in

Zbog čega su ljudi izbjeglice

60 milion ljudi bilo je na kraju 2014 svijeta u bijegu, godinu dana ranije 51,2 miliona. U Austriji Ministarstvo unutrašnjih poslova očekuje zahtjeve za azil za 2015 do 80.000. - Masovno povećanje uglavnom je uzrokovano ratom u Siriji. 7,6 milion Sirijaca su izbjeglice u svojoj zemlji, nešto manje od 3,9 miliona nasukanih u susjednim zemljama - ostatak dolazi u Europu. Ali ratovi bjesne i u drugim zemljama - osim Sirijaca, u Europu dolaze i izbjeglice iz Afganistana i Iraka. Zajednička osnova: U svim tim sukobima druge zemlje imaju ruku na igru.

let

Izbjeglice: posljedice industrijskih interesa

Režim sirijskog diktatora Bašara al-Asada Rusija snabdijeva oružjem. Iračka kriza i jačanje IS (Islamske države) direktna su posljedica iračke kampanje američkog predsjednika Georgea Busha. "Vakuum vlasti stvoren otapanjem vojske ispunio je Al Kaida izdancima - od toga se sastoji današnja Islamska država ili IS", kaže stručnjak za Bliski istok Karin Kneissl.

"Zastrašujuće je primijetiti da će oni koji izazivaju sukob ostati nekažnjeni."
António Guterres, komesar UN-a za izbjeglice António Guterres

Iznova i iznova, ulje je katalizator ratova, što su otkrili univerzitetski predavači Petros Sekeris (Univerzitet u Portsmouthu) i Vincenzo Bove (University of Warwick). Ispitivali su studiju 69 zemalja u kojoj su ratovali između 1945 i 1999 građanski ratovi. U oko dvije trećine sukoba intervenirale su strane sile, uključujući Britaniju u Nigeriji (1967 do 1970) ili SAD u Iraku 1992. Rezultat studije: Zemlje s visokim rezervama nafte i nekom tržišnom snagom mogu se nadati vojnoj podršci iz inostranstva. Nigerija se do danas nije mogla odmoriti. Tamo naftne kompanije Shell i ExonMobil već desetljećima eksploatiraju naftna nalazišta delte Niger i uništavaju prirodu i životne resurse stanovništva. Uz pomoć nigerijske vlade, kompanije imaju koristi od bogatih rezervi nafte, ali stanovništvo ne sudjeluje u profitima. Rezultat su brojni, često oružani sukobi. "Zastrašujuće je promatrati kako će oni koji ostanu u sukobu ostati nekažnjeni", kritizira povjerenik UN-a za izbjeglice António Guterres. Čak i diktatori mogu računati na pomoć iz inostranstva: Libijski diktator Muammar Gadafi preselio se u švicarskim računima blizu 300 miliona eura, sličan je nekadašnjem egipatskom vladaru Hosniju Mubaraku. „Ovom novcu nedostaju vlade nasljednice za izgradnju zemlje“, objašnjava glasnogovornik Attac-a, David Walch.

"Globalizacija korporacija nije ništa drugo nego nastavak eksploatacije u najmračnijim kolonijalnim vremenima. [...] Petina obradivog zemljišta u Brazilu već se koristi za uzgoj hrane za životinje u zemljama EU, dok četvrtina stanovništva prijeti izgladnjivanjem. "
Klaus Werner-Lobo, autor knjige "Mi posjedujemo svijet"

Mašine kompanija

Takozvani push faktori zbog kojih ljudi napuštaju svoju zemlju uključuju siromaštvo, ugnjetavanje i progon; Čimbenici privlačnosti su izgled bogatstva, ponude i dostojan život. "Osnovne ljudske potrebe u cijelom su svijetu iste: hrana, krov nad glavom i obrazovanje djece", kaže glasnogovornica Caritasa Margit Draxl. "Većina ljudi želi dobar život u svojoj domovini, samo mali dio želi otići." Ali globalizacija i eksploatacijske kompanije oduzimaju sredstva za život ljudima u zemljama u razvoju. "Globalizacija korporacija nije ništa drugo nego nastavak eksploatacije u najmračnijim kolonijalnim vremenima", piše Klaus Werner-Lobo u svojoj knjizi "Mi posjedujemo svijet".

"Većina ljudi želi dobar život u svojoj domovini, samo mali dio želi otići."
Margit Draxl, Caritas

Kao primjer on navodi Bayer Group, jednog od najvažnijih Coltanovih kupaca. Iz Coltana se oporavlja metalni tantal koji se zauzvrat koristi za proizvodnju mobilnih telefona ili prijenosnih računala. Do 80 posto svjetskih ležišta kotana nalazi se u Demokratskoj Republici Kongo. Tamo se stanovništvo iskorištava, profit je rezerviran za malu elitu. Od 1996-a u Kongu su građeni građanski rat i oružani sukobi. Svaki peni koji zaraćene strane zarađuju prodajom sirovina, otječe u kupovinu oružja i produžava rat. U kongovskim rudnicima radnici, uključujući i mnogo djece, rade u nehumanim uslovima. Prehrambena kompanija Nestlé često je kritikovana i kad je riječ o ljudskim pravima: jedno od osnovnih ljudskih prava je pristup čistoj vodi kojih u zemljama u razvoju često nedostaje. Predsjedavajući Nestléa Peter Brabeck ne krije da voda u njegovim očima nije javno dobro, već bi trebala imati tržišnu vrijednost kao i svaka druga hrana. U zemljama poput Pakistana, Nestlé crpi podzemne vode da bi ih punila u boce i prodaje kao "Nestle Pure Life".

Glad se stvara od čoveka

Izvještaj kompanije "Die Hungermacher: Kako Deutsche Bank, Goldman Sachs & Co. nagađaju hranom na račun najsiromašnijih" pruža ogromne dokaze da špekulacije hranom na robnim berzama povećavaju cijene i uzrokuju glad. "Samo u 2010. godini, veće cijene hrane osudile su 40 miliona ljudi na glad i apsolutno siromaštvo", navodi se u izvještaju. Pored toga, veliki dio obradivih površina u zemljama u razvoju koristi se za proizvodnju izvozne robe. Sve češće za uzgoj soje, koja se zatim otprema u Europu kao stočna hrana. "Petina brazilskih obradivih površina već se koristi za uzgoj stočne hrane za zemlje EU, dok četvrtini stanovništva prijeti glad", piše Klaus Werner-Lobo. "Dijete koje danas umre od gladi je ubijeno", zaključuje Jean Ziegler, švicarski autor i aktivista za ljudska prava. "Gladni ljudi su obično preslabi da napuste svoju zemlju," objašnjava glasnogovornica Caritasa Margit Draxl. "Te porodice tada često šalju najjačeg sina kako bi izdržavao preostalu porodicu."

Pogrešna razvojna pomoć

S obzirom na ove mahinacije, potrošnja na razvojnu pomoć predstavlja samo pad u oceanu, pogotovo što Austrija ne živi od svoje odgovornosti: UN propisuje da svaka zemlja na svijetu za razvojnu pomoć izdvaja 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda BDP-a; Austrija je samo primila 2014 0,27 posto. Napokon, od 2016 će se provoditi povećanje stranog fonda za katastrofe sa pet na 20 miliona eura.

"Između 2008 i 2012, odlivi iz zemalja na globalnom Jugu više su nego udvostručili priliv novih sredstava."
Eurodad (Evropska mreža za dug i razvoj)

Dva nedavna izvještaja Global Financial Integriteta i Eurodada o razvojnim fondovima također su dala zastrašujući rezultat: sama 2012 izgubila je vlade zemalja na globalnom jugu zbog ilegalnih tokova novca koji prelaze 630 milijardi dolara. Veliki dio toga se događa zbog manipulacije cijenama u trgovini unutar poduzeća, kao i otplate duga i vraćanja zarade stranih ulagača. "Između 2008 i 2012, odlivi iz zemalja na globalnom Jugu više su nego udvostručili priliv novih sredstava", navodi se u izvješću Eurodada.

Bijeg od klimatskih promjena

Klimatske promjene su takođe razlog za let. Prema Greenpeaceu, samo u Indiji i Bangladešu, do 125 miliona ljudi će morati da pobjegne s obale u unutrašnjost zbog porasta razine mora. Predsjednik pacifičke ostrvske države Kiribati već je službeno zatražio priznanje njegovih više od 2008 građana kao stalnih izbjeglica u 100.000, Australiji i Novom Zelandu. Razlog: Očekuje se da će porast razine mora poplaviti otočnu državu do kraja ovog stoljeća. Ali okolišne izbjeglice se (još) ne pojavljuju u Ženevskoj konvenciji o izbjeglicama. Nedavno usvojeni ciljevi održivog razvoja UN-a (SDG) uključuju zajedničku borbu protiv klimatskih promjena. Takođe uključuje obavezujući međunarodni sporazum o klimatskim promjenama koji treba biti postignut na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u decembru.

Nova rješenja za tražitelje azila

Ljudi koji su stigli u Austriju na svom letu iz rata i progona u Austriju, ovdje ne nalaze uvijek optimalne uvjete, kao što dokazuje i kriza u prvom prihvatnom centru Traiskirchen. Procedura za azil obično traje godinama i malo je moguće da azilanti dobiju radnu dozvolu. Prema Zakonu o zapošljavanju stranaca, očekuje se da rade nakon tri mjeseca, ali neće dobiti potpuni pristup tržištu rada dok se postupak azila uspješno okonča, ukoliko su prepoznati kao izbjeglice ili dobili "supsidijarnu zaštitu". U praksi, azilanti mogu prihvatiti samo dobrotvorni posao, poput vrtlarstva ili lopata snijega. Postoji takozvana naknada za prepoznavanje od nekoliko eura po satu, što nije dovoljno za život.

Projekti poput Caritasa Vorarlberga "Nachbarschaftshilfe" pomažu tražiteljima azila da se uključe u smislen posao. Pojedinci kojima je potrebna pomoć - kao što su kućni i vrtni poslovi - imaju priliku angažirati tražitelje azila i plaćaju se neizravno putem donacija. Kilian Kleinschmidt, međunarodno iskusan stručnjak za izbjeglice, rješenje vidi u dopuštanju izbjeglica da učestvuju u ekonomskom ciklusu. Nijemac je u ime UNHCR-a vodio drugi najveći izbjeglički kamp na svijetu na jordansko-sirijskoj granici i logor pretvorio u grad sa vlastitom ekonomskom snagom. "Geti za oporavak izbjeglica otežavaju integraciju, jer su često geografski izolirani", kaže Kleinschmidt zagovarajući stambene programe a ne kontejnere. „U srednjem roku, Evropi su potrebni 50 miliona radnika, određene profesije nemaju dovoljno radnika. Izbjeglice dolaze na posao, a ne da prikupljaju socijalnu pomoć. "

inicijative

Organizacije poput Caritasa ili Agencije za austrijsku razvojnu suradnju (ADA) nude perspektivu budućih ljudi u zemljama u razvoju. Na primjer, ADA podržava istočnoafričku razvojnu organizaciju IGAD u provedbi sustava ranog upozoravanja na sukobe CEWARN za prevenciju sukoba i izgradnju mira. U jednom od svojih projekata Caritas podržava obrazovanje nastavnika u osnovnim školama u Južnom Sudanu i na taj način doprinosi poboljšanju obrazovnih mogućnosti u zemlji. Fairtrade također nudi bolji život u zemljama Juga s višim cijenama i premijama za uzgajivače kave ili pamuka.
www.entwicklung.at
www.caritas.at
www.fairtrade.at

Magda's Hotel
U Austriji, hotel u Beču, Caritasov socijalni biznis, smatra se vodećim projektom integracije izbjeglica: ovdje djeluju priznate izbjeglice iz zemalja 14. Pored gostinskih soba, postavljen je zajednički stan za maloletnike bez pratnje, koji mogu započeti naukovanje u hotelu.
www.magdas-hotel.at

Banka za opće dobro
Banka za opće dobro nudi alternativu tradicionalnim bankama: dobit više nije jedini faktor koji mjeri uspjeh. Novac treba iskoristiti bez nagađanja i regionalno za opće dobro.
www.mitgruenden.at

Fairphone
Mobilni telefon Fairphone proizvodi se u najnepovoljnijim mogućim uvjetima, a minerali potrebni za izradu, posebno Coltan, nabavljani su iz certificiranih mina koje ne financiraju građanski rat.
www.fairphone.com

Foto / Video: Shutterstock, Opcijski mediji.

Napisao Susanne Wolf

Ostavite komentar