Obećanja o klimi koja su dala mnoge velike tvrtke ne izdržavaju pomnije ispitivanje

autora Martina Auera

2019 šešir Amazon zajedno s drugim velikim korporacijama Klimatski zalog osnovana, jedna od nekoliko spajanja tvrtke koje se obvezuju postati ugljično neutralne do 2040. Ali do danas, Amazon nije detaljno objasnio kako namjerava postići taj cilj. Nije jasno pokriva li zalog samo emisije CO2 ili sve stakleničke plinove, a nije jasno u kojoj će se mjeri emisije zapravo smanjiti ili samo nadoknaditi izravnavanjem ugljika.

Ikea želi biti "klimatski pozitivna" do 2030. Što to točno znači, ostaje nejasno, ali sugerira da Ikea do tada želi učiniti više od toga da postane ugljično neutralna. Točnije, tvrtka planira smanjiti svoje emisije za samo 2030 posto do 15. godine. Za ostalo, Ikea želi računati "izbjegnute" emisije, između ostalog, odnosno emisije koje njezini kupci zapravo izbjegavaju kada kupe solarne panele od Ikee. Ikea također broji ugljik vezan u svojim proizvodima. Tvrtka je svjesna da se ovaj ugljik ponovno oslobađa nakon otprilike 20 godina u prosjeku (npr. kada se proizvodi od drveta odlažu i spaljuju). Naravno, to opet negira klimatski učinak.

jabuka oglašava na svojoj web stranici: “Mi smo CO2 neutralni. A do 2030. bit će i svi proizvodi koje volite." Međutim, ovo "Mi smo CO2 neutralni" odnosi se samo na vlastite izravne operacije, poslovna putovanja i putovanja na posao. Međutim, one čine samo 1,5 posto ukupnih emisija Grupe. Preostalih 98,5 posto događa se u lancu opskrbe. Evo, Apple je sebi postavio cilj smanjenja od 2030 posto do 62. na temelju 2019. godine. To je ambiciozno, ali još uvijek daleko od neutralnosti CO2. Nedostaju detaljni međuciljevi. Također nema ciljeva o tome kako smanjiti potrošnju energije korištenjem proizvoda. 

Dobre i loše prakse

Slične situacije mogu se vidjeti i u drugim velikim tvrtkama. think tank Novi klimatski institut pobliže pogledao planove 25 velikih korporacija i analizirao detaljne planove tvrtki. S jedne strane ocjenjivala se transparentnost planova, a s druge strane jesu li planirane mjere izvedive i dovoljne za postizanje ciljeva koje su si tvrtke postavile. U ocjenu nisu uključeni sveobuhvatni korporativni ciljevi, odnosno zadovoljavaju li proizvodi u ovom obliku iu toj mjeri uopće društvene potrebe. 

Nalazi su objavljeni u izvješću Corporate Climate Responsibility Monitor 2022[1] zajedno s nevladinom organizacijom Tržište ugljika objavljena. 

Izvješće identificira nekoliko dobrih praksi prema kojima se može mjeriti usklađenost s korporativnim klimatskim obećanjima:

  • Tvrtke bi trebale pratiti sve svoje emisije i izvještavati godišnje. Naime, one iz vlastite proizvodnje (“Oseg 1”), iz proizvodnje energije koju troše (“Opseg 2”) te iz lanca opskrbe i nizvodnih procesa kao što su transport, potrošnja i zbrinjavanje (“Opseg 3”). 
  • Tvrtke bi u svojim klimatskim ciljevima trebale navesti da ti ciljevi uključuju emisije u opsegu 1, 2 i 3, kao i druge relevantne klimatske pokretače (kao što je promijenjeno korištenje zemljišta). Trebali bi postaviti ciljeve koji ne uključuju pomake i koji su u skladu s ciljem od 1,5°C za ovu industriju. I trebali bi postaviti jasne prekretnice u razmaku od najviše pet godina.
  • Tvrtke bi trebale provoditi mjere duboke dekarbonizacije i također ih objaviti kako bi ih drugi mogli oponašati. Trebali biste dobiti najkvalitetnije obnovljive izvore energije i otkriti sve pojedinosti o izvoru.
  • Trebali bi pružiti ambicioznu financijsku potporu za ublažavanje klimatskih promjena izvan svog lanca vrijednosti, a da se pritom ne pretvaraju da neutraliziraju svoje emisije. Kada je riječ o kompenzaciji ugljika, trebali bi izbjegavati pogrešna obećanja. Treba računati samo one kompenzacije CO2 koje nadoknađuju apsolutno neizbježne emisije. Tvrtke bi trebale birati samo rješenja koja će sekvestrirati ugljik stoljećima ili tisućljećima (najmanje 2 godina) i koja se mogu točno kvantificirati. Ovu tvrdnju mogu zadovoljiti samo tehnološka rješenja koja mineraliziraju CO100, odnosno pretvaraju ga u primjerice magnezijev karbonat (magnezit) ili kalcijev karbonat (vapno), a koja će biti dostupna tek u budućnosti koja se ne može preciznije odrediti.

