in , , ,

Ke hōʻike nei ka noiʻi ʻo Harvard i ka ʻoihana pūnaewele ka palena hou o ka hoʻopunipuni ʻana a me ka lag | Greenpeace int.

Amsterdam, Holani - ʻO ka noiʻi hou mai ke Kulanui ʻo Harvard, i kauoha ʻia e Greenpeace Netherlands, e hōʻike ana i ka hoʻohana nui ʻana o ka greenwashing a me ka tokenism e nā ʻoihana kaʻa nui loa o ʻEulopa, nā mokulele a me nā hui aila a me ka hau e hoʻohana i nā hopohopo o ka poʻe e pili ana i ke kaiapuni a me ka hoʻolaha ʻana i ka disinformation ma ka pūnaewele.

ʻO ka hōʻike, ʻEkolu aka o ka ʻōmaʻomaʻo (holoi)ʻo ia ka loiloi hohonu loa o ka ʻōmaʻomaʻo hou e nā mea kuleana wahie fossil ma Twitter, Instagram, Facebook, TikTok a me YouTube.

Ua hoʻohana ka poʻe noiʻi i nā ʻano ʻepekema pilikanaka i hoʻopaʻa ʻia no ka nānā ʻana i nā hana media social a me ka nānā ʻana i nā kiʻi a me nā kikokikona ma nā pou o nā hui.[1][2]

Ua ʻōlelo ka mea hana Greenpeace Amina Adebisi Odofin: “Ke hōʻike nei kēia hōʻike i ka nui o kēia mau hui e hoʻolilo hou aku i ka manawa ea pūnaewele ma nā haʻuki, aloha a me nā ʻano hana ma mua o kā lākou ʻoihana wahie fossil multi-billion dollar. Hoʻoikaika kēia haʻuki a me nā lole holoi holoi i ke kūʻai aku ʻana i nā huahana hoʻopōʻino i ke aniau a hoʻopau i ka hakakā honua a me ka hōʻino pono kanaka a puni ka honua. Inā ko mākou koʻikoʻi e pili ana i ka hoʻoponopono ʻana i ka pilikia o ke aniau, pono mākou e pāpā i ka hoʻolaha wahie fossil.

Loaʻa i nā ʻike he hoʻokahi wale nō o ʻelima mau hoʻolaha kaʻa "'ōmaʻomaʻo" i kūʻai aku i kahi huahana, a ʻo ke koena e lawelawe mua ana e hōʻike i ka brand ma ke ʻano he ʻōmaʻomaʻo. Hoʻokahi o ʻelima mau pou mai nā hui aila, kaʻa a me ka aerospace i hoʻohana i nā haʻuki, ʻano a me nā pilikia pilikanaka - i kapa ʻia ʻo "misdirection" - e hoʻohuli i ka manaʻo mai nā kuleana ʻoihana koʻikoʻi a me nā kuleana. ʻokoʻa nā hui Hoʻohana i nā kiʻi kūlohelohe, nā mea hōʻike wahine, nā mea hōʻikeʻike ʻole, nā mea hōʻike non-caucasian, nā ʻōpio, nā loea, nā mea pāʻani, a me nā mea kaulana. e hoʻonui i kā lākou mau ʻōlelo no ka holoi ʻana a me ka hoʻopunipuni.[3]

ʻElua hapakolu (67%) o ka ʻaila, kaʻa, a me nā ʻoihana aerospace i pena ʻia i kahi "'ālohilohi ʻōmaʻomaʻo" i kā lākou hana, kahi i hōʻike ʻia e nā mea kākau e hōʻike ana i nā ʻano like ʻole a me nā degere o ka holoi ʻōmaʻomaʻo. ʻOi aku ka ʻoi aku o ka ʻoi aku o nā ʻoihana kaʻa ma ka media media ma mua o nā mokulele a me nā ʻoihana ʻaila, e hoʻohua ana ma ka awelika ʻelua ʻoi aku ka nui o nā mokulele a ʻehā mau manawa ma mua o nā hui aila a me ke kinoea. He liʻiliʻi liʻiliʻi wale nō o nā pou i kuhikuhi pono ʻia i ka hoʻololi ʻana i ke aniau, ʻoiai ʻo ke kauwela o ʻEulopa.

