Velika konverzija: APCC Specijalni izvještaj Strukture za život prihvatljiv za klimu

U Austriji nije lako živjeti klimatski prihvatljiv. U svim sferama društva, od posla i njege do stanovanja, mobilnosti, prehrane i slobodnog vremena, potrebne su dalekosežne promjene kako bi se svima omogućio dobar život na duge staze, a da se ne izađe izvan granica planete. Rezultate naučnih istraživanja o ovim pitanjima prikupljali su, pregledavali i ocjenjivali vrhunski austrijski naučnici u periodu od dvije godine. Tako je nastao ovaj izvještaj, odgovor treba dati na pitanje: Kako se opšti društveni uslovi mogu osmisliti na način da je život prihvatljiv za klimu moguć?

Rad na izvještaju koordinirao je dr. Ernest Aigner, koji je također naučnik za budućnost. U intervjuu s Martinom Auerom iz Scientists for Future, on daje informacije o porijeklu, sadržaju i ciljevima izvještaja.

Prvo pitanje: Koja je vaša pozadina, u kojim oblastima radite?

Do prošlog ljeta bio sam zaposlen na Bečkom univerzitetu za ekonomiju i poslovanje na Odsjeku za društveno-ekonomiju. Moja pozadina je ekološka ekonomija, tako da sam dosta radio na interfejsu klime, životne sredine i ekonomije – iz različitih perspektiva – iu kontekstu toga imam samo u poslednje dve godine – od 2020. do 2022. – izveštaj „Strukture za život prihvatljiv za klimu” koji su uređivali i koordinirali. Sada sam kodHealth Austria GmbH“ u odjelu “Klima i zdravlje” u kojem radimo na povezanosti zaštite klime i zaštite zdravlja.

Ovo je izvještaj APCC-a, austrijskog panela za klimatske promjene. Šta je APCC i ko je to?

APCC je, da tako kažemo, austrijski pandan Medvladina komisija za klimatske promjene, na njemačkom “Svjetsko vijeće za klimu”. APCC je u prilogu toga ccca, ovo je centar za istraživanje klime u Austriji, i ovo objavljuje izvještaje APCC-a. Prvi, iz 2014. godine, bio je opći izvještaj koji je rezimirao stanje klimatskih istraživanja u Austriji na način da su donosioci odluka i javnost obaviješteni o tome što nauka ima za reći o klimi u najširem smislu. Posebni izvještaji koji se bave određenim temama objavljuju se u redovnim intervalima. Na primjer, postojao je poseban izvještaj na temu "Klima i turizam", zatim jedan na temu zdravlja, a nedavno objavljena "Struktura za život prilagođen klimi" fokusira se na strukture.

Strukture: šta je „put“?

Šta su "strukture"? To zvuči užasno apstraktno.

Tačno, to je užasno apstraktno, i naravno da smo imali dosta debata o tome. Rekao bih da su dvije dimenzije posebne za ovaj izvještaj: jedna je da je izvještaj o društvenim naukama. Istraživanja klime su često pod jakim uticajem prirodnih nauka jer se bave meteorologijom i geonaukama i tako dalje, a ovaj izvještaj je vrlo jasno usidren u društvenim naukama i tvrdi da se strukture moraju promijeniti. A strukture su svi oni okvirni uslovi koji karakterišu svakodnevni život i omogućavaju određene radnje, onemogućavaju određene radnje, sugerišu neke radnje i teže da ne sugerišu druge radnje.

Klasičan primjer je ulica. Prvo bi se mislilo na infrastrukturu, to je sve fizičko, ali onda je tu i čitav pravni okvir, odnosno pravne norme. Oni pretvaraju ulicu u ulicu, tako da je i zakonski okvir struktura. Zatim, naravno, jedan od preduslova za korišćenje ceste je posjedovanje ili mogućnost kupovine automobila. U tom smislu, cijene također igraju centralnu ulogu, cijene i porezi i subvencije, oni također predstavljaju strukturu.Drugi aspekt je, naravno, da li su putevi ili korištenje puteva automobilom predstavljeni pozitivno ili negativno – kako ljudi pričaju o njima . U tom smislu se može govoriti o medijalnim strukturama. Naravno, igra ulogu i ko vozi veće automobile, ko vozi manje, a ko vozi bicikl. U tom smislu, socijalna i prostorna nejednakost u društvu također igra ulogu – odnosno gdje živite i koje mogućnosti imate. Na taj način, iz perspektive društvenih nauka, može se sistematski raditi kroz različite strukture i zapitati se u kojoj mjeri te odgovarajuće strukture u odgovarajućim predmetnim oblastima otežavaju ili olakšavaju život prihvatljiv za klimu. I to je bila svrha ovog izvještaja.

