Autor: Robert B. Fishman

Banke sjemena pohranjuju genetsku raznolikost za ljudsku ishranu

Oko 1.700 banaka gena i sjemena širom svijeta osigurava biljke i sjemenke za ishranu ljudi. "Seed safe" služi kao rezerva Svalbard Seed Vault na Svalbardu. Tu se čuva sjeme 18 različitih biljnih vrsta na minus 5.000 stepeni, uključujući više od 170.000 uzoraka sorti pirinča. 

Norveška vlada je 2008. godine imala kutiju zrna pirinča sa Filipina pohranjenu u tunelu bivšeg rudnika na Svalbardu. Tako je počela izgradnja rezervata za hranu čovječanstva. Budući da je klimatska kriza sve brže promijenila uslove za poljoprivredu i da se biodiverzitet brzo smanjuje, riznica genetske raznolikosti u Svalbardskom semenskom trezoru postaje sve važnija za čovječanstvo. 

Podrška poljoprivrede

"Mi koristimo samo vrlo mali dio jestivih biljnih sorti za našu ishranu", kaže Luis Salazar, glasnogovornik Crop Trust-a u Bonu. Na primjer, prije 120 godina, farmeri u SAD-u su još uvijek uzgajali 578 različitih vrsta pasulja. Danas ih ima samo 32. 

Biodiverzitet se smanjuje

Sa industrijalizacijom poljoprivrede, sve više sorti nestaje sa polja i sa tržišta širom sveta. Rezultat: Naša prehrana ovisi o sve manjem broju vrsta biljaka, što je čini podložnijom neuspjehu: monokulture izbacuju tlo sabijeno teškim strojevima, a štetočine koje se hrane pojedinačnim usjevima šire se brže. Poljoprivrednici primjenjuju više otrova i gnojiva. Ostaci agensa zagađuju tlo i vodu. Biodiverzitet nastavlja da opada. Smrt insekata je samo jedna od posledica mnogih. Začarani krug.

Divlje sorte osiguravaju opstanak korisnih biljaka

U cilju očuvanja sorti i vrsta usjeva i pronalaženja novih, Crop Trust koordinira "Projekat Crop Wild Relative“- program uzgoja i istraživanja o sigurnosti hrane. Uzgajivači i naučnici ukrštaju divlje sorte sa uobičajenim usjevima kako bi razvili nove otporne sorte koje mogu izdržati posljedice klimatske krize: vrućine, hladnoće, suše i druge ekstremne vremenske prilike. 

Plan je dugoročan. Samo za razvoj nove biljne sorte potrebno je desetak godina. Osim toga, postoje mjeseci ili godine za procedure odobravanja, marketing i širenje.

 „Proširujemo biodiverzitet i pomažemo da bude dostupan poljoprivrednicima“, obećava Luis Salazar iz Crop Trust-a.

Doprinos opstanku malih poljoprivrednika

Mali posjednici na globalnom jugu, posebno, često mogu sebi priuštiti samo siromašna i niskoprinosna tla i obično nemaju novca da kupe patentirano sjeme poljoprivrednih korporacija. Nove rase i stare nepatentirane sorte mogu spasiti sredstva za život. Na ovaj način banke gena i sjemena i Crop Trust daju doprinos raznolikosti poljoprivrede, biodiverziteta i ishrane rastuće svjetske populacije. 

U svojoj Agendi 2030, Ujedinjene nacije 17 ciljeva za održivi razvoj postavljena u svijetu. „Okončati glad, postići sigurnost hrane i bolju ishranu i promovisati održivu poljoprivredu“, cilj je broj dva.

Crop Trust je osnovan prema "Međunarodnom ugovoru o biljnim genetičkim resursima za hranu i poljoprivredu" (Plant Treaty). Prije dvadeset godina, 20 zemlje i Evropska unija dogovorile su različite mjere za zaštitu i očuvanje raznolikosti biljnih sorti u poljoprivredi.

Oko 1700 banaka gena i sjemena širom svijeta

1700 državnih i privatnih banaka gena i sjemena širom svijeta čuva uzorke od oko sedam miliona genetski različitih usjeva kako bi ih sačuvali za potomstvo i učinili dostupnim uzgajivačima, poljoprivrednicima i nauci. Najvažnije od njih su žitarice, krompir i pirinač: oko 200.000 različitih vrsta pirinča uglavnom je pohranjeno u azijskim bankama gena i sjemena.  

Tamo gdje se sjeme ne može skladištiti, uzgajaju biljke i brinu se za njih tako da uvijek budu dostupne svježe sadnice svih sorti.

Crop Trust povezuje ove institucije. Glasnogovornik povjerenja Luis Salazar naziva raznolikost vrsta i sorti "temelj naše prehrane".