U izvješću se spominju sljedeće loše prakse:

  • Selektivno otkrivanje emisija, posebno iz opsega 3. Neke tvrtke to koriste kako bi sakrile do 98 posto svog cjelokupnog otiska.
  • Preuveličane prošle emisije kako bi se smanjenja činila većima.
  • Outsourcing emisija podizvođačima.
  • Sakrijte nerad iza velikih golova.
  • Nemojte uključivati ​​emisije iz lanaca opskrbe i nizvodnih procesa.
  • Pogrešni ciljevi: najmanje četiri od 25 ispitanih tvrtki objavile su ciljeve koji zapravo ne zahtijevaju nikakvo smanjenje između 2020. i 2030. godine.
  • Nejasne ili nevjerojatne informacije o korištenim izvorima energije.
  • Dvostruki obračun umanjenja.
  • Odaberite pojedinačne robne marke i promovirajte ih kao CO2 neutralne.

Nema prvog mjesta u ocjeni

U ocjenjivanju na temelju ovih dobrih i loših praksi niti jedna ispitana tvrtka nije osvojila prvo mjesto. 

Maersk je došao na drugo mjesto (“prihvatljivo”). Najveća tvrtka za prijevoz kontejnerskih brodova na svijetu objavila je u siječnju 2022. da namjerava postići neto nulte emisije za cijelu tvrtku, uključujući sva tri opsega, do 2040. godine. Ovo je napredak u odnosu na prethodne planove. Do 2030. emisije iz terminala trebale bi pasti za 70 posto, a intenzitet emisije u brodarstvu (tj. emisije po prevezenoj toni) za 50 posto. Naravno, ako se istodobno povećaju količine tereta, to iznosi manje od 50 posto apsolutnih emisija. Maersk bi tada morao postići najveći dio smanjenja između 2030. i 2040. godine. Maersk je također postavio ciljeve za izravan prelazak na CO2 neutralna goriva, odnosno sintetička i biogoriva. UNP kao privremeno rješenje se ne razmatra. Kako ova nova goriva postavljaju pitanja održivosti i sigurnosti, Maersk je također naručio srodna istraživanja. U 2024. godini planirano je puštanje u rad osam teretnjaka koji mogu raditi na fosilna goriva, kao i na biometanol ili e-metanol. Ovim Maersk želi izbjeći zaključavanje. Tvrtka je također lobirala kod Svjetske pomorske organizacije za opći porez na ugljik na brodarstvo. U izvješću se kritizira činjenica da, za razliku od detaljnih planova za alternativna goriva, Maersk predstavlja nekoliko jasnih ciljeva za emisije iz opsega 2 i 3. Prije svega, bit će kritični izvori energije iz kojih će u konačnici dolaziti električna energija za proizvodnju alternativnih goriva.

Apple, Sony i Vodafone zauzeli su treće mjesto (“umjereno”).

Sljedeće tvrtke tek neznatno ispunjavaju kriterije: Amazon, Deutsche Telekom, Enel, GlaxoSmithkline, Google, Hitachi, Ikea, Volkswagen, Walmart i Vale. 

A izvješće nalazi vrlo malo korespondencije s Accenture, BMW Group, Carrefour, CVS Health, Deutsche Post DHL, E.On SE, JBS, Nestlé, Novartis, Saint-Gbain i Unilever.