Četiri perspektive na strukture

Izvještaj je strukturiran s jedne strane prema poljima djelovanja, as druge strane prema pristupima, npr. B. o tržištu ili o dalekosežnim društvenim promjenama ili tehnološkim inovacijama. Možete li to malo detaljnije objasniti?

Perspektive:

tržišnu perspektivu: Cenovni signali za život prilagođen klimi…
inovacijska perspektiva: sociotehnička obnova sistema proizvodnje i potrošnje…
Perspektiva implementacije: Sistemi isporuke koji olakšavaju dovoljno i otporne prakse i načine života…
perspektiva društvo-priroda: odnos čovjeka i prirode, akumulacija kapitala, društvena nejednakost...

Da, u prvom dijelu su opisani različiti pristupi i teorije. Sa stanovišta društvenih nauka, jasno je da različite teorije ne dolaze do istog zaključka. U tom pogledu, različite teorije se mogu podijeliti u različite grupe. Mi u izvještaju predlažemo četiri grupe, četiri različita pristupa. Jedan pristup koji je mnogo u javnoj debati je fokus na mehanizme cena i na tržišne mehanizme. Drugi, kome se posvećuje sve veća pažnja, ali nije toliko istaknut, su različiti mehanizmi nabavke i mehanizmi isporuke: ko obezbeđuje infrastrukturu, ko obezbeđuje pravni okvir, ko obezbeđuje snabdevanje uslugama i robom. Treća perspektiva koju smo identificirali u literaturi je fokus na inovacije u najširem smislu, odnosno s jedne strane, naravno, tehnički aspekti inovacija, ali i svi društveni mehanizmi koji idu uz to. Na primjer, osnivanjem električnih automobila ili e-skutera, mijenja se ne samo tehnologija na kojoj su zasnovani, već i društveni uslovi. Četvrta dimenzija, to je perspektiva društvo-priroda, to je argument da morate obratiti pažnju na velike ekonomske i geopolitičke i društvene dugoročne trendove. Tada postaje jasno zašto klimatska politika nije tako uspješna kao što bi se očekivalo u mnogim aspektima. Na primjer, ograničenja rasta, ali i geopolitičke situacije, demokratsko-politička pitanja. Drugim riječima, kako se društvo odnosi prema planeti, kako razumijemo prirodu, vidimo li prirodu kao resurs ili sebe vidimo kao dio prirode. To bi bila perspektiva društva i prirode.

Polja djelovanja

Područja djelovanja su zasnovana na ove četiri perspektive. Postoje one o kojima se često raspravlja u klimatskoj politici: mobilnost, stanovanje, ishrana, a zatim i nekoliko drugih o kojima se nije tako često raspravljalo, kao što je plaćeno zaposlenje ili rad na njezi.

Oblasti djelovanja:

Stanovanje, ishrana, mobilnost, plaćeni posao, rad na njezi, slobodno vrijeme i odmor

Izveštaj zatim pokušava da identifikuje strukture koje karakterišu ova polja delovanja. Na primjer, pravni okvir određuje kako ljudi koji su pogodni za klimu žive. Mehanizmi upravljanja, na primjer federalizam, ko ima koje ovlasti za donošenje odluka, kakvu ulogu ima EU, odlučujući su za obim u kojem se zaštita klime provodi ili koliko je pravno obavezujući zakon o zaštiti klime uveden – ili ne. Zatim ide dalje: ekonomski proizvodni procesi ili ekonomija kao takva, globalizacija kao globalna struktura, finansijska tržišta kao globalna struktura, društvena i prostorna nejednakost, pružanje usluga države blagostanja i naravno prostorno planiranje je također važno poglavlje. Obrazovanje, kako funkcionira obrazovni sistem, da li je također usmjeren ka održivosti ili ne, u kojoj mjeri se podučavaju potrebne vještine. Zatim se postavlja pitanje medija i infrastrukture, kako je medijski sistem strukturiran i kakvu ulogu igraju infrastruktura.

Strukture koje ometaju ili promovišu klimatski prihvatljivo djelovanje u svim područjima djelovanja:

Pravo, upravljanje i politička participacija, inovativni sistem i politika, ponuda roba i usluga, globalni lanci robe i podjela rada, monetarni i finansijski sistem, društvena i prostorna nejednakost, država blagostanja i klimatske promjene, prostorno planiranje, medijski diskursi i strukture, obrazovanje i nauka, mrežne infrastrukture

Putevi transformacije: Kako da stignemo odavde do tamo?