Ovom upravlja jedna od najvećih i najraznovrsnijih od ovih genskih banaka Leibniz institut za biljnu genetiku i istraživanje usjeva IPK Saksonija-Anhalt. Njegova istraživanja služe, između ostalog, "poboljšanoj prilagodljivosti važnih kultiviranih biljaka na promjenjive klimatske i okolišne uvjete".

Klimatska kriza mijenja životnu sredinu brže nego što se životinje i biljke mogu prilagoditi. Banke sjemena i gena stoga postaju sve važnije za ishranu svijeta.

Klima se mijenja brže nego što se usjevi mogu prilagoditi

Čak nas i banke sjemena teško mogu zaštititi od posljedica promjena koje mi ljudi izazivamo na zemlji. Niko ne zna da li će seme i dalje uspevati nakon godina ili decenija skladištenja u veoma različitim klimatskim uslovima budućnosti.

Mnoge nevladine organizacije kritične su prema učešću poljoprivrednih grupa kao što su Syngenta i Pioneer CropTrust. Svoj novac zarađuju genetski modificiranim sjemenom i patentima na sjemenu, koje poljoprivrednici onda mogu koristiti samo za visoke naknade za licence. 

Glasnogovornik Misereora Markus Wolter i dalje hvali inicijativu norveške vlade. Ovo pokazuje sa Svalbard Seed Vault kakvo blago čovječanstvo ima sa sjemenkama iz cijelog svijeta. 

Škrinja sa blagom za svakoga 

U semenskom trezoru se mogu besplatno čuvati ne samo kompanije, već bilo koje i svo sjeme. Kao primjer navodi Cherokee, narod Prvih naroda u SAD-u. Ali još je važnije da se sjeme čovječanstva čuva in sito, odnosno na poljima. Jer niko ne zna da li će uskladišteno seme i dalje uspevati nakon decenija u potpuno drugačijim klimatskim uslovima. Poljoprivrednicima je potrebno slobodno dostupno sjeme koje je prilagođeno njihovim lokalnim uvjetima i koje se može dalje razvijati na svojim poljima na otvorenom. Međutim, s obzirom na sve strožije propise o odobrenju sjemena, to postaje sve teže, upozorava Stig Tanzmann, stručnjak za sjeme u organizaciji “Hljeb za svijet”. Postoje i međunarodni ugovori kao što je UPOV, koji ograničavaju razmjenu i promet sjemena koje nije patentirano.

Dužničko ropstvo za patentirano sjeme

Osim toga, prema izvještaju Misereor, sve više farmera mora da se zadužuje kako bi kupili patentirano sjeme - obično u paketu s pravim gnojivom i pesticidima. Ako se tada pokaže da je žetva manja od planirane, poljoprivrednici više ne bi mogli otplaćivati ​​kredite. Moderan oblik dužničkog ropstva. 

Stig Tanzmann također primjećuje da velike sjemenarske kompanije sve više ugrađuju sekvence gena iz drugih biljaka ili iz vlastitog razvoja u postojeće sjeme. Ovo im omogućava da imaju ovaj patent i da prikupljaju naknade za licencu za svaku upotrebu.

Za Judith Düesberg iz nevladine organizacije Gen-Ethischen Netzwerk, zavisi i od toga ko ima pristup bankama sjemena ako je potrebno. Danas su to uglavnom muzeji koji “malo čine za sigurnost hrane”, navodi ona primjere iz Indije. Tamo su uzgajivači pokušali uzgajati tradicionalne, genetski nemodificirane sorte pamuka, ali nigdje nisu mogli pronaći potrebno sjeme. Slično je uzgajivačima riže koji rade na sortama otpornim na poplave. To također dokazuje da se sjeme mora čuvati, posebno na njivama iu svakodnevnom životu poljoprivrednika. Samo kada se koristi na poljima, sjeme se može prilagoditi klimatskim i zemljišnim uvjetima koji se brzo mijenjaju. A lokalni farmeri najbolje znaju šta uspeva na njihovim poljima.

info:

Genetska etička mreža: Kritičan za genetski inženjering i međunarodne semenske kompanije

MASIPAG: Mreža od više od 50.000 farmera na Filipinima koji sami uzgajaju pirinač i međusobno razmjenjuju sjemenke. Na taj način postaju neovisni od velikih sjemenskih korporacija

 

Post je kreirala Opcijska zajednica. Pridružite se i objavite svoju poruku!

DOPRINOS OPCIJI NJEMAČKA


Napisao Robert B Fishman

Slobodni autor, novinar, novinar (radio i štampani mediji), fotograf, trener radionice, moderator i turistički vodič

Ostavite komentar