in ,

Lomiga fou: Verena Winiwarter - O le auala i se sosaiete faʻafeiloaʻi le tau


saunia e Martin Auer

I lenei tala puupuu, faigofie ona faitau, o le tusitala o le siosiomaga o Verena Winiwarter o loʻo tuʻuina mai ai ni manatu taua se fitu mo le ala i se sosaiete e mafai foi ona faʻamautuina olaga o augatupulaga i le lumanaʻi. Ioe, e le o se tusi faʻatonuga - "I laasaga e fitu e ..." - ae, e pei ona tusia e Winiwarter i le upu tomua, o se sao i se felafolafoaiga e tatau ona faia. Ua leva ona fa'amanino e le fa'asaienisi fa'alenatura mafua'aga o fa'afitauli o le tau ma meaola eseese ma fa'aigoaina fo'i faiga talafeagai. O le mea lea e feagai ai Winiwarter ma le tulaga lautele o le suiga talafeagai.

Le manatu muamua e popole i le soifua manuia. I totonu o la tatou sosaiete faʻapisinisi fesoʻotaʻiga e faʻavae i luga o le vaevaega o galuega, e le mafai e tagata taʻitoʻatasi poʻo aiga ona tausia o latou lava ola tutoatasi. Matou te faʻalagolago i oloa o loʻo gaosia i isi nofoaga ma luga o atinaʻe e pei o paipa vai, alavai, kesi ma laina eletise, felauaiga, falemaʻi ma le tele o isi mea matou te le faʻatautaia e i matou lava. Matou te talitonu o le a ki mai le moli pe a matou kilivaina le ki, ae o le mea moni e leai sa matou pule i ai. O nei fausaga uma e mafai ai ona maua le ola mo i tatou e le mafai ona maua e aunoa ma faʻalapotopotoga a le setete. Po'o le setete e fa'aavanoaina e ia lava pe fa'atonutonu lo latou avanoa e ala i tulafono. O se komepiuta e mafai ona faia e se kamupani tumaoti, ae a aunoa ma le aoga a le setete e leai se tasi e fausia. E le tatau ona galo i se tasi, o le manuia o tagata lautele, o le manuia e pei ona tatou iloa, na mafai ona maua i le faʻaaogaina o suauʻu faʻasolosolo ma e fesoʻotaʻi vavalalata ma le mativa o le "Third World" poʻo le Global South. 

I le laasaga lona lua e faatatau i le soifua manuia. E fa'amoemoe lea i le lumana'i, i le saunia o lo tatou lava ola ma le olaga o le isi tupulaga ma le isi tupulaga pe a mavae lena. 'Au'aunaga e fiafia i ai tagata lautele o mea ia e mana'omia muamua ma fa'ai'uga o se sosaiete gafataulimaina. Ina ia mafai e se setete ona tuʻuina atu auaunaga mo le lautele lautele, e tatau ona avea ma setete faʻavae e faʻavae i luga o aia tatau a tagata soifua ma faʻavae. O faiga pi'opi'o e fa'aleagaina ai auaunaga lelei mo le manuia lautele. E tusa lava pe faʻatumauina faʻalapotopotoga faʻapitoa lautele, e pei o le suavai, o taunuuga e le lelei, e pei ona faʻaalia e le poto masani i le tele o taulaga.

I le laasaga lona tolu o le tulafono o le tulafono, faavae ma aia tatau a tagata ua suesueina: "Naʻo se setete faʻavae lea e tatau ai i tagata ofisa uma ona tuʻuina atu i le tulafono ma o loʻo mataʻituina ai i latou e se faamasinoga tutoatasi e mafai ona puipuia tagatanuu mai le faʻasalaga ma le faʻasalaga a le setete." setete, e mafai foi ona faia se gaioiga e faasaga i le le tonu a le setete. O le Feagaiga a Europa i Aia Tatau a Tagata ua faʻamalosia i Austria talu mai le 1950. Faatasi ai ma isi mea, o lenei mea e faʻamaonia ai le aia tatau a tagata soifua uma i le ola, saolotoga ma le saogalemu. "O le mea lea," o le faaiuga lea a Winiwarter, "o totoga o aia tatau faavae a Austria e tatau ona puipuia le ola o tagata i se taimi umi ina ia mafai ai ona gaoioi e tusa ai ma le faavae, ma e le gata ina faatino le Paris Climate Agreement, ae ia galue atoatoa e pei o siosiomaga ma faapena ona puipuia le soifua maloloina." Ioe, o latou aia tatau i Austria e le o "aia tatau a le tagata lava ia" e mafai e se tagata nofo toatasi ona fai mo ia lava, ae na o se taʻiala mo gaioiga a le setete. O lea e tatau ai ona aofia ai le matafaioi a le setete e faʻamautinoa le puipuiga o le tau i totonu o le faʻavae. Peita'i, so'o se tulafono a le atunu'u e fa'atatau i le puipuiga o le tau e tatau fo'i ona fa'apipi'i i totonu o se fa'ava-o-malo, ona o suiga o le tau ose fa'afitauli o le lalolagi. 

