Sačuvajte poljoprivredu: učinite je zelenijom

Autor: Robert B. Fishman

Poljoprivreda bi trebala postati održivija, ekološki prihvatljivija i klimatski prihvatljivija. Ne propada zbog novca, već zbog utjecaja lobista i nasumične politike.

Krajem maja pregovori o zajedničkoj evropskoj poljoprivrednoj politici (ZPP) ponovo su propali. Svake godine Europska unija (EU) subvencionira poljoprivredu s oko 60 milijardi eura. Od toga, godišnje se u Njemačku ulije oko 6,3 milijarde. Svaki građanin EU -a godišnje za to plaća oko 114 eura. Između 70 i 80 posto grantova ide direktno poljoprivrednicima. Plaćanje se zasniva na površini koju obrađuje farma. Nije važno šta poljoprivrednici rade na selu. Takozvane "eko-sheme" glavni su argumenti o kojima se sada raspravlja. Ovo su grantovi koje bi poljoprivrednici trebali dobiti i za mjere zaštite klime i okoliša. Evropski parlament je htio za ovo rezervirati najmanje 30% poljoprivrednih subvencija EU. Većina ministara poljoprivrede je protiv toga. Treba nam poljoprivreda povoljnija za klimu. Najmanje petina do četvrtine globalnih emisija stakleničkih plinova posljedica je poljoprivrednih aktivnosti.

Eksternalizirani troškovi

Hrana je samo naizgled jeftina u Njemačkoj. Cijene na blagajni supermarketa kriju veliki dio cijene naše hrane. Svi ovo plaćamo svojim porezima, vodom i smećem i mnogim drugim računima. Jedan od razloga je konvencionalna poljoprivreda. Ovim se tla previše gnoje mineralnim gnojivima i tekućim gnojivom, čiji ostaci zagađuju rijeke, jezera i podzemne vode u mnogim regijama. Vodovod mora bušiti sve dublje kako bi dobio razumno čistu vodu za piće. Osim toga, u hrani postoje ostaci obradivih toksina, energija potrebna za proizvodnju umjetnih gnojiva, ostaci antibiotika iz tova životinja koji prodiru u podzemne vode i mnogi drugi faktori koji štete ljudima i okolišu. Samo veliko zagađenje podzemnih voda nitratima u Njemačkoj godišnje nanese štetu od oko deset milijardi eura.

Pravi trošak poljoprivrede

Svjetska organizacija za hranu UN-a (FAO) zbraja ekološke dodatne troškove globalne poljoprivrede na oko 2,1 triliona američkih dolara. Osim toga, postoje i društveni troškovi praćenja od oko 2,7 triliona američkih dolara, na primjer za liječenje ljudi koji su se otrovali pesticidima. Britanski naučnici izračunali su u studiji "Pravi trošak": Za svaki euro koji ljudi potroše na namirnice u supermarketu postojali bi skriveni vanjski troškovi za još jedan euro.

Gubitak biološke raznolikosti i smrt insekata još su skuplji. Samo u Evropi pčele oprašuju biljke u vrijednosti od 65 milijardi eura.

"Organsko" zapravo nije skuplje od "konvencionalnog"

"Studija Sustainable Food Trusta i proračuni drugih institucija pokazuju da je većina organske hrane jeftinija od konvencionalno proizvedene ako se uzmu u obzir njihovi pravi troškovi", piše, na primjer, Federalni centar za BZfE.

S druge strane, lobisti poljoprivredno-prehrambene industrije tvrde da se svijet ne može zasititi prinosa organske poljoprivrede. To nije u redu. Danas se stočna hrana ili goveda, ovce ili svinje pase na oko 70 posto svjetskog poljoprivrednog zemljišta. Ako bi umjesto toga uzgajali biljnu hranu na pogodnim poljima i kad bi čovječanstvo bacilo manje hrane (danas oko 1/3 svjetske proizvodnje), organski poljoprivrednici mogli bi prehraniti čovječanstvo.

Problem: Do sada niko nije platio poljoprivrednicima dodatnu vrijednost koju stvaraju za biodiverzitet, prirodne cikluse i za svoju regiju. Teško je to izračunati u eurima i centima. Teško da neko može reći koliko novca vrijedi čista voda, svjež zrak i zdrava hrana. Regionalwert AG u Freiburgu je prošle jeseni predstavio proces za to sa “računovodstvenim podacima o poljoprivrednim učincima”. Na sajt  poljoprivrednici mogu unijeti podatke o svojim farmama. Zabilježeno je 130 ključnih pokazatelja uspješnosti iz sedam kategorija. Kao rezultat toga, poljoprivrednici uče koliko dodane vrijednosti stvaraju, na primjer obučavanjem mladih ljudi, stvaranjem cvjetnih traka za insekte ili održavanjem plodnosti tla pažljivim uzgojem.

Ona ide drugim putevima Zadruga iz organskog tla

Od depozita svojih članova kupuje zemljište i farme koje iznajmljuje organskim poljoprivrednicima. Problem: U mnogim regijama obradivo zemljište sada je toliko skupo da si manje farme i mladi stručnjaci to teško mogu priuštiti. Iznad svega, konvencionalna poljoprivreda je isplativa samo za velike farme. 1950. godine u Njemačkoj je bilo 1,6 miliona farmi. U 2018. ih je bilo još oko 267.000. Samo u posljednjih deset godina svaki treći mljekar odustao je.

Pogrešni podsticaji

Mnogi poljoprivrednici obrađivali bi svoju zemlju na održiviji način, ekološki prihvatljiv i prilagođen klimi ako bi mogli zaraditi novac na njoj. Međutim, samo nekoliko prerađivača kupuje daleko najveći dio žetve koji, zbog nedostatka alternativa, mogu isporučiti svoje proizvode samo velikim trgovačkim lancima: Edeka, Aldi, Lidl i Rewe su najveći. Oni se bore sa konkurencijom po konkurentnim cijenama. Trgovački lanci prenose pritisak na dobavljače i na poljoprivrednike. Na primjer, u aprilu su velike mljekare u Vestfaliji plaćale poljoprivrednicima samo 29,7 centi po litri. "Ne možemo proizvoditi za to", kaže poljoprivrednik Dennis Strothlüke iz Bielefelda. Zato se pridružio zadruzi za direktni marketing Nedeljno tržište24 povezan. U sve više njemačkih regija potrošači kupuju putem interneta direktno od poljoprivrednika. Logistička kompanija isporučuje robu na kućni prag sljedeće noći. Djeluju na sličan način Ljubitelj tržišta . I ovdje potrošači naručuju putem interneta direktno od poljoprivrednika u svojoj regiji. Oni se zatim isporučuju na određeni datum do mjesta prijenosa, gdje kupci preuzimaju njihovu robu. Prednost za poljoprivrednike: dobijaju znatno veće cijene, a da potrošači ne plaćaju više nego što bi platili u maloprodaji. Budući da poljoprivrednici proizvode i isporučuju samo ono što je unaprijed naručeno, manje se baca.

Samo političari mogu dati odlučujući doprinos održivijoj poljoprivredi: oni moraju ograničiti svoje subvencije iz novca poreznih obveznika na metode poljoprivrede prihvatljive za okoliš i prirodu. Kao i svaki posao, farme proizvode ono što im obećava najveći profit.