Samo tri od ovih tvrtki izradile su planove smanjenja koji utječu na cijeli lanac vrijednosti: danski brodski div Maersk, britanska komunikacijska tvrtka Vodafone i Deutsche Telekom. Detaljne pakete mjera dostavilo je 13 tvrtki. U prosjeku su ovi planovi dovoljni za smanjenje emisije štetnih plinova za 40 posto umjesto obećanih 100 posto. Najmanje pet tvrtki svojim mjerama postiže smanjenje od samo 15 posto. Na primjer, ne uključuju emisije koje se javljaju kod njihovih dobavljača ili u daljnjim procesima kao što su transport, korištenje i zbrinjavanje. Dvanaest tvrtki nije dalo jasne detalje za svoje planove smanjenja stakleničkih plinova. Ako uzmete sve ispitane tvrtke zajedno, one postižu samo 20 posto obećanog smanjenja emisija. Kako bi se i dalje postigao cilj od 1,5°C, sve bi emisije morale biti smanjene za 2030 do 40 posto do 50. u odnosu na 2010. godinu.

Kompenzacije CO2 su problematične

Posebno je zabrinjavajuće što mnoge tvrtke uključuju kompenzaciju ugljika u svoje planove, uglavnom kroz programe pošumljavanja i druga rješenja temeljena na prirodi, kao što Amazon radi u velikim razmjerima. To je problematično jer se ugljik vezan na ovaj način može pustiti natrag u atmosferu, na primjer kroz šumske požare ili krčenjem šuma i spaljivanjem. Takvi projekti također zahtijevaju područja koja nisu dostupna na neodređeno vrijeme i koja bi tada mogla nedostajati za proizvodnju hrane. Drugi razlog je sekvestracija ugljika (tzv. negativne emisije) zusätzlich potrebno za smanjenje emisija. Dakle, tvrtke bi svakako trebale podržati takve programe pošumljavanja ili obnove tresetišta i tako dalje, ali tu potporu ne bi smjele koristiti kao izgovor da ne smanje svoje emisije, odnosno ne uključuju ih kao negativne stavke u proračun za emisije. 

Čak i tehnologije koje uklanjaju CO2 iz atmosfere i trajno ga vežu (mineraliziraju) mogu se smatrati vjerodostojnom nadoknadom samo ako su namijenjene nadoknađivanju neizbježnih emisija u budućnosti. Pritom tvrtke moraju voditi računa o tome da će i te tehnologije, ako se implementiraju, uvijek biti dostupne samo u ograničenoj mjeri i da s njima još uvijek postoje velike neizvjesnosti. Moraju pomno pratiti razvoj događaja i sukladno tome ažurirati svoje klimatske planove.

Moraju se stvoriti jedinstveni standardi

Općenito, izvješće otkriva da postoji nedostatak jedinstvenih standarda na nacionalnoj i međunarodnoj razini za ocjenjivanje klimatskih obećanja tvrtki. Takvi standardi bili bi hitno potrebni za razlikovanje stvarne klimatske odgovornosti od zelenog pranja.

Kako bi razvili takve standarde za net-zero planove nevladinih tijela kao što su tvrtke, investitori, gradovi i regije, Ujedinjeni narodi objavili su jedan u ožujku ove godine skupina stručnjaka na visokoj razini oživjela. Očekuje se da će preporuke biti objavljene prije kraja godine.

Primjećeno: Renate Christ

Naslovna slika: Canva / naknadnu obradu Simon Probst

[1]    Dan, Thomas; Mooldijke, Silke; Smit, Sybrig; Posada, Eduardo; Hans, Frederik; Fearnehough, Harry i sur. (2022): Corporate Climate Responsibility Monitor 2022. Köln: New Climate Institute. Na liniji: https://newclimate.org/2022/02/07/corporate-climate-responsibility-monitor-2022/, pristupljeno 02.05.2022.

Taj je post stvorio Opcijska zajednica. Pridružite se i objavite svoju poruku!

O DOPRINOSU OPTION AUSTRIA


Schreibe einen Kommentar