in , ,

Tali a le Komisi Europa i le ECI "Save Bees and Farmers" | Global 2000

Fa'aulufale ma Komesina o EU Stella Kyriakides ma Věra Jourová

O le vaiaso nei e iai le Komisi Europa tali aloaia i le 1,1 miliona tagatanuu o loʻo lagolagoina le European Citizens' Initiative (ECI) "Faasao pi ma faifaatoaga" ua sainia, tuuina atu. "O lea ua matou galulue i le faʻatinoina o ou manaʻoga!", o le fa'amatalaga puupuu.

O tagata na amataina le EBI Faʻafeiloaʻi ma lagolagoina le valaau a le Komisi i le Palemene ma le Fono a Europa mo se maliega vave ma faʻamalosi e "faaliliuina le naunautaiga o tagatanuu i tulafono". “Fa'atasi ai ma ata mo le fa'aitiitia o vailaau fa'asaina ma le toe fa'afo'isia o meaola eseese fa'atasi ai ma le faiga o le pollinator, o lo'o i luga o le laulau ni fautuaga taua fa'aletulafono. Ua avea nei ma mataupu o le faʻatinoina lelei o nei Green Deal measures", o le amataga o le EBI o loʻo faʻamamafaina le faanatinati ma le taua o le faʻaitiitia o vailaau faʻasaina mo le soifua maloloina, meaola eseese ma le gaosiga o meaʻai gafataulimaina: "I le taimi lava e tasi, matou te valaʻau atu mo le tele o le auai o tagatanuu popole. ma Saienitisi i lenei faagasologa.”

Leai se faatuai, na o le saoasaoa ma le fiasili

O le European Citizens' Initiative o lena na'o le vaega fa'a-temokalasi meafaigaluega i totonu o le EU e mafai ai e tagatanuu ona auai i le faʻatulagaina o faiga faʻapolokiki a le EU. E silia ma le miliona tagatanuu o le EU ua sainia se talosaga aloaia, tuuina atu a latou faamatalaga patino ma i le tele o atunuu o latou tusi folau numera, e lagolago ai le "Save Bees and Farmers" o se faailo malosi. Latou te manaʻomia le faʻaitiitia o le 80% o vailaʻau faʻasaina i le 2030 ma le faʻaumatia atoa o vailaʻau faʻamaʻi-synthetic i le 2035, toe faʻafoʻisia meaola eseese ma fesoasoani i le aufaifaʻatoʻaga suiga i faʻatoʻaga gafataulimaina. O nei mana'oga mai tagatanuu e tatau ona matua'i fa'atauaina e fa'alapotopotoga uma a le EU ma faipule. O lenei mea e le faʻatatau i faiga faʻapolokiki uma o loʻo faʻaalia i le tele o taumafaiga e faʻatuai le faiga o le tulafono ma le faʻasalalau pei o le mantra o faʻamatalaga sese, e pei o se Siaki siaki talu ai nei na fa'aalia. 

“O lo'o fa'ateleina fa'amaoniga fa'asaienisi o le tulaga tu'ufua o meaola eseese ma le Mata'utia o vailaau mo lo tatou soifua maloloina. E sili atu le salalau o vailaau e tineia ai manu faalafua nai lo le mea na manatu muamua, e oo lava i le tino o le tagata ma o tatou nofoaga e nonofo ai, e mafai ona iloa vailaau e tineia ai manu faalafua. O le tele o vaila'au e sili ona mata'utia mo tamaiti e le'i fananau mai ma tamaiti laiti, e o'o lava i tui laiti. O vailaau fa'asaina e le gata e mafua ai le oona tuga, ae mafai fo'i ona fa'atupu fa'ama'i fa'ama'i e pei ole Parkinson's po'o le leukemia o tamaiti," o le fa'amamafa lea. Martin Dermine, PAN Europa ma le sui autu o le "Save Bees and Farmers".

“I le va’ai atu i fa’afitauli o le tau ma meaola eseese, e leai lava se isi auala e fa’aitiitia ai le fa’aaogaina o vailaau fa’asaina ma toe fa’afo’isia ai meaola eseese. E tatau ona fa'aitiitia vaila'au mata'utia e fai ma fa'amuamua. Ina ia faia lenei mea, matou te manaʻomia se fua faʻatatau mo le faʻaitiitia o vailaau faʻasaina. Le tasi mai le komisi fa'ailoga fuafuaina (HRI 1) e matua le taliaina lava. O le a na'o le puipuia o le tulaga quo ma e tatau ai Fa'asa'o", fai mai Helmut Burtscher-Schaden mai le faalapotopotoga o le puipuiga o le siosiomaga GLOBAL 2000 ma le co-initiator o le EBI.

Madeleine Coste mai le Slow Food, o lē o loo auai malosi i le ECI, ua faaopoopo mai: “Matou te manaʻomia le agaʻigaʻi i luma vave ina ia mautinoa o le a matou Faiga taumafa soifua maloloina, gafataulimaina ma le tau o. Suavai mama, eleele maloloina, meaola eseese ma le gaosiga o mea'ai fa'alelei e mo le saogalemu o taumafa i le lalolagi atoa taua. Matou te manaʻomia se tasi e sili atu le malosi Lagolago mo le aufaifaatoaga e faamuta lo latou faalagolago i vailaau e tineia ai manu faalafua. Matou te faʻamoemoe o le EU ma le Sui Usufono e lagolagoina le manaʻoga o le 1,1 miliona Europa ma faʻamalosia le faʻaleleia o le faʻatinoina o fuafuaga faʻaletulafono.

Mana'oga ile ala ile fa'atinoga: mana'omia le maliliega malosi

oti Ua iloa e le Komisi Europa le faanatinati ma ua pepelo i luma o fuafuaga taua faaletulafono ina ua maeʻa le faʻalauiloaina o le "Save Bees and Farmers" i le 2019: The Tulafono fa'atonutonu e fa'aitiitia ai le fa'aogaina o vailaau fa'asaina (SUR) ma lena Tulafono mo le Toefuataiga o le Natura (NRL) e puipuia ai le soifua maloloina ma toe fa'afo'i ai meaola eseese, fa'apea fo'i ma le fa'alauiloa talu ai nei pollinator initiative.

"O se taumafaiga a tagatanuu Europa e sili atu nai lo na o se saini, o se auai malosi i le faagasologa. O le a matou vaʻavaʻai totoʻa i mea o loʻo tupu, faʻamaonia faʻamatalaga sese ma faʻaauau pea ona faʻamalosia tagatanuu e faʻafesoʻotaʻi a latou faipule faʻalotoifale ma EU e faʻaalia lo latou auai i laasaga uma. I le palota a le EU o loʻo lumanaʻi, e tatau i le au faipule ona faʻaalia o loʻo latou tautuaina manaoga masani o le soifua maloloina, meaʻai lelei ma meaola eseese. O lo tatou lumanaʻi ma le lumanaʻi o a tatou fanau ma fanau a fanau e tatau ona muamua nai lo tupe mama a le fale gaosi oloa”, o le faaiuga lea a Martin Dermine.

Photo / Vitio: Lode Sadaine.

Tusiaina e filifiliga

O le filifiliga o se faʻataʻitaʻiga, tutoʻatasi atoatoa ma faʻasalalauga faʻasalalauga lautele i luga o le gafataulimaina ma sosaiete lautele, na faavaeina i le 2014 e Helmut Melzer. Matou te faʻaalia faʻatasi ni suiga lelei i vaega uma ma lagolagoina faʻafouga anoa ma manatu agaʻi i luma - faʻamalosia-faʻatau, faʻamoemoe, lalo ifo i le lalolagi. O le fa'alapotopotoga filifiliga e fa'apitoa i tala fou ma fa'amaumauga taua le alualu i luma o lo tatou sosaiete.

Tuua se Faamatalaga