laa fa ta'u mai ai ni mafuaaga se tolu ua avea ai le faaletonu o le tau o se faafitauli “faaleaga”. "Faafitauli leaga" o se faaupuga na faia e le au faʻafanua faʻafanua Rittel ma Webber i le 1973. Latou te faʻaaogaina e faʻasino ai faafitauli e le mafai ona faʻamalamalamaina manino. O faʻafitauli taufaʻatau e masani lava ona tulaga ese, o lea e leai se auala e maua ai se fofo e ala i tofotofoga ma mea sese, e leai foi ni fofo manino saʻo pe sese, naʻo ni fofo sili atu pe leaga. O le i ai o le faʻafitauli e mafai ona faʻamatalaina i auala eseese, ma o fofo talafeagai e faʻalagolago i le faʻamatalaga. E tasi lava le vaifofō manino i le fa'afitauli o le suiga o le tau i tulaga fa'asaienisi: Le toe iai ni kasa oona i le ea! Ae o le faʻatinoina o lenei mea o se faʻafitauli lautele. O le a faʻatinoina e ala i fofo faʻapitoa e pei o le puʻeina o le carbon ma le teuina ma le geoengineering, poʻo le suiga o le olaga, tauiviga le tutusa ma suiga o tulaga taua, poʻo le faʻamutaina o le faʻauluuluga o tupe faavae o tupe ma lona faʻatupuina o le tuputupu aʻe? O Winiwarter o loʻo faʻamamafaina ni vaega se tolu: o le tasi o le "faʻasaunoa o le taimi nei" poʻo le naʻo le vaʻavaʻai o le au faipule o loʻo mananaʻo e faʻamautu le alofa o a latou tagata palota i le taimi nei: "O faiga faʻapolokiki a Ausetalia e pisi, e ala i le faʻamuamua o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o le tau, le Securing penisione mo le au litaea o aso nei nai lo le mafai ona maua se lumanaʻi lelei mo fanau a fanau e ala i faiga faʻavae puipuiga o le tau a itiiti ifo ma le tele.” O le itu lona lua o i latou e le fiafia i faiga e foia ai se faʻafitauli e matele atu i le faʻafitauli, i lenei tulaga, suiga o le tau. , ia faafitia pe manatu faatauvaa i ai. O le vaega lona tolu e fa'atatau i le "pi'o feso'ota'iga", o lona uiga o le tele o fa'amatalaga le talafeagai lea e leiloa ai fa'amatalaga taua. E le gata i lea, o faʻamatalaga sese, afa-upu moni ma faʻatauvaʻa faʻavalevalea o loʻo faʻasalalau i se faiga faʻatatau. O le mea lea e faigata ai i tagata ona faia filifiliga sa'o ma faautauta. E na'o ala fa'asalalau fa'asalalau saoloto ma tuto'atasi e mafai ona puipuia le tulafono fa'atemokalasi. Peita'i, e mana'omia fo'i le fa'atupega tuto'atasi ma fa'alapotopotoga e va'ava'ai tuto'atasi. 

O le laasaga lona lima fa'aigoaina le fa'amasinoga tau si'osi'omaga e fai ma fa'avae o fa'amasinoga uma. O le mativa, fa'ama'i, le 'ai, le iloa faitau ma le fa'aleagaina mai se si'osi'omaga oona e le mafai ai e tagata ona auai i feutanaiga fa'atemokalasi. O le fa'amasinoga fa'alesiosiomaga o le fa'avae lea o le malo fa'a-temokalasi fa'avae, o le fa'avae o aia tatau fa'avae ma aia tatau a tagata, aua e fa'atupuina ai mana'oga fa'aletino mo le auai i le tulaga muamua. Na taʻua e Winiwarter le tusitala o le tamaoaiga o Initia o Amartya Sen, faatasi ai ma isi, e tusa ai ma le tala a Sen, o se sosaiete e sili atu le sili atu o le tele o "avanoa faʻamaonia" na fatuina e le saolotoga e mafai ai e tagata ona maua. O le sa'olotoga e aofia ai le avanoa e auai ai i faiga fa'apolokiki, fa'alapotopotoga fa'aletamaoaiga e fa'amautinoa le tufatufaina atu, saogalemu lautele e ala i totogi maualalo ma fa'amanuiaga fa'aagafesootai, avanoa fa'aagafesootai e ala i le avanoa i a'oa'oga ma faiga fa'alesoifua maloloina, ma le sa'olotoga o fa'asalalauga. O nei sa'olotoga uma e tatau ona fa'atalanoaina i se faiga fa'atasi. Ma e faatoa mafai lava pe afai e maua e tagata le avanoa i punaoa tau siosiomaga ma e saoloto mai le faaleagaina o le siosiomaga. 

O le laasaga lona ono fa'aauau pea ona feagai ma le manatu o le amiotonu ma lu'itau fa'atasi. Muamua, o le manuia o faiga ua faamoemoe e taitai atu ai i le amiotonu e tele ina faigata ona mataituina. O le ausia o sini faʻaauau e 17 o le Agenda 2030, mo se faʻataʻitaʻiga, e tatau ona fuaina e faʻaaoga ai faʻailoga 242. O le lu'itau lona lua o le leai o se manino. Tulaga le tutusa e masani ona le vaaia e i latou e le o aafia, o lona uiga e leai se faaosofia e faia se gaioiga faasaga ia i latou. Lona tolu, o loʻo i ai le le tutusa e le gata i le va o tagata i le taimi nei ma le lumanaʻi, ae faʻapea foi i le va o le Global South ma le Global North, ma le itiiti ifo i totonu o setete o malo. O le faʻaitiitia o le mativa i le itu i Matu e le tatau ona oʻo mai i le faʻaleagaina o le itu i Saute, o le puipuiga o le tau e le tatau ona oʻo mai i le faʻaleagaina o i latou o loʻo le manuia, ma o se olaga lelei i le taimi nei e le tatau ona oʻo mai i le faʻaleagaina o le lumanaʻi. Na'o le fa'amasinoga e mafai ona fa'atalanoaina, ae o feutanaiga e masani ona 'alofia ai le le femalamalamaa'i, aemaise lava i le tulaga o le lalolagi.

laa fitu faamamafaina: "A aunoa ma le filemu ma le faʻaleagaina e leai se faʻaauau." Taua e le gata o lona uiga o le faʻaumatia vave, e oʻo lava i taimi o le filemu, o le militeri ma auupega e mafua ai kasa vevela ma isi faʻaleagaina o le siosiomaga ma fai mai le tele o punaoa e tatau ona sili atu ona faʻaoga e puipuia ai le faavae o le olaga. O le filemu e manaʻomia ai le faʻatuatuaina, lea e mafai ona ausia e ala i le auai faʻatemokalasi ma le pule o le tulafono. Ua sii mai e Winiwarter le faifilosofia tau amio o Stephen M. Gardiner, o lē na ia fautuaina se fono faavae faale-lalolagi ina ia mafai ai ona maua se sosaiete o le lalolagi e fiafia i le tau. I le avea ai o se ituaiga o faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, na ia faʻatūina se fono faʻavae o le tau a Austrian. E tatau foi i lenei mea ona foia ai masalosaloga o le tele o tagata faʻamalosi, faʻalapotopotoga faufautua ma tagata aʻoga e uiga i le gafatia o le faatemokalasi e faʻafetaui ai luitau o faiga faʻavae o le tau. O le fa'atapula'aina o suiga o le tau e mana'omia ai taumafaiga fa'aagafesootai atoatoa, lea e na'o le mafai pe a lagolagoina e le to'atele o tagata. E leai la se auala i le tauiviga faatemokalasi mo le toatele. E mafai e se fono fa'avae o le tau ona amatalia suiga fa'ale-fa'alapotopotoga e mana'omia e ausia ai lea tulaga, ma mafai ona fesoasoani e fa'atupuina le mautinoa e mafai ona maua ni atina'e aoga. Talu ai o le sili atu ona lavelave o faʻafitauli, o le sili atu ona taua o le faʻalagolago, ina ia tumau ai le mafai e le sosaiete ona gaoioi.

Ma le mea mulimuli, ma toetoe lava a pasi, Winiwarter e alu i totonu o se faʻalapotopotoga e matua faʻatulagaina mo sosaiete faʻaonaponei: o le "tamaoaiga tau maketi saoloto". Na ia taʻua muamua le tusitala o Kurt Vonnegut, o loʻo faʻamaonia amioga faʻafefe i totonu o sosaiete faʻapisinisi, e taʻua o vaisu i suauʻu faʻasolosolo, ma vavalo se "pipi malulu". Ona sosoo ai lea ma le tagata tomai faapitoa o fualaau faasaina Bruce Alexander, o le na mafua ai le faafitauli o vaisu i le lalolagi i le mea moni e faapea o le tamaoaiga o maketi saoloto e faʻaalia ai tagata i le mamafa o le taʻitoʻatasi ma le tauvaga. Fai mai Winiwarter, o le alu ese mai le suauu e mafai foi ona iu i le alu ese mai le tamaoaiga o maketi saoloto. Na te vaʻaia le auala e alu ese ai i le faʻalauiloaina o le psychosocial integration, o lona uiga o le toe faʻaleleia o nuʻu ua faʻaumatia e ala i le faʻaleagaina, o latou siosiomaga ua oona. E tatau ona lagolagoina i le toe fausia. O se mea e sui ai le tamaoaiga o maketi o le galulue faatasi o ituaiga uma, lea o le galuega o loʻo faʻatatau i tagata lautele. O le mea lea, o se sosaiete faʻafeiloaʻi le tau o se tasi lea e le o fai ma vaisu i suauʻu poʻo vailaʻau e suia ai le mafaufau, aua e faʻaleleia ai le soifua maloloina o le mafaufau o tagata e ala i le lotogatasi ma le talitonuina. 

O le mea e ese ai lenei tusiga o le interdisciplinary approach. O le a maua e le au faitau faʻamatalaga i le tele o tusitala mai matata eseese o le saienisi. E manino mai e lē mafai e se mau faapena ona taliina fesili uma. Ae talu ai ona o le tusitusiga e faʻapipiʻi i lalo i le talosaga mo se fono faʻavae o le tau, o le a faʻamoemoe se tasi e sili atu le auiliiliga o galuega e tatau ona foia e sea fono. O se faaiuga a le palemene e lua vaetolu le toatele o le a lava lea e faalautele ai le faavae o loo iai nei e aofia ai se mataupu e uiga i le puipuiga o le tau ma auaunaga o le manuia lautele. O se tauaofiaga filifilia faapitoa atonu o le a feagai ma le fausaga autu o lo tatou setete, ae sili atu i le fesili pe faʻafefea ona faʻaalia lelei le fiafia o tupulaga i le lumanaʻi, o latou leo ​​e le mafai ona tatou faʻalogoina, e mafai ona faʻaalia i le taimi nei. Aua, e pei ona taʻua e Stephen M. Gardiner, o tatou faʻalapotopotoga o loʻo i ai nei, mai le setete o le malo i le UN, e leʻi fuafuaina mo lena mea. O lea o le a aofia ai foi ma le fesili pe, e faaopoopo atu i le faiga o le faiga faatemokalasi o loo i ai nei e sui o tagata, e mafai ona i ai isi faiga e, mo se faataitaiga, e suia ai malosiaga e faia ai faaiuga i le "lalo", o lona uiga e latalata ia i latou ua aafia. . O le fesili o le faatemokalasi o le tamaoaiga, o le sootaga i le va o se tamaoaiga tumaoti, o tupe mama i le tasi itu ma se tamaoaiga o nuu e agai i le manuia lautele i le isi, e tatau foi ona avea ma autu o sea tauaofiaga. A aunoa ma ni tulafono faatonutonu, o se tamaoaiga gafataulimaina e le mafai ona mafaufauina, pe afai e le mafai e augatupulaga i le lumanaʻi ona aʻafia le tamaoaiga o tagata faʻatau e ala i le maketi. O lea e tatau ai ona faamanino pe faapefea ona oo mai ia tulafono faatonutonu.

Po o le a lava le tulaga, o le tusi a Winiwarter e musuia aua e tosina atu ai le mafaufau i tala atu o le tafailagi o faiga faatekinolosi e pei o le malosi o le matagi ma le eletise i le tele o le ola faatasi o tagata.

O Verena Winiwarter o se tusitala o le siosiomaga. Na palotaina o ia o le saienitisi o le tausaga i le 2013, o se sui o le Austrian Academy of Sciences ma faʻauluulu i le komisi mo suʻesuʻega faʻalesiosiomaga faʻapitoa iina. O ia o se sui o Scientists for Future. A Fa'atalanoaga i fa'afitauli o le tau ma sosaiete e mafai ona faʻalogo i luga o la matou podcast "Alpenglühen". O lo'o iai lau tusi Picus lomitusi lomia

O lenei pou na faia e le Community Option. Auai i totonu ma lafo lau savali!

I LE FUAFUAGA I LE FILIFILIA AUSIA


Tuua se Faamatalaga