in , , ,

O suʻesuʻega a Harvard o loʻo faʻaalia ai ala o fesoʻotaʻiga lautele o le tuaoi fou lea o le taufaasese o le tau ma le lag | Greenpeace int.

Amsterdam, Netherlands - O suʻesuʻega fou mai le Iunivesite o Harvard, na faʻatonuina e Greenpeace Netherlands, ua faʻaalia ai le faʻaogaina lautele o le lanu meamata ma faʻailoga e le tele o taʻavale taʻavale a Europa, kamupani vaʻalele ma kamupani suauʻu ma kesi e faʻaogaina ai popolega o tagata e uiga i le siosiomaga ma faʻasalalau faʻamatalaga sese i luga o le initaneti.

O le lipoti, Tolu lanu meamata (fufulu)ole su'esu'ega sili ona mae'ae'a ole fa'ameamea talu ai nei e le au pa'aga ole suau'u fa'aola ile Twitter, Instagram, Facebook, TikTok ma le YouTube.

Na fa'aogaina e le au su'esu'e ni metotia fa'asaienisi fa'aagafesoota'i fa'amautu lelei e siaki ai gaioiga fa'aagafesootai fa'asalalau ma su'esu'e ata ma tusitusiga i pou a kamupani.[1][2]

Fai mai le sui o le Greenpeace Amina Adebisi Odofin: “O lenei lipoti o loʻo faʻaalia ai o le tele o nei kamupani e faʻaalu le tele o taimi i luga ole laiga i luga o taʻaloga, alofa ma faʻataʻitaʻiga nai lo a latou pisinisi suauʻu e tele-piliona tala. O lenei ta'aloga manino ma lavalava ta'ele e fa'alauiloa ai le fa'atau atu o oloa e fa'aleagaina ai le tau ma fa'aoso ai fete'ena'iga fa'ava-o-malo ma le fa'aleagaina o aia tatau a tagata i le lalolagi atoa. Afai tatou te manatu mamafa e foia le faʻafitauli o le tau, tatou te manaʻomia le faʻasaina o faʻasalalauga faʻasalalau suauu."

O mea na maua e aofia ai e na'o le tasi mai le lima fa'asalalauga ta'avale "lanumeamata" na fa'atau atu se oloa, ae o le vaega o totoe o lo'o fa'amuamua e fa'aalia le lanu meamata. O le tasi i le lima pou mai kamupani suauu, taʻavale ma vaalele na faʻaogaina taʻaloga, faʻailoga ma agafesootai - e taʻua faʻatasi o le "sese" - e faʻafefe ai le mafaufau mai pisinisi autu a kamupani ma matafaioi. kamupani eseese Le fa'aogaina o ata fa'alenatura, fa'ata'ita'i tama'ita'i, fa'auluuluga e le fa'a-binary, fa'alauiloa e le o ni caucasian, talavou, tagata atamamai, tagata ta'alo, ma tagata ta'uta'ua. e fa'alautele a latou fe'au o le fufuluina o lanu meamata ma le taufaasese.[3]

O le lua vaetolu (67%) o faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau a kamupani suauʻu, taʻavale, ma aerospace na valiina se "musika fou fou" i luga oa latou gaioiga, lea na faʻaalia e tusitala o loʻo fai ma sui o ituaiga eseese ma tikeri o lanu meamata. O fa'ailoga ta'avale sa sili atu ona fa'agaoioia i luga o fa'asalalauga fa'aagafesootai nai lo kamupani va'alele ma kamupani suau'u, fa'atupuina i le averesi fa'alua le tele nai lo kamupani va'alele ma fa'afa tele nai lo kamupani suau'u ma kesi. E na'o ni nai pou fa'atauva'a o lo'o fa'asino tonu i suiga o le tau, e ui i le fa'amauina o le tau mafanafana a Europa.

Geoffrey Supran, Research Associate i le Matagaluega o Talafaasolopito o Saienisi i le Iunivesite o Harvard ma le tusitala o le suʻesuʻega, fai mai: “Social media o le tuaoi fou lea o le tau faasese ma le tuai. O a matou suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai aʻo oʻo i Europa lona vevela vevela i luga o faʻamaumauga, o nisi o kamupani e sili ona nafa ma le vevela o le lalolagi na tumau pea le leoa e uiga i faʻafitauli o le tau i luga o faʻasalalauga lautele, filifili nai lo le faʻaaogaina o gagana ma ata e faʻatulaga lelei ai i latou o Green, Innovative, Charitable Brands. .”

O loʻo faʻamaonia mai e le lipoti o ala o fesoʻotaʻiga lautele o le tuaoi fou lea o le faʻamalamalamaina o le tau ma le taufaasese, e faʻatagaina ai le fiafia o le suauʻu faʻasolosolo e auai i mea e taʻua e le au suʻesuʻe o le "faʻailoga faʻailoga." O se suiga lea o faiga tau le va i fafo a le pisinisi tapaa, lea mo le tele o tausaga na taofia ma le manuia tulafono faatonutonu o ana oloa mata'utia.