Geoffrey Supran, Research Associate ma ke Keʻena o ka History of Science ma ke Kulanui ʻo Harvard a me ka mea kākau alakaʻi o ka noiʻi, i ʻōlelo ʻia: "ʻO ka pāpaho kaiaulu ka palena hou o ka hoʻopunipuni a me ka lohi. Hōʻike kā mākou mau ʻike i ka ʻike ʻana o ʻEulopa i ke kauwela wela loa ma ka moʻolelo, ua noho mālie kekahi o nā ʻoihana i kuleana nui no ka hoʻomehana honua e pili ana i ka pilikia o ke aniau ma ka pāpili kaiaulu, e koho ana e hoʻohana i ka ʻōlelo a me nā kiʻi e hoʻonohonoho pono iā lākou iho ma ke ʻano he Green, Innovative, Charitable Brands. .”

Ua hōʻoia ka hōʻike ʻo ka media media ka palena hou o ka disinformation a me ka hoʻopunipuni, e ʻae ana i nā pono wahie fossil e komo i ka mea i kapa ʻia e nā mea noiʻi "strategic branding." He ʻano hoʻololi kēia o nā ʻano hana lehulehu o ka ʻoihana paka, kahi i hoʻopaʻa pono ai no nā makahiki he nui i ka hoʻoponopono ʻana i kāna mau huahana make.

Ma ke kamaʻilio ʻana i nā alakaʻi o ka honua ma ka UN General Assembly i nehinei, ua kāhea ʻo United Nations Secretary-General António Guterres i ka nānā pono ʻana i ka "mkini PR nui, billion-grossing PR" o ka ʻoihana wahie no ka pale ʻana i ka ʻoihana wahie fossil. ʻO nā lobbyists o ka ʻoihana paka a me nā kauka milo i hoʻopaʻa pono i ka hoʻoponopono ʻana i kā lākou huahana make no nā makahiki he mau makahiki. Ke koi nei ʻo Greenpeace a me nā hui ʻē aʻe he 2 i kahi palapala noi ʻo European Citizens' Initiative (ECI) e kāhea ana i kahi kānāwai e like me ka paka hou e pāpā ana i ka hoʻolaha ʻana i ka wahie fossil a me ke kākoʻo ʻana i ka European Union.

Ua ʻōlelo ʻo Silvia Pastorelli, ka mea hoʻoikaika kino EU a me ka ikehu: "ʻO kekahi o kā mākou ʻike kupanaha loa, ʻo ka ʻoihana ʻaila ʻEulopa, kaʻa a me nā ʻoihana mokulele e hoʻopili maʻalahi akā hoʻonohonoho pono i ka nani o ke ʻano i kā lākou ʻike pūnaewele e ''ōmaʻomaʻo' ko lākou kiʻi ākea. ʻOi aku ka ʻoi aku o nā kaʻa kaʻa ma ka media media ma mua o nā mokulele a me nā ʻaila nui. ʻO ia ke ʻano o ka hana ʻoi aku ka nui o ka poʻe kaʻa i ka hana ʻana i ka moʻolelo lehulehu e pili ana i ke aniau, nā wahie fossil a me ka hoʻololi ikehu. Ua hūnā ʻia kēia ʻenehana pili aupuni ma nā ʻaoʻao a me ka ikaika a pono e nānā pono. He hana hoʻomaʻamaʻa ʻōmaʻomaʻo kēia e pono e hoʻoponopono ʻia me ka pāpā kānāwai i nā hoʻolaha wahie fossil a me ke kākoʻo ʻana ma ʻEulopa, e like me ka hana ʻana me ka paka.

I ka makahiki i hala, ua hoʻomaka ʻo Greenpeace EU a me 40 mau hui ʻē aʻe i hoʻokahi ʻO ka palapala hoʻopiʻi a nā Kupa ʻEulopa (ECI). ke kāhea ʻana i ke kānāwai e like me ka paka hou e pāpā ana i ka hoʻolaha ʻana i ka wahie fossil a me ke kākoʻo ʻana i ka European Union.