Sve ovo, od perspektiva, do polja djelovanja, do struktura, povezano je u završnom poglavlju kako bi se formirale puteve transformacije. Oni sistematski obrađuju koje opcije dizajna imaju potencijal da unaprede zaštitu klime, koje stimulišu jedna drugu tamo gde mogu postojati kontradiktornosti, a glavni rezultat ovog poglavlja je da postoji veliki potencijal u spajanju različitih pristupa i različitih dizajnerskih opcija različitih strukture zajedno. Ovim se zaključuje izvještaj u cjelini.

Mogući putevi transformacije

Smjernice za klimatsku tržišnu ekonomiju (Određivanje cijena emisija i potrošnje resursa, ukidanje subvencija štetnih za klimu, otvorenost tehnologiji)
Zaštita klime kroz koordiniran razvoj tehnologije (politika tehnoloških inovacija koju koordinira vlada za povećanje efikasnosti)
Zaštita klime kao državna odredba (Mjere koje koordinira država kako bi se omogućio život prihvatljiv za klimu, npr. kroz prostorno planiranje, ulaganje u javni prijevoz; zakonska regulativa za ograničavanje praksi štetnih za klimu)
Kvaliteta života prilagođena klimi kroz društvene inovacije (socijalna preorijentacija, regionalni ekonomski ciklusi i dovoljnost)

Klimatska politika se odvija na više nivoa

Izvještaj je u velikoj mjeri vezan za Austriju i Evropu. Globalna situacija se tretira ukoliko postoji interakcija.

Da, posebnost ovog izvještaja je što se odnosi na Austriju. Po mom mišljenju, jedna od slabosti ovih izvještaja IPCC Međuvladinog panela o klimatskim promjenama je ta što oni uvijek moraju uzeti globalnu perspektivu kao svoju polaznu tačku. Nakon toga slijede i potpoglavlja za pojedine regije kao što je Evropa, ali dosta klimatske politike se dešava na drugim nivoima, bilo da se radi o općinskim, okružnim, državnim, saveznim, EU... Dakle, izvještaj se snažno odnosi na Austriju. To je i svrha vježbe, ali Austrija je već shvaćena kao dio globalne ekonomije. Zato postoji i poglavlje o globalizaciji i poglavlje koje se odnosi na globalna finansijska tržišta.

Takođe kaže "strukture za život prilagođen klimi", a ne za održiv život. Ali klimatska kriza dio je sveobuhvatne krize održivosti. Je li to istorijsko, jer je to austrijski panel za klimatske promjene, ili postoji neki drugi razlog?

Da, to je u osnovi razlog. Radi se o klimatskom izvještaju, tako da je fokus na život prilagođen klimi. Međutim, ako pogledate trenutni izvještaj IPCC-a ili trenutno istraživanje klime, relativno brzo ćete doći do zaključka da čisti fokus na emisije stakleničkih plinova zapravo neće biti učinkovit. Stoga, na nivou izvještavanja, odlučili smo da razumijemo Green Living na sljedeći način: "Život prilagođen klimi trajno osigurava klimu koja omogućava dobar život unutar planetarnih granica." U ovom shvatanju, s jedne strane, akcenat je na činjenici da postoji jasna usmerenost na dobar život, što znači da se moraju obezbediti osnovne društvene potrebe, da postoji osnovno obezbeđenje, da se nejednakost smanji. Ovo je društvena dimenzija. S druge strane, tu je pitanje planetarnih granica, ne radi se samo o smanjenju emisije stakleničkih plinova, već da ulogu igra i kriza biodiverziteta, odnosno ciklusi fosfora i nitrata itd., iu tom smislu klimatski prihvatljivi život je mnogo širi.

Izveštaj samo za politiku?

Kome je izvještaj namijenjen? Ko je adresat?

S jedne strane, adresati su svi oni koji donose odluke koje olakšavaju ili otežavaju život prihvatljiv za klimu. Naravno, ovo nije isto za sve. S jedne strane svakako politika, pogotovo oni političari koji imaju posebne nadležnosti, očito Ministarstvo zaštite klime, ali naravno i Ministarstvo rada i ekonomije ili Ministarstvo za socijalna pitanja i zdravstvo, također Ministarstvo prosvjete. Dakle, odgovarajuća tehnička poglavlja se odnose na odgovarajuća ministarstva. Ali i na državnom nivou, svi oni koji imaju vještine, također i na nivou zajednice, i naravno kompanije, također odlučuju u mnogim aspektima da li je život prihvatljiv za klimu omogućen ili otežan. Očigledan primjer je da li je odgovarajuća infrastruktura za punjenje dostupna. Manje diskutovani primjeri su da li aranžmani radnog vremena uopće omogućavaju život prilagođen klimi. Mogu li raditi na način da se mogu kretati na klimatski prihvatljiv način u slobodno vrijeme ili na odmoru, da li poslodavac dozvoljava ili dozvoljava rad od kuće, s kojim pravima se to povezuje. To su onda i adresati...

Protest, otpor i javna debata su centralni

...i naravno javna rasprava. Jer iz ovog izvještaja je zapravo sasvim jasno da će protesti, otpori, javna debata i pažnja medija biti ključni za postizanje klimatski prihvatljivog života. I izvještaj pokušava doprinijeti informisanoj javnoj debati. S ciljem da se debata zasniva na trenutnom stanju istraživanja, da relativno trezveno analizira početnu situaciju i pokuša da pregovara o opcijama dizajna i da ih koordinira implementira.

I da li se izvještaj sada čita u ministarstvima?

Ne mogu to da sudim jer ne znam šta se čita u ministarstvima. U kontaktu smo sa raznim akterima, a u nekim slučajevima smo već čuli da su sažetak barem pročitali govornici. Znam da je sažetak preuzet mnogo puta, stalno dobijamo upite o raznim temama, ali naravno da bismo željeli više medijske pažnje. Bilo je konferencija za štampu sa g. Kocherom i gđom Gewessler. Ovo je također bilo objavljeno u medijima. Uvek postoje novinski članci o tome, ali naravno, sa naše tačke gledišta, još uvek ima prostora za poboljšanje. Konkretno, često se može pozvati na izvještaj kada se iznose određeni argumenti koji su neodrživi iz perspektive klimatske politike.

Uključena je cijela naučna zajednica

Kako je zapravo tekao proces? Uključeno je 80 istraživača, ali nisu započeli novo istraživanje. Šta su uradili?

Da, izvještaj nije originalni naučni projekat, već sažetak svih relevantnih istraživanja u Austriji. Projekat je finansiran od strane klimatski fond, koji je također pokrenuo ovaj APCC format prije 10 godina. Tada se pokreće proces u kojem se istraživači slažu da preuzmu različite uloge. Tada su aplicirana sredstva za koordinaciju, a u ljeto 2020. godine krenuo je konkretan proces.

Kao i kod IPCC-a, ovo je vrlo sistematski pristup. Prvo, postoje tri nivoa autora: postoje glavni autori, jedan nivo ispod vodećih autora i jedan nivo ispod autora koji doprinose. Autori koordinatori imaju glavnu odgovornost za odgovarajuće poglavlje i počinju da pišu prvi nacrt. Ovaj nacrt potom komentarišu svi ostali autori. Glavni autori moraju odgovoriti na komentare. Komentari su uključeni. Zatim se piše još jedan nacrt i cijela naučna zajednica se ponovo poziva da komentariše. Na komentare se odgovara i ponovo uključuje, a u sljedećem koraku se ponavlja ista procedura. I na kraju se dovode vanjski akteri i traže da kažu da li su svi komentari adekvatno riješeni. To su drugi istraživači.

Znači da nije bilo uključeno samo 80 autora?

Ne, još je bilo 180 recenzenata. Ali to je samo naučni proces. Svi argumenti korišteni u izvještaju moraju biti zasnovani na literaturi. Istraživači ne mogu napisati svoje mišljenje ili ono što misle da je istinito, ali u stvari mogu iznositi samo argumente koji se također mogu naći u literaturi, a zatim te argumente moraju ocijeniti na osnovu literature. Morate reći: Ovaj argument dijeli cijela literatura i postoji mnogo literature o tome, tako da se to podrazumijeva. Ili kažu: postoji samo jedna publikacija o ovome, samo slabi dokazi, postoje kontradiktorni stavovi, onda moraju i to citirati. U tom smislu, to je evaluacijski sažetak stanja istraživanja u pogledu naučnog kvaliteta dotične izjave.

Sve u izvještaju je zasnovano na izvoru literature, te u tom pogledu izjave uvijek treba čitati i razumjeti u odnosu na literaturu. Zatim smo se također uvjerili da u Sažetak za donosioce odluka svaka rečenica stoji za sebe i uvijek je jasno na koje se poglavlje ova rečenica odnosi, a u dotičnom poglavlju moguće je istražiti na koju literaturu se ova rečenica odnosi.

Uključeni su dionici iz različitih područja društva

Do sada sam govorio samo o naučnom procesu. Postojao je prateći, veoma sveobuhvatan proces sa zainteresovanim stranama, a kao deo toga postojala je i onlajn radionica i dve fizičke radionice, svaka sa 50 do 100 zainteresovanih strana.

ko su oni bili Odakle su došli?

Od biznisa i politike, od pokreta za klimatsku pravdu, od administracije, kompanija, civilnog društva - od širokog spektra aktera. Dakle, što je moguće šire i uvijek u odnosu na dotična predmetna područja.

Ovi ljudi, koji nisu bili naučnici, sada su morali da se probiju kroz to?

Bilo je različitih pristupa. Jedna je bila da ste komentarisali odgovarajuća poglavlja na internetu. Morali su to proći. Drugi je bio da smo organizirali radionice kako bismo dobili bolji uvid u to šta je interesnim grupama potrebno, odnosno koje informacije su im korisne, a s druge strane da li još uvijek imaju naznake koje izvore još trebamo uzeti u obzir. Rezultati procesa zainteresovanih strana predstavljeni su u posebnom izvještaj zainteresovanih strana objavljen.

U izvještaj je ušlo mnogo dobrovoljnog neplaćenog rada

Dakle, sve u svemu veoma složen proces.

Ovo nije nešto što samo ukratko zapišete. Ovaj rezime za donosioce odluka: radili smo na njemu pet mjeseci... Ukupno je ugrađeno dobrih 1000 do 1500 komentara, a 30 autora ga je zaista pročitalo nekoliko puta i glasalo o svakom detalju. I ovaj proces se ne dešava u vakuumu, već se u suštini desio neplaćeno, mora se reći. Plaćanje za ovaj proces je bilo za koordinaciju, tako da sam bio finansiran. Autori su dobili malo priznanje koje nikada, nikad ne odražava njihov trud. Recenzenti nisu dobili nikakva finansijska sredstva, kao ni zainteresovane strane.

Naučna osnova za protest

Kako pokret za klimatsku pravdu može koristiti ovaj izvještaj?

Mislim da se izvještaj može koristiti na mnogo različitih načina. U svakom slučaju, to treba vrlo snažno uneti u javnu raspravu, a političare i staviti na znanje šta je moguće, a šta neophodno. Postoji mnogo opcija dizajna. Još jedna važna stvar ovdje je da izvještaj vrlo eksplicitno ističe da ako nema veće posvećenosti svih aktera, klimatski ciljevi će jednostavno biti promašeni. Ovo je trenutno stanje istraživanja, postoji konsenzus u izvještaju i ova poruka mora izaći u javnost. Pokret za klimatsku pravdu naći će mnoge argumente za to kako se život prihvatljiv za klimu može posmatrati u kontekstu nejednakosti prihoda i bogatstva. Takođe značaj globalne dimenzije. Postoji mnogo argumenata koji mogu izoštriti doprinos pokreta za klimatsku pravdu i staviti ih na bolju naučnu osnovu.

U izvještaju se nalazi i poruka koja glasi: „Kritikom i protestom, civilno društvo je privremeno dovelo klimatsku politiku u centar javnih rasprava širom svijeta od 2019. godine pa nadalje“, pa je relativno jasno da je to neophodno. “Koordinirano djelovanje društvenih pokreta kao što je npr. B. Petkom za budućnost, što je dovelo do toga da se o klimatskim promjenama raspravlja kao o društvenom problemu. Ovaj razvoj je otvorio novi manevarski prostor u pogledu klimatske politike. Međutim, ekološki pokreti mogu razviti svoj potencijal samo ako su podržani od strane utjecajnih političkih aktera unutar i izvan vlade koji sjede na odgovarajućim pozicijama odlučivanja, koji onda mogu zapravo implementirati promjene.

Sada pokret takođe želi da promeni ove strukture odlučivanja, odnos snaga. Na primjer, ako kažete: pa, klimatski savjet građana je sve u redu, ali mu trebaju i vještine, potrebna su mu i ovlaštenja za donošenje odluka. Tako nešto bi zapravo bila velika promjena u našim demokratskim strukturama.

Da, izvještaj govori malo ili ništa o klimatskom vijeću, jer se održao u isto vrijeme, tako da nema literature koja bi se mogla uzeti u obzir. Sam po sebi, tu bih se složio s vama, ali ne na osnovu literature, već na osnovu mog porijekla.

Dragi Erneste, hvala ti puno na intervjuu!

Izvještaj će Springer Spektrum biti objavljen kao knjiga otvorenog pristupa početkom 2023. Do tada, odgovarajuća poglavlja su na CCCA početna stranica na raspolaganju.