in , , ,

Crowdfarming: Koliko je dobra alternativa

Crowdfarming: Koliko je dobra alternativa

Crowdfarming nije metoda uzgoja, ali može podržati poljoprivredu na putu ka većoj održivosti i pravičnosti. Pitali smo se zašto crowdfarming neće spasiti svijet i kada ima smisla.

Industrijska poljoprivreda nema najbolju reputaciju. Fabrička poljoprivreda, zagađenje pesticidima i najniže plate dovode do preispitivanja. Interes za održivu i pošteno proizvedenu hranu raste. Ponuda raste.

Po mišljenju mnogih malih poljoprivrednika, pritužbe u poljoprivredi su prvenstveno rezultat anonimnosti velikih proizvođača i dugih, često neprozirnih lanaca snabdijevanja. Dumping cijena u supermarketima ne popravlja situaciju. Čini se da je najbolje rješenje za izlazak iz začaranog kruga eksploatacije i degradacije životne sredine direktan marketing. Direktan kontakt između proizvođača i potrošača znači da porijeklo ostaje transparentno. Znamo gde su kokoške iz susednog sela kada donesemo sveža jaja sa nedeljne pijace i vidimo ko skuplja žetvu salate na polju preko puta. Poljoprivrednici su nezavisni od posrednika i velikih korporacija i mogu sami odrediti svoje cijene.

Izbjegnite pritiske tržišta

Zasada je dobro. Ali narandže, masline, pistacije i slično ne mogu se uzgajati tako lako i održivo u srednjoj Evropi. Zbog toga dva španska uzgajivača narandže imaju jedan koji se zove "Crowdfarming" Marketinška platforma za male i organske poljoprivrednike razvijene tako da mogu da prodaju održivo i pošteno proizvedenu robu na međunarodnom nivou direktno domaćinstvima. Koncept predviđa da kupci „usvoje“ stablo narandže, košnicu itd. Na primjer, za sponzorstvo dobijate cijelu žetvu usvojenog stabla svake godine.

"Crowdfarming se oslanja na transparentne lance snabdijevanja, oslobađa se (navodnih) standarda ljepote koji se zahtijevaju na konvencionalnom tržištu i tako počinje sa bacanjem hrane na polju ili na drvetu", kaže glasnogovornica poljoprivrede Global 2000, Brigitte Reisenberger. Velika prednost za poljoprivrednike je lakoća s kojom se mogu planirati, čime se sprječava prekomjerna proizvodnja. “Međutim, još uvijek može biti u izobilju tokom perioda žetve. Čini se da su napori za otpremu također vrlo visoki. Po mom mišljenju, prehrambene zadruge, odnosno otkupne grupe, imaju više smisla – iako bi prehrambene zadruge bile moguće i u okviru crowdfarminga”, kaže Franziskus Forster, službenik za odnose s javnošću u austrijskoj organizaciji Udruženje planinara i malih poljoprivrednika - Via Campesina Austria (ÖBV).

“U osnovi, crowdfarming kao gradivni element za demokratizaciju opskrbe hranom je pozitivan i direktni marketing ima smisla. Ali ne vjerujem da će crowdfarming riješiti probleme u poljoprivredi niti da može zamijeniti samoposlugu”, kaže on, govoreći o projektuMILA"-" praktični supermarket "koji je organizovan kao zadruga i trenutno je u fazi pokretanja u Beču. Zajedno sa takvim alternativama, razni oblici direktnog marketinga i inicijative kao npr kopačke za hranu, imali potrošačeunutra i seljakunutra više recimo, nezavisnost i sloboda izbora.

Loše strane crowdfarminga

Treba napomenuti da proizvodi koji se nude na crowdfarming platformama ne podliježu nikakvoj vlastitoj kontroli. Proizvođači moraju podnijeti zahtjev nadležnim tijelima za organske certifikate ili eko-oznake. Poljoprivrednici su odgovorni za usklađenost sa svim zahtjevima i istinitim informacijama. Ne osiguravaju visok nivo transparentnosti službena kontrolna tijela ili zahtjevi trgovinskih partnera, već masa. Operateri platforme oglašavaju otvorenu i direktnu komunikaciju između farmera i sponzora. Polja se mogu posmatrati online putem video streama, udomljene ovce i dobavljač zaliha vune redovno se fotografišu, a vješto pripovijedanje priča o napretku godišnjih doba. Mnoge kompanije takođe nude priliku da posete svoje "sponzorisano dete" na licu mesta.

Reisenberger: „Za potrošače koji povremeno vole jesti voće ili voće koje ne raste u Austriji iz klimatskih razloga, crowdfarming je razumna alternativa konvencionalnom supermarketu.“ U međuvremenu, neki proizvođači osim sponzorstava nude i pojedinačne korpe za kupovinu. „Velike narudžbe imaju ekološkog smisla kada potrošači udruže snage u procesu naručivanja, kao što to već rade neke prehrambene kopačke. Međutim, za regionalnu hranu kao što su jabuke ili bundeve, mnogo je logičnije kupovati sezonski direktno od lokalnih proizvođača”, kaže Reisenberger.

Forster zaključuje: „Prilike da se vrati kontrola na farmu i izbjegne pritisak da raste mogu funkcionirati samo u savezu s građanima. Crowdfarming nije potpuno nova ideja. Već su postojala sponzorstva za biljke i životinje u zamjenu za krajnje proizvode. Pojedinačna sponzorstva sa mnogim međunarodnim narudžbama i prateći transport proizvoda vidim kao problematična. Mislim da moramo izaći iz individualizacije u cjelini i ponovo formirati zajednice zasnovane na solidarnosti, okrenuti se od strategije visokih performansi i prisiliti kružne principe. Samo tako ćemo traku rasta i propadanja ostaviti iza sebe."

INFO:
Termin “crowdfarming” je online platforma koja promovira direktan kontakt između farmera i potrošača. Platformu su osnovali španski uzgajivači narandže i braća Gabriel i Gonzalo Úrculo. Proizvodi dolaze iz raznih evropskih zemalja, Kolumbije i Filipina. Ako ne želite da postanete sponzor, sada možete naručiti pojedinačne proizvode.
Video "Šta je crowdfarming": https://youtu.be/FGCUmKVeHkQ

Savjet: Odgovorni potrošači uvijek obraćaju pažnju na porijeklo hrane. Ako želite podržati malu poljoprivredu i proizvodnju hrane, možete to pronaći u online trgovini, npr. www.mehrgewinn.com Mediteranske delicije odabranih malih proizvođača.

Foto / Video: Shutterstock.

Napisao Karin Bornett

Samostalni novinar i bloger u opciji Community. Labradorsko pušenje koje privlači tehnologiju sa strašću prema seoskoj idili i meko mjesto urbane kulture.
www.karinbornett.at

Ostavite komentar