No ka manawa mua o kēia makahiki, ua hōʻike ka Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) i ke kuleana o ka pilina o ka lehulehu a me ka hoʻolaha ʻana i ka hoʻoulu ʻana i ka pilikia o ke aniau, ʻoiai ua kau inoa nā haneli ʻepekema i kahi leka e koi ana i nā pilina lehulehu a me nā keʻena hoʻolaha e hoʻōki i ka hana ʻana me nā hui wahie fossil. a me ka laha ʻana o ka ʻike ʻino ʻino.[4][5]

Anmerkungen:

Hoike piha, ʻEkolu aka o ka ʻōmaʻomaʻo (holoi)

[1] Ka Papahana: Ua nānā ka noiʻi i nā pou 1 mai 31 mau moʻolelo ma nā kahua ʻelima (Twitter, Instagram, Facebook, TikTok a me Youtube) ma waena o Iune 2022 a me Iulai 2.325, 375 mai nā 12 mau kaʻa kaʻa nui loa a me 5 mau mokulele nui loa (ma ka mākeke capitalization) a me 5 mau hui nui loa no nā wahie mōʻalihaku (me ka nui loa o nā kumulative greenhouse gas emissions 1965-2018). 145 mau huahelu kikokikona a me na mea i ikeia ua helu ia ma ke ano he mahele o ka noonoo ana i hoohana i ka helu helu (Fisher's exact test) no na hui ana ma waena o na hui like ole o na hoololi kuokoa.

[2] Hui noiʻi a me ka hoʻokele: Ua mālama ʻia ka noiʻi e kahi hui o nā mea noiʻi mai Harvard a me nā ʻepekema kamepiula mai ka Algorithmic Transparency Institute. Ua alakaʻi ʻia ka noiʻi e ka Harvard's Geoffrey Supran, nona nā puke e pili ana i ka loiloi loiloi mua loa o ExxonMobil i ka mōʻaukala 40 makahiki o ka kamaʻilio ʻana e pili ana i ka hoʻololi ʻana i ke aniau, e hōʻike ana ua alakaʻi hewa ka hui i ka lehulehu e pili ana i ka ʻepekema aniau a me kona hopena.

[3] Ka loiloi o nā kamaʻilio ea o ExxonMobil (1977–2014)

[4] No ke aha i hoʻomālamalama ai ka IPCC i nā keʻena hoʻolaha e hana mau nei me nā mea kūʻai wahie fossil

[5] Hoʻopiʻi nā ʻepekema i nā PR a me nā ʻoihana hoʻolaha a lākou e hoʻopiʻi nei no ka hoʻolaha ʻana i ka disinformation

Hoʻokaʻaʻike

ʻO Sol Gosetti, Luna Hoʻoponopono Media Revolution Free Fossil, Greenpeace Netherlands: [pale ʻia ka leka uila]+44 (0) 7807352020 WhatsApp +44 (0) 7380845754

Ke Keʻena Nūhou o Greenpeace: [pale ʻia ka leka uila]+31 (0) 20 718 2470 (loaʻa XNUMX hola o ka lā)

hahai @greenpeacepress ma Twitter no kā mākou hoʻolaha paʻi honua hou loa

kahi
Nā kiʻi: Greenpeace

Ua kākau ʻia koho

ʻO ke koho he mea kūpono, kūʻokoʻa piha a me ka honua kaiapuni media platform e pili ana i ka hoʻomau a me ka hui kīwila, i hoʻokumu ʻia ma 2014 e Helmut Melzer. Hōʻike pū mākou i nā mea ʻokoʻa maikaʻi ma nā wahi āpau a kākoʻo i nā mea hou a me nā manaʻo i mua - constructive-critical, optimistic, down to earth. Hoʻolaʻa wale ʻia ke kaiāulu koho i nā nūhou kūpono a me nā palapala i ka holomua nui i hana ʻia e ko mākou kaiāulu.

Haʻalele i ka manaʻo