mea e fa'aosoina ai le 1 gigatonne o le CO2 i tausaga ta'itasi, e tusa ma le 2% o fa'alelalolagi. O le fa'aogaina o fafie ma malala e fa'aolaina ai fo'i le fa'atama'ia o le vaomatua, o lona uiga e tatau ona la'u fafie i se mamao mamao, e masani lava i tua o tama'ita'i. Ole eletise maua fua mai punaoa faʻafouina o le a faʻaitiitia ai le mativa, faʻaleleia le soifua maloloina lelei, faʻaititia le tau o le soifua maloloina, faʻaalu taimi mo aʻoaʻoga ma le auai i faiga faʻapolokiki, ma faʻaitiitia ai afu a le lalolagi.9.
O isi fuafuaga o le: fa'atulagaina o tupe maua maualalo ma le maualuga, lafoga fa'asolosolo i luga o le tamaoaiga ma tofi; o le suiga i le si'osi'omaga e sili atu ona lelei ituaiga o mana'oga fa'amalieina (o le mana'oga mo le mafanafana e mafai ona fa'amalieina e le gata i le fa'amafanafanaina ae fa'apea fo'i i le fa'amama lelei, le mana'omia o mea'ai e ala i la'au fa'avae nai lo mea'ai manu), o le suiga o felauaiga mai tagata ta'ito'atasi. i felauaiga lautele, mai le afi afi i le malosi o le Mobility.
E fa'afefea ona fa'atupe le fa'aitiitia o le mativa, fa'aitiitia o suiga o le tau ma suiga o le tau?
O atunuʻu mauʻoa e manaʻomia le faʻalauteleina o a latou atinaʻe galulue faʻatasi, fai mai tusitala. Ae o le a le lava felauaiga faavaomalo e foia ai le le tutusa o le tau o le lalolagi. E mana'omia ni suiga tetele i faiga o lafoga a le atunu'u ma fa'ava-o-malo. I atunuu e maualalo ma maualalo tupe maua, o tupe maua e mafai ona faʻaaogaina e lagolago ai vaega vaivai e tatau ona faʻatupuina e ala i lafoga alualu i luma i tupe faavae, tofi ma tamaoaiga.
O le lipoti o loʻo taʻua ai Initonesia o se faʻataʻitaʻiga manuia: I le 2014, na matua faʻaitiitia e le malo o Initonesia tupe fesoasoani mo suauʻu. O lona uiga e maualuga atu tupe maua mo le setete. ae faʻapea foʻi le maualuga o tau o le malosi mo le faitau aofaʻi, lea na faʻaosofia ai le tetee malosi. Ae ui i lea, na talia le suiga ina ua filifili le malo e faʻaaoga tupe maua e faʻatupe ai inisiua soifua maloloina lautele.
Tupe maua mai lafoga a kamupani fa'ava-o-malo
O tulafono fa'ava-o-malo mo lafoga a kamupani fa'ava-o-malo e tatau ona mamanuina i se auala e manuia ai lafoga i luga o tupe maua i atunuu maualalo ma le vaeluagalemu tupe maua i na atunuu atoa. O le 15 pasene le maualalo o lafoga a kamupani a le lalolagi, faʻataʻitaʻiina i le OECD faʻataʻitaʻiga, o le a tele lava le manuia o atunuu mauoa o loʻo faʻavae ai faʻapotopotoga, nai lo atunuu o loʻo maua ai tupe mama.
Lafoga i femalagaiga i luga o le ea ma le sami
O lafoga i luga o felauaiga i luga o le ea ma le sami ua tele taimi na fautuaina ai i le UNFCCC ma isi fono. I le 2008, na tuʻuina atu ai e le Maldives se manatu mo se lafoga o pasese e fai ma sui o setete motu laiti. I le 2021, na fautuaina ai e le Marshal Islands ma Solomona se lafoga o felauaiga i le International Maritime Organization. I le tumutumu o le tau i Glasgow, na ave ai e le UN Special Rapporteur on Development and Human Rights fautuaga ma faamamafaina le matafaioi a "tagata maumea". E tusa ai ma lana lipoti, o lafoga e lua e mafai ona aumai i le va o le $ 132 piliona ma le $ 392 piliona i tausaga taʻitasi e fesoasoani ai i motu laiti ma atunuʻu e le o atinaʻe e feagai ma le gau ma le faʻaleagaina ma fetuunaiga o le tau.
O se lafoga o le tamaoaiga mo tagata mauoa sili e lagolagoina le puipuiga o le tau ma fetuunaiga
E tusa ma le 65.000 tagata (naʻo le 0,001% o le faitau aofaʻi o tagata matutua) e sili atu i le USD 100 miliona le tamaoaiga. O se lafoga fa'agasolo la'ititi i luga o ia tamaoaiga tele e mafai ona fa'aputuina tupe mo le fa'atatauga talafeagai o le tau. E tusa ai ma le lipoti a le UNEP Adaptation Gap, o le va o tupe e $ 202 piliona i tausaga taʻitasi. O le lafoga a le Chancel o loʻo fuafua e amata i le 1,5% mo aseta e $100 miliona e oʻo atu i le $1 piliona, 2% e oʻo atu i le $10 piliona, 2,5% e oʻo atu i le $100 piliona, ma le 3% mo mea uma o loʻo taoto i luga. Ole lafoga lea (ua ta'ua e le Chancel o le “1,5% mo le 1,5°C”) e mafai ona maua ai le $295 piliona i tausaga ta'itasi, toetoe o le afa o tupe e mana'omia mo fetuunaiga o le tau. Faatasi ai ma se lafoga faapena, ua mafai e le US ma atunuu Europa ona siitia le USD 175 piliona mo se faaputugatupe o le tau o le lalolagi e aunoa ma le mamafa o le 99,99% o lo latou faitau aofaʻi.
Afai o le lafoga e tatau ona sii mai i lalo ifo o le USD 5 miliona - ma e oʻo lava i lena mea o le a naʻo le 0,1% o le faitau aofaʻi o le lalolagi - USD 1.100 piliona e mafai ona aoina i tausaga taʻitasi mo le puipuiga o le tau ma fetuunaiga. Ole aofa'iga o mana'oga fa'atupe mo le fa'aitiitia o suiga o le tau ma fetuutuuna'iga e o'o atu ile 2030 mo atunu'u maualalo ma vaeluagalemu e le aofia ai Saina e fa'atatau ile USD 2.000 i le 2.800 piliona i tausaga ta'itasi. O nisi o nei mea o loʻo ufiufiina i tupe faʻafaigaluega o loʻo i ai nei ma fuafuaina, ma tuʻu ai le va o tupe e $1.800 piliona. O le lafoga la i luga o le tamaoaiga e sili atu i le $ 5 miliona e mafai ona aofia ai se vaega tele o lena vaeluaga tupe.
Va’ai: Christian Plas
ata faavaa: Ninara, CC SAUNIA
Laupapa: Lipoti o le Le tutusa o le Tau, CC SAUNIA
Saunoa
1 Chancel, Lucas; Bothe, Phillip; Voituriez, Tancrede (2023): Lipoti o le Le Tutusa o le Tau 2023: Le Lalolagi Le Tutusa Lab. Initoneti: https://wid.world/wp-content/uploads/2023/01/CBV2023-ClimateInequalityReport-3.pdf
2 https://www.sdgwatch.at/de/ueber-sdgs/
3 https://blogs.worldbank.org/developmenttalk/half-global-population-lives-less-us685-person-day
4 O le faʻamaʻi ua faʻateleina le 2020 miliona tagata i lalo ifo o le laina mativa i le 70, ma aumaia ai le numera i le 719 miliona. O le 40% sili ona matitiva o le faitau aofaʻi o le lalolagi na leiloa le averesi o le 4%: o latou tupe maua, o le sili ona tamaoaiga 20% naʻo le 2%: https://www.worldbank.org/en/news/press-release/2022/10/05/global-progress-in-reducing-extreme-poverty-grinds-to-a-halt
5 ZBDollar, David & Kraay, Art (2002): "O le tuputupu ae e lelei mo e matitiva", Journal of Economic Growth, Vol. 7, leai. 3, 195-225. https://www.jstor.org/stable/40216063
6 Va'ai la matou pou https://at.scientists4future.org/2022/04/19/mythos-vom-gruenen-wachstum/
7 Vogel, Yefim; Steinberger, Julia K.; O'Neill, Daniel W.; Tamai Mamoe, William F.; Krishnakumar, Jaya (2021): Tulaga faʻale-aganuʻu-tamaoaiga mo le faʻamalieina o manaʻoga o tagata i le faʻaaogaina o le malosi: O se suʻesuʻega faʻavaomalo o faʻasalalauga lautele. I: Suiga o le Siosiomaga o le Lalolagi 69, itulau 102287. DOI: 10.1016/j.gloenvcha.2021.102287.
8 Coote A, Percy A 2020. Le mataupu mo Au'aunaga Lautele Autu. John Wiley & Atalii.
9 https://www.equaltimes.org/polluting-cooking-methods-used-by?lang=en#.ZFtjKXbP2Uk
O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!