Karin Bornett
Veganske alternative mesu već su postale pogodne za mase. Sada startup iz Beča može proizvoditi i biljnu ribu - pomoću 3D printanja.
Veganski hamburgeri, kobasice, ćufte i slično već osvajaju police supermarketa. Prelaze iz skupog nišnog proizvoda u pristupačnu svakodnevnu hranu. Alternative za meso odavno su prestale da se kupuju isključivo iz ljubavi prema životinjama.
Zaštita klime i očuvanje resursa su drugi važni motivi za odabir veganske hrane. Isto se odnosi i na ribu, jer prekomjerni izlov vodenih tijela predstavlja ogromnu prijetnju globalnom ekosistemu, a transportni putevi su često dugi. Oko 60 posto morskih životinja koje se konzumiraju u Evropi uvozi se iz inostranstva. Akvakultura i uzgoj ribe trebali bi to spriječiti, ali ove alternative donose nove probleme, poput nekontroliranog stvaranja algi ili velike potrošnje energije. Čini se da je došlo vrijeme i za vegansku ribu. Veganski riblji prsti i tunjevina u konzervi od soje već su dostupni za kupovinu. Zamjene za ribu od povrća za suši ili odrezak od prženog lososa su, s druge strane, nove.
Veganska riba je ljubazna prema okolišu i zdrava je
U Beču osnivačiiznutra i naučnikunutar Robin Simsa, Theresa Rothenbücher i Hakan Gürbüz sa kompanijom REVO njihova vizija fileta biljne ribe se ostvarila. Veganski losos dolazi iz 3D štampača. Na taj način ne samo da se okus može reproducirati vjerno originalu, već i izgled i tekstura, jer štampači mogu graditi složene strukture od različitih materijala sloj po sloj.
Simsa o pozadini svoje inovacije: „Mi smo već tri godine radili na 3D bioprintingu u akademskom sektoru i vidjeli smo veliki potencijal za proizvodnju proizvoda zamjene za meso. Nadalje, već postoji mnogo veganskih hamburgera i kobasica, ali jedva da ima proizvoda u sektoru ribe. Htjeli smo to promijeniti. Posvećeni smo zdravom i održivom moru, jer bi kolaps ribljih populacija također imao katastrofalne posljedice za ishranu ljudi."
Veganska riba sa prirodnim sastojcima
Programeri ne žele bez vrijednih sastojaka. Simsa objašnjava: „Hranljive vrijednosti ribe su vrlo važne, ali nažalost nutritivne vrijednosti lososa iz akvakulture su se pogoršale u posljednjih nekoliko desetljeća. Sada se čak i sintetička omega-3 i umjetna bojila moraju umiješati u hranu za losos kako bi losos iz akvakulture izgledao kao divlji losos. Koristimo samo jedanaest prirodnih sastojaka. Naši proizvodi imaju visok sadržaj proteina i sadržaj omega-3 masnih kiselina."
Na primjer, ulje avokada i orašastih plodova, kao i biljni proteini, na primjer iz graška, koriste se u veganskom lososu. To znači da zamjena za ribu ni na koji način ne smije biti inferiorna u odnosu na životinjski model u smislu zdrave prehrane. Naprotiv: glavna prednost štampane hrane u odnosu na pravu ribu je ta što ne sadrži tragove štetnih hemikalija ili antibiotika, teških metala ili mikroplastike.
Zamjena za ribu ne bi trebala biti ukusna samo za vegane: „Mi smo sami miješani - vegani, vegetarijanci, ali i mesojedi. Ne isključujemo nikoga ko radi za bolji svijet”, kaže Simsa. Revo Foods (bivši Legendary Vish), sa sjedištem u 7. bečkom okrugu, već radi na drugim veganskim ribljim alternativama. Čim proizvodnja fileta lososa od povrća bude spremna za masovno tržište, veganska tuna će biti spremna za tržište.
Veštačko meso sa 3D štampača
Isto važi i za meso budućnosti: IPO kompanije “Beyond Meat” vredan milijardu dolara bio je samo početak. Prema studiji međunarodne konsultantske kuće AT Kearney, do 2040 posto mesnih proizvoda više neće dolaziti od životinja do 60. godine. Ovo također predstavlja nadu protiv klimatskih promjena, jer je stočarstvo odgovorno za visok udio emisije CO2.
Dosta se toga dogodilo od prve degustacije uzgojenog burgera u 2013. godini. Prema holandskoj kompaniji za prehrambenu tehnologiju Mosa Meat, sada je bilo moguće uzgajati meso u velikim bioreaktorima kapaciteta 10.000 litara. Ipak, cijena kilograma umjetnog mesa i dalje je nekoliko hiljada dolara. Ali to bi se moglo znatno smanjiti u narednih nekoliko godina ako su procesi za masovnu proizvodnju zreli. "Po cijeni od 40 dolara po kilogramu umjetničkog odrezaka, laboratorijsko meso moglo bi postati masovno proizvedeno", kaže Carsten Gerhardt iz AT Kearney. Taj prag bi mogao da se dostigne već 2030. godine.
Foto / Video: Shutterstock, REVO.
