in ,

Fanua o le laueleele: Ua molia e tagata mai Pasila | Greenpeace int.

Fanuaina o fanua: Tagata o le atunuu o loo molia Pasila

Fanua puʻe Pasila: O tagata o Karipuna na faʻaulu se tagi faasaga ia Pasila ma le itumalo o Rondônia mo le faʻatagaina o fanua tumaoti o loʻo lesitalaina faʻasolitulafono i latou eleele puipuia. O le National Environmental Register of Rural Property (Cadastro Ambiental Rural - CAR) o loʻo faʻamoemoe e faʻamautinoa o meatotino uma e paʻu i lalo o le natura faʻasao ma tulafono o le siosiomaga, ae o loʻo faʻaaoga sese e vaega poʻo tagata taʻitoʻatasi e faʻatulafonoina ai fanua i nofoaga puipuia ina ia faʻalauteleina o latou fanua faʻatoʻaga mo povi Fafagaina ma faʻatulafonoina o le faʻatagaina o vaomatua i vaomatua. O nei eleele puʻeina gaioiga ma le leai o se puipuiga peleni mo le teritori o le Karipuna e malo ofisa o lua o mafuaʻaga autu o le Karipuna 'eleʻele fanua sa i totonu o le sefulu sili faʻaleagaina atunuʻu atunuʻu i Pasila i le 2020[1]

O le toʻaga o le laueleele i Pasila e tau atu i le vaomatua

“Ua tele tausaga o matou tauivi ma le faʻatafunaga o le matou teritori. O le taimi lenei mo le faamasinoga e tali atu ai i le malo mo le puipuia o lo matou fale, ina ia mafai ai ona matou nonofo filemu i le aganuu e tusa ai ma a matou tu ma agaifanua,

"O gaioiga a tagata Karipuna ma a latou paʻaga na masani ona taulaʻi atu i le kilia o vaomatua i le laueleele o Karipuna ma unaʻia le malo e faia lona tiute e faamalosia ai aia tatau a tagata o le atunuu," o le tala lea a Laura Vicuña, o le misionare o le CIMI.

Talosagaina e aunoa ma se fanua umia fanua

O se suʻesuʻega na faia e Greenpeace Brazil ma le Brazil NGO Indigenist Missionary Council (CIMI) o loʻo faʻaaogaina lautele faʻamaumauga o loʻo faʻailoa mai ai o le taimi nei e 31 fanua resitaraina atoa pe faʻasolosolo foʻi tapulaʻa o vaega puipuia o tagata Karipuna [2]. O vaomatua o loʻo lesitalaina e tagata taʻitoʻatasi e eseese i le tasi ma le 200 heka. I le tele o tulaga, ua maeʻa ona faʻatulafonoina le taina i totonu o nei fanua totino [3]. O i latou uma o loʻo tu i totonu o le teritori puipuia. E tusa ai ma le Greenpeace Pasila, o loʻo faʻaalia manino mai ai le faiga o le sauaina o le CAR system e tagata taʻitoʻatasi poʻo ni vaega e fai ai se fanua e aunoa ma le pule moni i le fanua.

E ui lava i le faʻavae: Pasila e mafai ai ona puʻeina fanua

"O tagata tumaoti Karipuna tagata ua faamalosia e matamata i lo latou fanua gaoia mo fanua lafumanu ma le faʻalauteleina o alamanuia faʻatoʻaga ona o le Pasila setete faʻatagaina solitulafono vaega e faʻaauau a latou tulafono faʻasolitulafono fanua. O le faiga a le CAR ua mafai ai ona gaoia le eleele mai le atunuʻu. E tatau ona taofi lena mea. O le setete o Pasila e tatau ona faia se puipuiga tumau peleni aofia ai ofisa eseese e pei o FUNAI ma le feterale leoleo e mautinoa ai le puipuiga atoa o le Karipuna, o latou fanua ma a latou aganuu, pei ona faʻamaonia i le Pasila Faavae ma Pasila Tulafono "fai mai Oliver Salge, faavaomalo pule o le poloketi uma mata i luga o le Amazon poloketi ma Greenpeace Pasila.

Greenpeace Pasila ma CIMI lagolago le Karipuna faamasinoga ma ua galulue faʻatasi mo le tolu tausaga e Faʻaleagaina o vaomatua ma mataʻitu ma taʻusalaina solitulafono o le siosiomaga. O le Karipuna tagata vaʻai tagata 'gaioiga gaioiga o se vaega o le All Eyes i luga o le Amazon poloketi, lea e taʻitaʻia e Greenpeace Netherlands ma Hivos faʻatasi ai ma le iva faʻalapotopotoga mo tagata ma tuʻufaʻatasi aia tatau, le siʻosiʻomaga, saienisi ma tekonolosi ma lagolagoina faʻalapotopotoga a le atunuʻu i le faʻatinoina o vaʻavaʻaia vaomatua Maualuga-Faʻamutaina tekonolosi i Pasila, Ecuador ma Peru.

Saunoaga:

[1] Greenpeace Pasila suʻesuʻega faʻavae i luga o faʻamatalaga INPE 2020 http://terrabrasilis.dpi.inpe.br/app/dashboard/deforestation/biomes/legal_amazon/increments

[2] https://www.car.gov.br/publico/municipios/downloads?sigla=RO ma Karipuna Indigenous Land http://www.funai.gov.br/index.php/shape

[3] https://www.greenpeace.org/brasil/blog/ibama-e-exercito-fazem-novas-apreensoes-na-terra-indigena-karipuna/

puna
Ata: Greenpeace

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga