Nova studija: Oglasi za automobile, letovi drže promet fiksiranim na naftu | Greenpeace int.

Amsterdam – Nova analiza pokazuje kako europske zračne i automobilske tvrtke koriste oglašavanje kako bi izbjegle svoje klimatske odgovornosti, ili preuveličavaju svoj korporativni odgovor na klimatsku krizu ili potpuno zanemaruju štetu koju nanose njihovi proizvodi. Studija Riječi protiv djela, istina iza oglašavanja u automobilskoj i zrakoplovnoj industriji od strane grupe za istraživanje okoliša DeSmog naručio je Greenpeace Nizozemska.

Analiza jednogodišnjeg sadržaja oglasa na Facebooku i Instagramu na uzorku od deset europskih zračnih prijevoznika i proizvođača automobila, uključujući Peugeot, FIAT, Air France i Lufthansa, sugerira da se tvrtke zelenašu, tj. predstavljaju varljivo ekološki prihvatljivu sliku.[1] Analizirana 864 oglasa za automobile i 263 zrakoplovne tvrtke svi su bili usmjereni na publiku u Europi i došli su iz Facebook biblioteke oglasa.

Prijevoz čini dvije trećine nafte koja se troši u EU, od čega se gotovo sva uvozi. Najveći izvor uvoza nafte u EU je Rusija, koja će 2021. osigurati 27% nafte koja se uvozi u EU, u vrijednosti od preko 200 milijuna eura dnevno. Skupine za zaštitu okoliša i ljudska prava upozorile su da uvoz nafte i drugih goriva u EU iz Rusije učinkovito financira invaziju na Ukrajinu.

Aktivistica Greenpeacea za klimu u EU Silvia Pastorelli rekla je: “Marketinške strategije pomažu automobilskim i zračnim tvrtkama u Europi da prodaju proizvode koji sagorevaju ogromne količine nafte, pogoršavaju klimatsku krizu i potiču rat u Ukrajini. Najnovije izvješće IPCC-a identificira obmanjujuće priče kao prepreku klimatskim akcijama, a znanstvenici su pozvali oglašivače da odustanu od kupaca fosilnih goriva. Potreban nam je novi zakon EU-a kako bismo zaustavili oglašavanje i sponzorstvo tvrtki koje rade na tome da Europa postane ovisna o nafti.”

U Europi, Više od 30 organizacija, uključujući Greenpeace, podupire kampanju za legalno okončanje reklamiranja i sponzoriranja fosilnih goriva u EU-u, slično kao davno uspostavljena politika zabrane sponzoriranja i reklamiranja duhana. Ako kampanja prikupi milijun ovjerenih potpisa u godinu dana, Europska komisija dužna je odgovoriti na prijedlog.

Istraživanje pokazuje da je promocija električnih i hibridnih vozila u automobilskoj industriji nerazmjerna njihovoj europskoj prodaji tih automobila, u nekim slučajevima i do pet puta veća. Čini se da zračni prijevoznici imaju vrlo drugačiji pristup, pri čemu gotovo svaka analizirana tvrtka stavlja malo ili nimalo naglaska na navodna rješenja za korištenje nafte i emisije stakleničkih plinova. Umjesto toga, sadržaj zrakoplovnih tvrtki u velikoj je mjeri usmjeren na jeftine letove, ponude i promocije, što je zajedno činilo 66% svih oglasa.

Rachel Sherrington, vodeći istraživač za DeSmog, rekla je: “Opet i iznova vidimo da zagađujuće industrije reklamiraju da rade više na klimatskim promjenama nego što zapravo jesu, ili još gore, ignoriraju klimatsku krizu. Transportna industrija nije iznimka.”

Silvia Pastorelli je dodala: “Čak i suočeni s užasavajućim utjecajem na okoliš i humanitarnom patnjom, auto-kompanije se obvezuju prodavati što je moguće više automobila na naftu što je dulje moguće, dok zračne tvrtke uvelike izbjegavaju svoje klimatske obveze i oslanjaju se na oglašavanje kako bi prešli s luksuza predmet za proizvodnu potrebu. Naftnu industriju, te zračni i cestovni transport koji ona pokreće, vodi profit, a ne etika. PR agencije koje im pomažu da prikriju prirodu svog poslovanja nisu samo suučesnici, one su ključni igrač u jednoj od najneetičnijih poslovnih shema na svijetu.”

U EU-u, ukupno gorivo spaljeno u prometu pridonijelo je 2018% emisija stakleničkih plinova u 25.[2]. Samo automobili su činili 2018% ukupnih emisija u EU u 11. godini, a zrakoplovstvo 3,5% ukupnih emisija.[3] Kako bi se sektor uskladio s ciljem od 1,5°C, EU i europske vlade moraju smanjiti i postupno ukinuti prijevoz na fosilna goriva te ojačati željeznički i javni prijevoz.

[1] Greenpeace Nizozemska odabrao je pet glavnih marki automobila na europskom tržištu (Citroën, Fiat, Jeep, Peugeot i Renault) i pet europskih zračnih prijevoznika (Air France, Austrian Airlines, Brussels Airlines, Lufthansa i Scandinavian Airlines (SAS)) za ispitivanje. Tim istraživača DeSmog potom je koristio Facebook Ads Library kako bi analizirao Facebook i Instagram oglase kojima je europska publika bila izložena u odabranim tvrtkama od 1. siječnja 2021. do 21. siječnja 2022. Cijelo izvješće ovdje.

[2] Eurostat (2020.) Emisije stakleničkih plinova, analiza po sektorima izvora, EU-27, 1990. i 2018. (postotak ukupnog broja) preuzeto 11. travnja 2022. Brojke se odnose na EU-27 (tj. isključujući UK).

[3] Europska agencija za okoliš (2019.) Vizualizacija podataka: udio emisija stakleničkih plinova povezanih s prometom vidi Dijagram 12 i Dijagram 13. Ove brojke se odnose na EU-28 (tj. uključujući UK) pa kada se kombiniraju s gore navedenim podacima Eurostata koji se odnose na EU-27 daju samo grubu predstavu o udjelu različitih načina prijevoza u ukupnom iznosu za EU Emisije u EU u 2018.