I le lauga atu i taʻitaʻi o le lalolagi i le UN General Assembly i le aso ananafi, na manaʻomia ai e le Failautusi Aoao o Malo Aufaatasi, António Guterres, se suʻesuʻega sili atu i le "tele, piliona-miliona PR machine" a le alamanuia suauʻu e puipuia ai le gaosiga o suauu. tagata fa'atau oloa tapaa ma foma'i milo o ē na taofia ma le manuia le fa'atonutonuina o a latou oloa mata'utia mo le tele o tausaga [2]. Greenpeace ma isi 40 faʻalapotopotoga o loʻo unaʻia se talosaga mo Tagatanuu a Europa (ECI) e manaʻomia ai se tulafono fou e pei o tapaa e faʻasaina ai le faʻasalalauga ma le lagolagoina o suauʻu fossil i Europa.

Na taʻua e Silvia Pastorelli, le EU climate and energy activist: “O se tasi oa matou sailiga sili ona ofoofogia o le suauʻu Europa, taavale ma vaalele vaalele o loʻo faʻaogaina maaleale ae faʻatulagaina le matagofie o le natura ia latou mea faʻasalalau faʻasalalau e 'lanu meamata' o latou ata lautele. O fa'ailoga ta'avale fa'apitoa e sili atu ona fa'agaoioia i luga o fa'asalalauga fa'asalalau nai lo kamupani va'alele ma suau'u. O lona uiga e sili atu le tele o sao a le au fai taavale i le faʻatulagaina o faʻamatalaga lautele e uiga i le tau, suauʻu faʻasolosolo ma le suiga o le malosi. O lenei faiga fa'alaua'itele ma le mamana o mataupu fa'alaua'itele ua natia i le va'aiga manino ma fa'amaonia ai le su'esu'eina toto'a. O se taumafaiga fa'asolosolo fa'ameamata lea e mana'omia ona fa'atalanoaina ma le fa'asa fa'atulafonoina o fa'asalalauga uma ma le lagolagoina o suau'u fa'atosina i Europa atoa, e pei lava ona faia i le tapaa."

I le tausaga talu ai, Greenpeace EU ma le 40 isi faʻalapotopotoga na amataina le tasi Talosaga mo Tagatanuu Europa (ECI). o le valaau mo se tulafono fou e pei o le tapaa e faʻasaina ai le faʻasalalauga ma le lagolagoina o suauʻu fossil i le Iuni a Europa.

Mo le taimi muamua i lenei tausaga, na faailoa mai ai e le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) le matafaioi a tagata lautele ma faʻasalalauga i le faʻamalosia o faʻafitauli o le tau, aʻo le faitau selau o saienitisi na sainia se tusi e unaʻia ai le va o tagata lautele ma ofisa faʻasalalauga e taofi le galulue ma kamupani suauu. ma le salalau atu o faamatalaga sese o le tau.[4][5]

Saunoaga:

Lipoti atoa, Tolu lanu meamata (fufulu)

[1] Auala: O le suʻesuʻega na suʻesuʻeina 1 pou mai 31 faʻamatalaga i luga o faʻasalalauga e lima (Twitter, Instagram, Facebook, TikTok ma Youtube) i le va o Iuni 2022 ma Iulai 2.325st, 375 mai le 12 taʻavale sili ona tele ma 5 kamupani vaʻalele tetele (i maketi mataitusi tetele) ma le 5 kamupani tetele mo. suau'u fa'ato'aga (fa'atasi ai ma le tele fa'aputuga fa'asolopito o kasa kasa 1965-2018). 145 fa'asologa o tusitusiga ma va'aiga na fa'ailogaina o se vaega o se su'esu'ega o mea na fa'aogaina ai se su'ega fa'afuainumera (su'ega sa'o a Fisher) mo feso'ota'iga i le va o tu'ufa'atasiga uma o fesuiaiga tuto'atasi.

[2] Au su'esu'e ma pulega: O le suʻesuʻega na faʻatautaia e se vaega o tagata suʻesuʻe mai Harvard ma saienitisi komepiuta mai le Algorithmic Transparency Institute. O le suʻesuʻega na taʻitaʻia e le Harvard's Geoffrey Supran, o ana lomiga e aofia ai le uluai iloiloga a tupulaga o le ExxonMobil's 40-tausaga talafaasolopito o fesoʻotaʻiga i suiga o le tau, e faʻaalia ai ua faʻaseseina e le kamupani tagata lautele e uiga i le saienisi o le tau ma ona aʻafiaga.

[3] Iloiloga o fesoʻotaʻiga tau a ExxonMobil (1977–2014)

[4] Aisea ua susulu ai le IPCC i luga o ofisa faʻasalalauga o loʻo galulue pea ma tagata faʻatau suauu

[5] Ua taula'i e saienitisi PR ma kamupani fa'asalalauga latou te tu'ua'ia i le fa'asalalauina o fa'amatalaga sese

fetaui

Sol Gosetti, Fossil Free Revolution Media Coordinator, Greenpeace Netherlands: [imeli puipuia]+44 (0) 7807352020 WhatsApp +44 (0) 7380845754

International Press Office o Greenpeace: [imeli puipuia]+31 (0) 20 718 2470 (avanoa XNUMX itula i le aso)

mulimuli @greenpeacepress i luga o le Twitter mo a matou faʻasalalauga faʻavaomalo lata mai

puna
Ata: Greenpeace

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga