O la matou faʻaaoga faʻatekinolosi e tele le malosi ma faʻaletonu ai CO2. O le suʻega carbon na faia e le faʻaaogaina faʻatekinolosi e faia i le tele o mea taua:
1. Fausiaina o masini pito
E laʻititi le faʻaalu o le kasa oona i le taimi e gaosia, faʻavae i le 1 tausaga o faʻaaogaina Fuafuaina e le Siamani Öko-Institut:
- TV: 200 kg CO2e i le tausaga
- Komepiuta: 63 kg CO2e ile tausaga
- Telefoni poto: 50 kg CO2e i le tausaga
- Leo fesoasoani: 33 kg CO2e i le tausaga
2. Faʻaaoga
O masini faʻaiʻu e mafua ai faʻamaʻi CO2 e ala ile faʻaaogaina ole eletise eletise. "O lenei malosi faʻaalu e faʻalagolago tele i luga o le tagata faʻaaoga amio," faʻamatala Jens Gröger, tagata suʻesuʻe sinia i le Öko-Institut i tasi tesi Post.
O le averesi o kasa oona kasa feʻaveaʻi i le faʻaaogaina vaega o:
- TV: 156 kg CO2e i le tausaga
- Komepiuta: 25 kg CO2e ile tausaga
- Telefoni poto: 4 kg CO2e i le tausaga
- Leo fesoasoani: 4 kg CO2e i le tausaga
3. Auina atu faʻamatalaga
Gröger fuafua: malosi taumafaina = umi o le fesiitaiga * taimi + aofaiga o faʻamatalaga faʻaliliuina * aofaiga mea
E mafua mai ai i lalo ole kasa oona i vaega o fesoʻotaʻiga:
- 4 itula o ata faʻasalalau i le aso: 62 kg CO2e i le tausaga
- 10 ata mo faʻasalalauga fesoʻotaʻiga i le aso: 1 kg CO2e i le tausaga
- 2 itula leo fesoasoani i le aso: 2 kg CO2e i le tausaga
- 1 gigabyte faaleoleo i le aso: 11 kg CO2e i le tausaga
4. Atinae
O faʻamaumauga o nofoaga, e manaʻomia mo le faʻagaioiga o masini i luga o le initaneti, ua tumu i komipiuta maualuga-faʻatino, tautua, faʻapea foʻi ma le teuina o faʻamaumauga, fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga ma tekonolosi ea.
Ole afi kasa oona i nofoaga autu o faʻamatalaga:
- Siamani faʻamaumauga nofoaga i luga o le initaneti tagata faaaoga: 213 kg CO2e i le tausaga
- 50 Google fesili i le aso: 26 kg CO2e i le tausaga
iʻuga
“O le gaosiga ma le faʻaaogaina o masini mulimuli, o le auina atu o faʻamatalaga i luga o le Initaneti ma le faʻaaogaina o faʻamaumauga o nofoaga faʻapogai, o le atoa o le tulaga vae CO2 i le tagata e 850 kilokalama i le tausaga. (...) O lo tatou olaga faʻatekinolosi ituaiga i lona tulaga nei e le tumau. Tusa lava pe o na faʻatatauina fuainumera na o se tala leaga, ona o lo latou lapoʻa na o latou, latou faʻaalia ai o loʻo tele taumafaiga e tatau lava ona faia e faʻaititia ai kasa oona kasa oona i masini mulimuli faʻapea foi i faʻamaumauga fesoʻotaʻiga ma faʻamaumauga nofoaga. Naʻo le pau lea o le auala e mafai ai ona faʻaauau le numera. ”(Jens Gröger in Faʻamatalaga tusitusi e le Siamani Öko-Institut).
Na taʻua e le Association of Waste Advice Austria (VABÖ): “I Austria e mafai foi ona tatou mafaufau i fuainumera. Lenei o lona uiga o la matou faʻatekinolosi amioga faʻatonutonu lava ua uma ona faʻaumatia le afa afa - pe a le sili - o le CO2 paketi ua avanoa mo i tatou tagata taʻitoʻatasi pe a fai o le suiga o le tau e tatau ona teuina i totonu o tapulaa tapulaʻa. "